Istok EU diže plaće 10-15% da zaustavi migracije

Uz Sloveniju i Hrvatsku, danas više od tisuću eura mjesečne bruto plaće imaju i Slovačka, Poljska, Mađarska, nadomak tisuću eura je i Rumunjska. No u Hrvatskoj i dalje polovica zaposlenih zarađuje do 5382 kune neto. 

Hrvatska se našla među prvih pet država članica Europske unije prema brzini rasta cijene rada u prvoj polovici 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći skok cijene rada zabilježen je u Rumunjskoj – više od 15 posto, zatim u Mađarskoj i Češkoj oko 12 posto, te po 10 posto u Latviji i Hrvatskoj. Istočnoeuropske države zacijelo pokušavaju zaustaviti masovne migracije i bijeg stanovništva povećanjem plaća, čemu se konačno priključila i Hrvatska. 

U ožujku ove godine, navodi HGK, bruto plaću višu od tisuću eura imale su Slovenija (1671 euro), Hrvatska (1139 eura), Poljska (1161 euro), Slovačka (1088 eura) i Mađarska (1061 euro). Rumunjska se s agresivnim povećanjem plaća u posljednje dvije godine približava iznosu od tisuću eura (963 eura), prosječna bruto plaća u Crnoj Gori je 761 euro, Bosni i Hercegovini 691 euro, Bugarskoj 566 eura i Makedoniji 564 eura. 

Kad Europski statistički ured prati kretanje cijene rada, ne gleda samo dio primanja koja radnici dobiju na ruke, nego i sva davanja za zaposlene: poreze, doprinose, neporezne naknade, prijevoz, dnevnice, topli obrok i slične naknade pa je po toj metodologiji bruto cijena sata rada u Hrvatskoj ove godine preskočila 11 eura, dok je lani bila 10,6 eura. 

U ostalim zemljama raspon sata rada je od 5 eura u Bugarskoj do 42 eura u Danskoj. Sindikalist Krešimir Sever veli da statistika svašta pokaže, pa i veliku povišicu koju on u toj mjeri ne primjećuje. Hrvatski DZS ističe da je prosječna neto plaća u lipnju ove godine bila 6276 kuna, s tim što je polovica zaposlenih zarađivala do 5382 kune, kolika je bila medijalna plaća. U odnosu na isti mjesec prošle godine, neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama nominalno je viša 271 kunu ili 4,5%. 

– Došlo je do određenog rasta plaća, ali treba naglasiti da je osnovica s koje kreće povećanje plaća niska. To još nije dovoljno da zaustavi odlazak ljudi koji su odlučili otići iz zemlje zbog malih primanja. Hrvatska ima i izuzetno velik udjel nestalnih oblika rada. Sve je to odraz višegodišnje promašene politike da se gradi konkurentnost ekonomije preko niskih plaća i obeshrabrenih radnika, navodi sindikalist Sever. 

No, neovisno o startnoj osnovici i metodologiji, činjenica je da je u Luksemburgu, Španjolskoj ili Nizozemskoj cijena rada porasla manje od jedan posto, godišnje povećanje cijene rada u eurozoni bilo je 2,2%, a u cijelom EU – 2,6 posto, piše vecernji.hr