Nakon punih 10 sati prekinuta sjednica splitskog Gradskog vijeća

Osim o Nacrtu strategije razvoja kulture grada Splita od 2015. do 2025. godine i kandidaturi Splita za Europsku prijestolnicu kulture, splitski gradski vijećnici će na današnjoj sjednici, između ostalog, raspravljati i o tekstu novog natječaja za plodouživanje Turističke palače, imenovanju Joška Jerončića ravnateljem Multimedijalnog kulturnog centra, a Belmonda Miliše ravnateljem Gradskog kazališta mladih. 

Sjednica je počela u 9,15 sati. Prisutno je 28 vijećnika.

Osim Dražena Delića nema nikoga od Kerumovih vijećnika. Na početku sjednice predsjednik Vijeća Boris Ćurković predložio je da se rasprava izvješću gradonačelnika, Strategiji kulture, tekstu natječaja za Turističku palaču i Nadzornog odbora Hajduka pomaknu na početak.

HDZ želi da se Prilaz Katalinića brigu nazove Prilaz žrtava komunizma

 Petar Škorić tražio je da se povuče točka o imenovanju sportsko rekreacijskog parka na Plokitama Parkom prvog splitskog odreda.

– Budući da predlagatelj ne želi prihvatiti naš prijedlog predlažem da se prilaz Katalinića brigu nazove Prilaz žrtvama komunizma – rekao je Škorić.

Nakon što je usvojen dnevni red na red su došla vijećnička pitanja i odgovori. Ćurković je apelirao na vijećnike da se izbjegne rušenje kvoruma

– Neka to bude zadnja stvar koja će vijećnicima biti na raspolaganju – rekao je Ćurković.

Parkiralište ispred Dioklecijanove palače

Prvi se za pitanja javio Tomislav Alujević Grgas koji je pitao gradonačelnika je li spreman poskupiti cijenu ulaznica u muzejima i Dioklecijanovim podrumima te planira li ukloniti parkiralište ispred Dioklecijanove palače? Smatra da bi uz dodatne sadržaje cijena od 15 eura bila primjerena, a zarađeni novac utrošio bi se u održavanje gradske jezgre.

– Mogli bi od ovog pitanja napraviti tematsku sjednicu. U Splitu imamo gradske muzeje i državne muzeje, što se tiče države više puta smo bili kritički jer imamo Muzej hrvatskih arheoloških spomenika koji ne funkcionira. S Muzejom grada Splita, iako se vidi napredak, nisam zadovoljan. Dao sam nalog da se izradi studija mogućeg spajanja Muzeja grada Splita Etnografskog muzeja, a tek će stručnjaci vidjeti je li to moguće. Trebalo bi napraviti i bitnu cijenu između individualaca i grupa. Parking je u planu maknuti, ali ovoga momenta ne jer je on trenutno nezamjenjiv. Jedan je financijski vezan uz Promet, a drugi je što nemamo alternativno mjesto – odgovorio mu je Baldasar.

Izmjene GUP-a?

Tomislav Gojo pitao je hoće li se i kada ići na izmjenu GUP-a i hoće li to pokrenuti o ovom mandatu?

– Moram napomenuti da se ja i Gojo nismo dogovorili za ovo pitanje. Tematska sjednica o izmjenama GUP-a predviđena je za sljedeći četvrtak ako uspijemo iskopirati obimnu dokumentaciju, ako ne uspijemo sjednica će biti najviše za desetak dana. Imamo oko 500 zahtjeva, imamo 15, 16 velikih projekata, a sve ostalo su manji projekti – odgovorio je gradonačelnik.

Na pitanje Vojka Božulića dogradonačelnik, Goran Kovačević, je ponovio sve ono što je već poznato oko projekta koncertne dvorane u Tončićevoj ulici. Igor Blažević pitao je može li Grad sudjelovati u sanaciji dvorišta dječjeg vrtića Duga

– Izrađen je projekt uređenja dječjeg dvorišta, radovi bi se trebali realizirati tijekom ljeta kada djeca nisu u vrtiću – odgovorila mu je pročelnica Ines Milina Ganza.

