Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62ed63d918d1cbcf478b45d8/80
Foto: Ivana Ivanović

Sinjski glazbari miljenici su cetinske doline, proslave bez njih nema, a žive 160 godina zbog zajedništva i junačke izdržljivosti

Mijenjali su se brojni dirigenti, predsjednici i tajnici, tehničko osoblje i slušatelji, ali dug i plodonosan život glazbara očuvao se do dana današnjeg

Pa sve te šare, žamor, vika, usklici i pjesme, a onda daleki šum u gradu i veseli zvuci alkarske glazbe opijali više nego sunce i vino. I sama misao na onaj dugi niz godina u kojima se isto ovako sakupljali njihovi stari junaci – pa spomen na one rane i mrtve glave u prošlim vjekovima, treptali njihovim tjelesima što bi drukčije odrvenila od svakidašnjih briga.

Alka bez glazbe bila bi, zapravo, jedna nijema paradna povorka

Sinjani svih generacija, zaljubljenici u puhačke instrumente glazbe, pamte kako je malo koja javna manifestacija u alkarskom gradu sredinom prošlog stoljeća bila posjećenija od nastupa Gradske glazbe. U to je vrijeme dječurlija marširala prateći Glazbu sinjskim ulicama. Glazbari su, zajedno s alkarima, stupali i bili posipani cvijećem, a s otvorenih prozora su im radosno domahivali građani.

Požrtvovnost i ljubav glazbara, junačka izdržljivost i povezanost u lijepim i onim teškim trenutcima, posebice za vrijeme ratnih zbivanja, uvijek je davala alkarskoj povorci prepoznatljiv prizvuk. Mijenjali su se brojni dirigenti, predsjednici i tajnici, tehničko osoblje i slušatelji, ali dug i plodonosan život glazbara očuvao se do dana današnjeg.

Nisu junačke Sinjane u naumima spriječili ni istrošeni instrumenti, notni zapisi bez adekvatnog sadržaja, ali i potrebne odore u vremenima teškim jer su, ipak, uvijek bili na ponos, čast i divljenje.


Preciznih podataka ni pisane građe o nastanku Gradske glazbe Sinj nema, ali spomen glazbe datira još iz 1863. godine kada je fra Šimun Milinović napisao kako se "čuje zvuk glazbe koja se ugodnim romorom kroz zrak prostire" pa se, realno je bilo za zaključiti, ranija godina uzela kao početak sinjske priče u notnim crtovljima. I da je Sinj bio gnijezdo vitezova i umjetnika dokaz je što su u jedno vrijeme ondje svirale čak tri glazbe, i to različitih političkih opredjeljenja i u različitim prigodama. Jedna je bila demokratski nastrojen Hrvatski sokol, sinjski franjevci su osnovali Kongregaciju Gospe Sinjske, a poslije 1933. godine stigla je i vojna puhačka glazba.

Da se glazba u Sinju baštini kroz godine mnoge najzaslužniji su Ivan Župić-Ivelja, Lujo Dalbello i Josip Župić-Mazo koji u ključnim trenutcima nisu dopustili da sa starijim sastavom i muziciranje ode u zaborav pa su dovođenjem mladih snaga donijeli osvježenje i kvalitetu.

Loze tih zaslužnika i dalje su dio glazbene priče duge 160 godina...

- Iz plemena Župića bilo je preko tridesetak glazbara, moj kum Ivelja Župić povukao je dosta ljudi. Bilo je tu i Tomaševića, Vučkovića, Šimaca, Noraca... Tako je to i danas. Mladi su školovaniji nego mi, oni sada dolaze kod nas i s glazbenom i s akademijom, a mi stariji smo imali tek tečaj - govori Tihomir Župić, trombonista, s glazbenim stažom od 44 godine.

Da je na alkarskim svečanostima najgore konjima i glazbarima, prokušana je teza pa bi onda teško bilo prebrojiti koliku muku u te dane ulaže obitelj Župić iz koje uz Tihomira u glazbi sviraju i supruga Ivana te djeca Đulija i Jerko.


- Čovjeka vuku ti dani alke, ako netko i poklekne, drugi da povuče jer je u glazbi cijela obitelj. Svoju suprugu Ivanu sam upoznao u glazbi, a onda su i naša kćer i sin priključili se glazbi - veli Tihomir pa priča kako jedino 1989., kada mu je preminuo otac, nije bio dio povorke.

