Predstavljene mogućnosti poljoprivrednog razvoja Dalmatinske zagore

Naziv tribine bio je
“Poljoprivreda danas i sutra – mogućnosti razvoja Dalmatinske zagore“, koju je organizirao
HSLS Imotske krajine. Gost tribine bio je uvaženi Miljenko Ernoić, iza kojeg su
pune dvadeset i četiri godine radnog iskustva u različitim poljoprivrednim
okvirima djelovanja.

Ernoić je ovom
prilikom iznio čitav niz zanimljivih podataka koji se reflektiraju na kompletnu
situaciju u poljoprivrednoj zbilji. Tako je Hrvatska u deset godina prije
ulaska u EU izgubila 650 tisuća hektara poljoprivrednih površina. Potom je
uništeno 55 tisuća proizvođača mlijeka, a uvoz hrane se učetverostručio.
Rezultat takvih tendencija je taj da je hrvatski seljak postao nekonkurentan na
tržištu, a da je država postala ovisna o enormno visokom uvozu hrane. Hrvatska
uvozi do 50% svojih potreba hrane, dok čitava Europska unija uvozi tek 8%
svojih potreba, što je prilično indikativan podatak. Mnogobrojni su problemi s
kojima se susreću aktivni subjekti u poljoprivrednom sektoru: od spore i
glomazne birokracije, preko pretjeranog uvoza, usitnjenih zemljišnih posjeda pa
sve do kapitala, koji je izrazito skup i prilično nedostupan.

Kao kuriozitet,
spomenimo da je posljednjih godina Hrvatska izgubila više poljoprivrednih
površina, od kompletne površine jedne Slovenije. Alarm je to koji zvoni na
uzbunu. Hrvatska je prehrambeno ovisna o uvozu hrane, a takvo nešto nekada je
bilo gotovo nezamislivo. Mnogo se toga može učiniti da bi se stvari promijenile
na bolje. Ernoić predlaže, između ostalog, na području Dalmatinske zagore
vratiti zaboravljene kulture na polja te vratiti životinje na pašnjake. Tek
potom se može razmišljati o tome kako nahraniti čitavu državu, potom okolicu,
turističke kapacitete te razmišljati o izvozu. Potrebno je promijeniti
postojeći način razmišljanja i pristupa poljoprivrednom sektoru, koji bi se
trebao oživjeti ekološkim načelima bavljenja poljoprivrednom, u kojem bi
itekako bilo mjesta za domaće sorte i autohtone vrste.

Ova uspješna
tribina završila je interakcijom s publikom, koja je postavila čitav niz
pitanja vezanih uz poljoprivredne teme.