Uređenje Turske kule u drugom planu

Tonči Blažević pitao je kakvi su planovi Grada oko uređenja Turske kule?

– Grad je godinama bio zapušten, proračun se trošio tako kako se trošio, smanjili smo proračun, punjenje nije bajno, imamo recesiju, izgubili smo dio prihoda. U ovoj situaciji radimo ono što je vitalno i prioritetno, ono što nije nužno stavljamo u drugi plan, a imamo stvari i u trećem planu. Najvažnije su nam plaće, 1900 ljudi je na plaći Grada Splita, socijalni slučajevi su bitni, sigurnost je bitna i kada sve to obavimo ostane jako malo. Turska kula je u planovima, ali sve što sada možemo obećati je da možemo potrošiti desetak tisuća kuna za čišćenje Turske kule, ali bilo bi normalno da se te akcije kao i na Marjanu organiziraju volonterski – odgovorio je Baldasar.

Luka Podrug je pitao je li točno da SDP koristi gradski poslovni prostor?

-Tražim da mi se pismeno da popis svih prostora koje korist SDP. Od Vile Ferić koja je prodana i za koju je netko dobio dobar novac, do ovoga prostora na Bačvicama, tko ga plaća, kome ga plaća, kada ga je SDP počeo plaćati? Izgleda da ste vi jedini imali privilegij koristiti tuđe prostore – pitao je Podrug.

– Kad sam došao pregledao sam cijelu dokumentaciju i bilo mi je jasno da je SDP u poziciji u kojoj ima valjani ugovor, ali da nije u legalnoj poziciji. napravili smo novi ugovor i od tada se plaća najam, ali je SDP odustao od jednog dijela prostorija. Drugi koji su tamo plaćaju svoje prostorije. Došlo je do sudskih sporova i do jedne komplicirane pravne situacije – odgovorio je Baldasar Podrugu.

Igor Boraska podsjetio je na agresivnost vozača električnih dostavnih vozila koji prolaze gradskom jezgrom i pitao je Cokarića postoji li neki raspored kojim oni smiju prometovati i je li raspisana koncesija za taj posao.

– Svjesni smo da ima nereda, više puta smo o tome razgovarali, ali mislim da će bit bolje kada prometni redari stupe na dužnost. U pripremi smo donošenja zaključka o prometovanju baš tih vozila i prijedlog je otišao u policiju. Po dobivanju pozitivnog mišljenja policije izdat ćemo ovaj zaključak koji će biti obvezujući i bit će to puno lakše kontrolirati – odgovorio je Špiro Cokarić.

Čestitke Čepi na zaposlenju u Vodovodu i kanalizaciji

Jakov Prkić čestitao je Čepi na zaposlenju u Vodovodu i kanalizaciji, a pitao je zašto se u Splitskoj obali zaposlio čovjek od 68 godina.

– Ne mogu vam odgovoriti na to pitanje, to morate pitati direktora Splitske obale, ali morate znati da je ta tvrtka nastala spajanjem dvije tvrtke. Vaš komentar je bio zločest i uvredljiv za zaposlenike, vodite račune o tome – odgovorio je Baldasar.

– Pitanje nije uvredljivo, imamo toliko mladih nezaposlenih i pitanje je išlo u tom smjeru – pojasnio je Prkić.

– Ja imam 57 godina i za mene je to uvredljivo – kazao je gradonačelnik.

– Izvrćete moje riječi – odgovorio mu je Prkić.

Koliko u Splitu ima Srba?

Petar Škorić pitao je Baldasara zna li koliko u Splitu ima Srba?

– Nije bitno znate li, ali kada se to pitanje spominje u aktima Splita onda je to važno. Jedan od izabranih kandidata, izvjesni Momčilo, je zaposlen u prometnom redarstvu, a pojašnjeno je kako je zaposlen jer je imao prednost po Zakonu o nacionalnim manjinama. Neki razvojačeni hrvatski branitelji nisu zaposleni i tražimo da se to poništi – pitao je Škorić.