- U bivšoj Jugoslaviji, jednom prilikom smo svirali himnu i propali kroz tribine. Pukla je bina i zadnji redovi su propali. Zoran Mastelić i ja prvi, Ante Milošević s basom iza nas, i onda je to bila izvanredna prilika da možemo otići nešto popiti u Franchinija - smije se dok spominje kultnu gostionu koja je bila smještena na desnoj strani trkališta.

Kad su alke monotone, bez pogodaka "u sridu" kojeg glazba posebice slavi, onda...

- Vrijeme provodimo gledajući u počasnoj loži, posebno političare od kojih neki i zaspu pa ih supruge ili netko do njihovih tuku laktima. Uberemo mi i sve gospođe u šeširima...

S četrdesetčetverogodišnjim je glazbarskim životom i Damir Vučković Max koji od 1996. godine među dobošarima alkarske povorke. Da nema straha od prekida Vučkovića glazbovanja dokaz su kćer Lucija i sin Ivan koji u sinjskoj glazbi sviraju klarinet i trubu.

- Najdugovječniji glazbari su Mate Pavić sa punih 60 godina, a i Stipe Skejo koji je proveo 56 godina unutra. Od toga je 26 svirao alkarski zov i zanimljiva je njegova priča jer, kad je zbog starosti i nemoći napustio glazbu, nije dozvoljavao da se kaže da nije član glazbe. Kad sam preuzeo dužnost tajnika, upozorili su me da je njegov status - na bolovanju. I tako, koji mjesec kasnije, susretnemo se i pita mene Skejo kako je on zaveden u članstvu glazbe, a ja kao iz topa da je na bolovanju. Eto, koliko je to značilo ljudima ovog kraja - prepričava Vučković.

- Bilo je trenutaka i lijepih i ružnih u glazbi, ali meni se svake godine, kada ulazimo na trkalište, i kad pogledam prepuno trkalište, u jednom trenutku kao da noge sravne sa zemljom. Čitav se naježiš - govori ono što je riječima vrlo teško opisati.


Glazba je nezamjenjivi dio cetinskog indentiteta

- Znalo se dogoditi da netko zaboravi usnik za instrument pa ga uopće ne svira, netko zaboravi i note. Zato je nezaboravna Alka iz 2008. godine kada se nevrijeme sručilo na trkalište, kiša je odnijela pržinu, a ljudi su počeli bježati s tribina. Nevrijeme smo otjerali sviranjem koračnice "Mi smo garda Hrvatska", i to na način da smo je ponovili od početka do kraja više od 10 puta i na kraju su se ljudi vratili na trkalište i nagradili naš trud i zalaganje. Zapravo smo spasili cijelu svečanost - sjeća se Petar Pavlović, predsjednik glazbara.

- Da si prihvaćen, da ljudi vole glazbu i žive s njom, da je ona nezamjenjivi dio cetinskog identiteta, to je svakako velika stvar.

Sinjski glazbari barem na kratko na alkarskim nadmetanjima otrgnu iz zaborava Sinjanina Josipa Kuletina uz taktove dviju koračnica - Sinjski alkari i Kroz splitske kale. Kuletin je skladao mnogo marševa, opereta, mjuzikala i arija, a u posljednje se vrijeme njegovim životom i glazbenim opusom počeo baviti fra Jozo Župić.

Svoj je život Kuletin završio na način da su ga odvukli s jednih proba otkad mu se gubi svaki trag. Ni danas mu se ne zna posljednje počivalište. Pisati o glazbi, a ne spomenuti Kuletina bilo bi neoprostivo jer ostavio je velik trag. Trag kakav je kroz godine mnoge Gradska glazba Sinj ostavljala u srcima slušatelja.




hr Fri Aug 05 2022 20:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62341aa3e8e9baff5e8b46d4/80
Foto: DalmacijaNews

Požar u Naklicama, stradao vatrogasac

Ustanovljen mu je prijelom noge
Oko 18 sati u Naklicama nedaleko od Omiša buknuo je požar, a stanje je zadovoljavajuće.

