Mijo Stanić: Festival u Omišu je neosporni izvor i središte klapskog svijeta

Iduće godine Festival dalmatinskih klapa Omiš slavi pola stoljeća. Obilježit će se ta značajna godišnjica kako i priliči, a iako je 49. FDK tek nedavno okončan, pripreme za iduću godinu već su počele.

Prije točno tjedan dana u fotelju prvog čovjeka sjeo je Mijo Stanić. Na poziciju ravnatelja festivala stigao je nakon dugih 17 godina vladavine jednog čovjeka. Odlučili smo porazgovarati s njim povodom njegovog izbora na tu poziciju.

Tek ste nekoliko dana na čelu Festivala dalmatinskih klapa Omiš. Kakvo stanje ste zatekli i što je prvo što morate učiniti?

– Prve korake sam već učinio. Obavio sam razgovore s bivšim ravnateljem Festivala o preuzimanju dužnosti, kao i s umjetničkim ravnateljem Festivala Dušanom Šarcem kojem sam predstavio moje planove i razmišljanja. Raduje me što su oni u cijelosti naišli na njegovo odobravanje i vjerujem da ćemo u razdoblju u kojem traje njegov mandat dobro surađivati. Tu je i niz razgovora s ljudima iz Festivalske organizacije, pripreme za nadolazeću Večer mješovitih klapa u Komiži koja će se održati 26. rujna, za koncert klapa u Lisinskom “Pismo moja hrli tamo” 6. studenoga, ali i za jubilarni 50 FDK koji svakako treba na primjeren način obilježiti.

Kakav je bio Vaš program (koji ste predstavili pred Odborom za imenovanje)?

– Moj program je bio detaljan i opsežan, pa ga je teško sažeti u nekoliko riječi. Uglavnom to je podizanje značaja omiškog Festivala na mjesto koje mu pripada kao najstariji i najznačajniji klapski Festival, visoko priznat i podržan od strane državnih institucija, u prvom redu Ministarstava kulture i turizma, te predstavljen i izvan granica Hrvatske. Zatim novi odnos Festivala prema klapama i svojim sugrađanima, te suvremeni pristup uz istovremeno očuvanje tradicije.

Vaš je prethodnik na ovoj poziciji bio dugih 17 godina. Mislite li da je dobro obavljao svoj posao i je li možda ipak ranije trebalo doći do smjene?

– 17 godina je jako dugo razdoblje na bilo kojoj funkciji. Čovjek se uspava, uđe u rutinu, dok vrijeme grabi naprijed. U klapskom svijetu u tom su se razdoblju dogodile velike promjene koje je Festival na žalost pasivno promatrao, a trebao je na neke od njih reagirati i usmjeravati ih na pravu stazu koju su stari klapski znalci davno ucrtali. Bojim se da su neke stvari nepovratno otišle predaleko, a u tome najveću krivicu vidim upravo u inertnosti omiškog Festivala. Tempo života, pa tako i onog klapskog, nameće stalne promjene, prilagodbe, mlade i svježe snage, međutim to ni po koju cijenu ne znači odricanje od onih temeljnih vrijednosti koje baštini Festival u Omišu.

Tijekom ovog natječaja, Jure Šaban Stanić tvrdio je da način na koji Ivan Barišić donosi odluku o kandidatu kojega će podržati (sporna anketa) nije u redu, pa se oko toga vodio, nazovimo ga, „facebook rat“. Kako vi gledate na sve to?

– Vjerujem da je prvotna zamisao gosp. Ivana Barišića bila plemenito, na transparentan način provesti natječaj predstavljajući programe svih kandidata javnosti i čuti njeno mišljenje. Je li, i u kojoj mjeri, u konačnici ona kompromitirala pojedince u raspravi, grad, Festival i samog gosp. Barišića ostavljam svakome na vlastitu prosudbu. Mislim da je moglo i bez ankete, ali javno predstavljanje programa svakako pozdravljam.

Pred Vama je jubilarni, 50. Festival.. Koliko težak posao Vas očekuje? Možemo li od Vas očekivati neke novitete ili iznenađenja?

– Pola stoljeća jedne tako važne ustanove je svakako velika odgovornost i zadatak da se na što bolji način ta obljetnica obilježi. Kao što sam ranije rekao pripreme su već počele, a o detaljima je stvarno prerano govoriti. Noviteta će svakako biti, zbog njih sam i preuzeo funkciju Ravnatelja.

Smatrate li da je FDK Omiš zaslužan za očuvanje izvorne klapske pjesme?

– Apsolutno. Pojmove klapa i klapska pjesma kao i njihovu definiciju odredio je upravo Omiš i ljudi koji su zaslužni za osnivanje Festivala na zasjedanju još davne 1970. godine. O tome postoje zapisi. Na žalost, danas mnogi to ne znaju ili, još gore, prešućuju. Zadatak Festivala treba biti javno i stalno educiranje i osvještavanje tih činjenica.

Koliko šanse u konkurenciji imaju mlade klape, debitantske?

– Klapa koja najbolje pjeva biti će nagrađena na Omišu neovisno o tome bila ona debitant ili ne. Takvih primjera već je bilo ranije do sada, a koliko znam i na ovogodišnjem Festivalu. Debitantima je do nagrade samo nešto duži put, jer oni mjesto za sudjelovanje u Omišu prvo moraju izboriti na večeri debitanata.

Koliki odaziv klapa očekujete ove, jubilarne, godine? Rekordan?

– Vjerujem da će činjenice da Festival kreće u jednom drugom smjeru, da se radi o jubilarnom 50 Festivalu, te poziv i neposredan kontakt s klapskim prijateljima utjecati upravo na takav scenarij. Ipak, trudit ću se da primaran cilj bude kvalitet, a ne kvantitet klapa, jer to Omiš jednostavno zaslužuje.

Hoće li publika u Omišu moći uživati i u Večeri mješovitih klapa? Zadnjih godina bilo je nekakvih financijskih problema, izmještanja događaja na drugu lokaciju…

– Razmišljao sam o tome i vjerujem da je sazrjelo vrijeme da ta večer nađe svoje mjesto u Omišu. Svakako prvo treba razgovarati s našim partnerima i  domaćinima u Komiži, ali i sagledati koliko je to organizacijski i financijski ostvarivo.

I za kraj, citat Jakše Fiamenga „Klapa je krug, a središte mu je u Omišu“. Kako biste nekome tko ne zna ništa o klapskom pjevanju objasnili ovu rečenicu?

– Upravo ovaj citat je moto na kojem želim izgraditi novi brand Festivala, i u njemu je zapravo sve sažeto. Kao što sam već ranije rekao sve je poteklo iz Omiša. Preciznije “od konobe do UNESCO-a”. Zadatak je u javnosti stvoriti takvu sliku u kojoj se FDK Omiš percipira kao neosporni izvor i središte klapskog svijeta.