– Niti znam koliko ima pripadnika neke nacionalne manjine, niti me to zanima, oni su svi građani Splita za mene. Sve je napravljeno u skladu sa zakonom – rekao je Baldasar.

– Povjerenstvo za provedbu natječaja u uredu za komunalno redarstvo zaprimilo je 219 prijava za 11 radnih mjesta. Postupili smo po zakonu, bodujući kompletnu proceduru, od pisanog testiranja i intervjua napravili smo listu. Od osam redara prednost su ostvarila 4 hrvatska branitelja i jedan kandidat koji se pozvao na pravo pripadnika nacionalne manjine – pojasnila je Vesna Alač. – Mislim da se taj zakon odnosi samo na ona područja gdje ta nacionalna manjina čini 5 posto stanovništva – odgovorio je Škorić.

Prometno rješenje na Manušu zbog kojeg  danima prosvjeduju stanari

Ljubica Vrdoljak je pitala o prometnom rješenju na Manušu, zbog kojeg danima prosvjeduju stanari Istarske i Riječke ulice.

– Građani misle da se radi o nasilju. Zašto se predlaže Istarska kao prometnica za kamione, iako investitor ima pristup sa svojih parcela. Pogoduje li se investitoru? Voljela bih da su stanari imali pravo reći svoje. Diktatom s nameću rješenja, a ne traži se kompromis – rekla je Vrdoljak.

Pročelnik Cokarić je odgovorio je da je ovo rješenje kompromis i sigurnosti i funkcionalnosti i udobnosti svih.

Daša Dragnić podsjetila je na svoje pitanje s jedne od prošlih sjednica.

– Pitala sam zašto Splitska obala nije predala Gradskom vijeću nije predala izvještaj o svom radu i kao odgovor sam dobila izvještaj, ali to nije bilo moje pitanje. ne smijemo dozvoliti da jedna gradska firma zanemaruje svoje obveze. Zanima me i je li Grad na bilo koji način sa Županijom sudjelovao u donošenju odluke o istraživanju nafte u Jadranu – pitala je Dragnić.

– Uključeni smo na onaj način koji su vezane uz Split, pretpostavljam da je Županija upoznata s onim stvarima koje se odnose na otoke. Što se tiče Splitske obale bit će na sljedećoj sjednici – odgovorio joj je dogradonačelnik.Time su završena vijećnička pitanja i odgovori, a sjednica je nastavljena prijedlogom poslovnika.

Baldasar tvrdi da se posvetio projektima, a najviše Trgu hrvatske bratske zajednice

Prijedlog promjene Poslovnika Gradskog vijeća je prihvaćen kao prvo čitanje, a do usvajanja će se doraditi. Bilo je rasprave oko prava predsjednika Gradskog vijeća da udalji vijećnika iz vijećnice na 15 minuta kada se otme kontroli, a u tome je Luka Podrug vidio mogućnost zlouporabe. Usto, raspravljalo se i oko toga može li gradski vijećnik biti nominiran za nagradu Grada. Ivica Grubišić Gire odustao je od kandidature što se svidjelo Tonču Blaževiću i Luki Podrugu. 

Na redu je izvještaj gradonačelnika o polugodišnjem radu, od srpnja do prosinca prošle godine.

– Najviše sam se posvetio projektima, podijelili smo resore između sebe. Riječ je sveobuhvatnim projektima koji počinju od građevine i kasnije idu u turističku namjenu, ali ne moraju svi završiti na turizmu. Najviše sam se posvetio Trgu hrvatske bratske zajednice, uspjeli smo projekt dovesti do nivoa da smo trebali potpisati protokol o suradnji između ministarstva i Grada. To ćemo uskoro riješiti. Glavni cilj je da se Općinski sud s Dračevca prebaci u Split, ali i da svi administrativni uredi Grada, države, možda i Županije se premjeste na taj centar. Oko 150.000 neto kvadrata s podrumima, garažama, nadgrađima – kazao je, između ostalog, gradonačelnik.

Škorićeva “upozorba”

Prvi se za raspravu javio Petar Škorić.