Kako doznajemo, u požaru je ozlijeđen vatrogasac koji je hitno prevezen u splitski KBC. Po prvim informacijama, ustanovljen mu je prijelom noge.

Uskoro više.

hr Tue Aug 09 2022 20:04:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62f2601818d1cb075c8b4577/80

Posljednji ispraćaj i komemoracija Vladimira Matijanića bit će u četvrtak

Sprovod je u 15 sati, a u Hrvatskom narodnom kazalištu bit će komemoracija u 17.30 sati
Hrvatsko novinarsko društvo će u četvrtak upriličiti komemoraciju za Vladimira Matijanića, novinara indexa, koji je prije nekoliko dana umro u 51. godini, a njegova smrt izazvala je zgražanje velikog dijela javnosti zbog postupanja zdravstvenih službi, koje su njegovu bolest u najmanju ruku olako tretirale. Istraga o tome još nije dovršena.

Komemoracije će se prirediti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu s početkom u 17.30 sati, a o veličini i značaju Matijanića kao novinara i čovjeka govorit će Boris Dežulović, Hrvoje Zovko, Neven Barković, Viktor Ivančić, Dragan Markovina i Drago Bojić.

Posljednji ispraćaj Vladimira Matijanića bit će također u četvrtak, u 15 sati na groblju Lovrinac.
hr Tue Aug 09 2022 15:24:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/626eb8d1ecdbd125788b45ed/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

Kanader naletio na jato galebova, poprilično je oštećen

Vatrena stihija prijetila je najpoznatijoj party-plaži u Hrvatskoj pa su tisuće gostiju klubova bile evakuirane
Jedan od kanadera je, kako HRT neslužbeno doznaje, vraćajući se u bazu naletio na jato galebova i prilično je oštećen.

Noćas je na hrvatskoj obali buknulo nekoliko velikih požara, a dramatično je bilo na Zrću na otoku Pagu.

Vatrena stihija prijetila je najpoznatijoj party-plaži u Hrvatskoj pa su tisuće gostiju klubova bile evakuirane. Požar je tek jutros stavljen pod kontrolu.

hr Tue Aug 09 2022 14:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62f24d9418d1cb955a8b45bd/80
Foto: SDŽ

Dan Općine Zmijavci: Polaganje vijenaca poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima i svečana sjednica

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ante Sanader istaknuo je kako državna vlast vodi brigu o cijeloj Imotskoj krajini
Polaganjem vijenaca poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima i svečanom sjednicom Općinskog vijeća obilježen je Dan Općine Zmijavci. Načelnik Mijo Šuto podsjetio je na demografske projekte koje provode.

- Ponosno ističem kako smo za 28 novorođene djece u posljednjih godinu dana isplatili 125 tisuća kuna, a ukupno će za ovu djecu tijekom iduće četiri godine biti isplaćeno 270 tisuća kuna. Sada za prvo dijete Općina Zmijavci isplaćuje 3 tisuće kuna, za drugo 5 tisuća, a za treće i svako iduće 20 tisuća kuna i to u razdoblju od četiri godine po 5 tisuća kuna. - izjavio je Šuto.

Zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Šošić naglasio je podršku Županije razvoju Općine Zmijavci.

- Pomogli smo u brojnim projektima - od kapitalne investicije u cestu od 5 milijuna kuna do drugih projekata. Pomogli smo završiti vodospremu Garce, urediti dječje igralište kod škole te u nizu drugih komunalnih zahvata. Mislim kako je to prepoznatljiva participacija Županije u životu lokalne zajednice. - rekao je Šošić.

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ante Sanader istaknuo je kako državna vlast vodi brigu o cijeloj Imotskoj krajini.

- Naša odgovornost je stvoriti uvjete da nam mladi ne odlaze. Tu brigu vodi državna vlast. Dolazak premijera u Imotsku krajinu potvrđuje brigu državne vlasti za naša ruralna područja. - podsjetio je Sanader.

Svečanoj sjednici nazočili su i zamjenik župana Stipe Čogelja, ravnatelj Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije Ante Mihanović, ravnatelj Županijske uprave za ceste Split Petar Škorić, načelnici i gradonačelnici susjednih općina i gradova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predstavnici braniteljskih udruga te brojni drugi uzvanici.

hr Tue Aug 09 2022 14:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .