Brodomodelari “Argosyja” rekonstruiraju tri jedrenjaka, jedan je iz 1513. godine

U ovom trenutku, u Centru brodomaketarstva na Batali, članovi Društva brodomodelara „Argosy“ imaju tri jedrenjaka „na navozu“. Mladen Mitić izvodi rekonstrukciju dubrovačkog karakuna u vlasništvu kapetana Kolendića, a sa slike ulje na platnu Nikole Baždarevića iz 1513. godine, čuvane u Dominikanskom samostanu u Dubrovniku, te rekonstrukciju austrijskog ratnog brika „Triton“ koji je potonuo kod Lokruma u eksploziji baruta 9.svibnja 1859. godine.

Vladimir Vanja Glavočić izvodi rekonstrukciju Dubrovačke pulake/nava „Nouvelle esperance“ iz 1798.
godine, u vlasništvu Marcela Kolina, a pod zapovjedništvom kap. Taljerana , prema slici akvarel Antoine Rouxa iz 1809. godine iz Pomorskog muzeja Dubrovnik. O ovim jedrenjacima osim Tritona, praktično nema nikakvih podataka osim umjetničkih slika, a na temelju kojih se uglavnom i radi rekonstrukcija.

kojim smislom. Odluku o tome koji će brod izabrati za rekonstrukciju, ovisi najčešće o dostupnosti
podataka, o slici koju pronađu, zanimljivoj priči o brodu ili jednostavno o trenutku raspoloženja . Tako
u rekonstrukciji i izradi ovih modela, a zbog nedostatka podataka, cilj nije bio izraditi brodove u
tehničkom smislu pravilno i znalački, već u jednom slobodarskom pristupu izraditi brod koji će svojom
ljepotom, skladnosti linija i umijećem izrade pojedinosti stvoriti dobar ukupni dojam kod promatrača,
a izgledom što sličniji umjetničkoj slici kao izvornom obliku.

Izvršiti rekonstrukciju jednog broda vrlo je zahtjevan posao koji mora biti izveden znalački i pravilno.
Veliki dio posla je u istraživačko – znanstvenom traženju povijesnih podataka i izgubljenih fragmenata
o njihovom izgledu, konstrukciji, opremi i izmjerama. Nakon istraživanja slijedi premjeravanje, skiciranje, crtanje, izrada konačnih planova te izrada modela ili replike u prirodnoj veličini. Ovakav pristup moguć je samo suradnjom arheologa, povjesničara pomorstva, inženjera brodogradnje, jezikoslovaca i iskusnih brodomodelara i tek tada možemo govoriti o znanstvenoj i znalačkoj rekonstrukciji jednog broda.

literatura ili nacrti s kojima bi se mogla izvršiti kvalitetna rekonstrukcija većih brodova, već se iskustvo

U nešto kasnijem razdoblju 18. i 19. stoljeća sačuvano je mnogo slika naših jedrenjaka, a postoje i
arhivski podaci o ovim brodovima, tj. ugovori o gradnji između brodovlasnika i brodograditelja s opisima i mjerama broda što zajedno sa slikama može biti dobar temelj za rekonstrukciju broda. Dubrovački brodograditelji bili su poznati u svijetu kao graditelji velikih i vrlo čvrstih brodova. Na žalost od tada do danas vrijeme je rasulo mnoga znanja i sjećanja o tim brodovima. Prepuštena zaboravu, mnoga od njih nepovratno su se izgubila, otišla s njihovim brodograditeljima i pomorcima koji su na njima plovili.

Rekonstrukcije velikih trgovačkih jedrenjaka u istraživačko-znanstvenom smislu gotovo da i nije bilo.
Uglavnom se svodilo na pojedince, dobre znalce drvene brodogradnje koji su samostalno izvršili
istraživanje, izradu nacrta i modela većih hrvatskih jedrenjaka i to najbolje što su mogli prema dostupnim podacima, skicama i slikama.