-Dobro je da ste dali ovaj uvod. Zadnji put smo ukazivali na to da ovo nije izvješće gradonačelnika nego hrpa neispravno složenih podataka. Meni je neshvatljivo da se nakon svih upozorbi ne može napraviti izvješće o radu gradonačelniku. Nisu razvidna postignuća, vaša uloga kao osobe koja vodi grad, a ne zna se ni što spremate dalje. Predizborna obećanja su zaboravljena, neću ih podsjećati. Polovica mandata je tu, spominju se neki projekt koji su u partnerstvu s državom, dobro da ste se sjetili pred kraj mandata ove Vlade komunicirati s njima. U izvješću za kulturu ni jednom riječju se ne spominje kandidatura Splita za Europsku prijestolnicu kulture. Ne zna lijeva što radi desna i zato imamo ovakve rezultate – rekao je Škorić.

-Čim ste preskočili nekoliko tema gdje ste me mogli napasti ste zapravo priznali da sam neke stvari dobro napravio. Ove vaše kritike ću shvatiti kao čestitku. Sve počinje kada imate čisto vlasništvo, vrijeme smo izgubili na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Radimo i na Starom placu, a ni ne zna se koliko tamo ima vlasnika. Ako bi išli redovnim putem, sudskim, nikada to ne bi riješili. Zato moramo uvesti privatnog investitora koji će to riješiti – odgovorio je Baldasar.

Podrug: Split ima status velikog grada, ali ga ne znamo iskoristiti

Nabrajajući projekte Baldasar je ponovio kako će se na Trgu hrvatske bratske zajednice izgraditi najveći toranj u Splitu.

– Ured gradonačelnika će možda biti na vrhu tornja, ali nadam se da ja tada neću biti gradonačelnik. Ova pozicija nije ni malo ugodno ni lijepa, što god napravite netko je protiv. Eto vam osobni osvrt – dodao je Baldasar.

– Cijeli vaš rad u šest mjeseci je stao na jednu i po stranicu. Govorite o idejama, a što se realizacije tiče, osim imovinsko-pravnih odnosa za koje tvrdite da ste ih riješili, nema ništa. Po meni ovo ne zaslužuje prolaznu ocjenu. Kažete da ste inicirali da Split dobije status velikog grada, ali ništa novo nismo čuli o tome još od prije godinu dana kada se to spominjalo u medijima – rekao je Tomislav Gojo. 

– Rezultati su vam mršavi. Evo i danas raspravljamo o Turističkoj palači, po tko zna koji put je pokušavamo maknuti s mrtve točke. Oko Prvog partizanskog odreda raspravljamo već po tko zna koji put. Dvije godine mi vrtimo iste teme. Govorite o tome da se radi na tome da Split dobije status velikog grada, ali stvar je u tome da mi taj sustav već imamo, ali ne znamo ga iskoristiti. Kulturom nam se bavi HNS i ne mislim na Hrvatski nogometni savez jer bi u tom slučaju netko dobio i batine – poručio je Podrug.
 
Dodao je i kako do njega dolaze prijedlozi stranih investitora da se na krovu Poljuda postave solarne ploče, a pitao je Baldasara zašto svoja prava koja koristi u firmama u vlasništvu Grada ne koristi i u slučaju Hajduka.

– Ako obavljate funkciju tako da vas svi kritiziraju, znači da ih radite u skladu s tim kako bi se ta funkcija trebala obavljati – ustvrdio je Baldasar.

Marijana Puljak kritizirala je gradonačelnika zbog izjave o stanju u kulturi, ali ga je pohvalila zbog škole Pazdigrad. Gojko Čepo nije se uspio obuzdati i morao joj je odgovoriti.

 – Drago mi je da ste pohvalili školu Pazdigrad iako ste glasali protiv toga. Nastavljate tradiciju govorenja o tome da je nešto protuzakonito i da je netko kriminalac. Zanima me jeste li vi to prijavili nekoj instituciji i kakav ste odgovor dobili – pitao je.

 – Znate da smo prijavili Državnoj upravi i Ministarstvu, od Ministarstva smo dobili vrlo zanimljiv odgovor i vi za njega znate. Ministarstvo se slaže da članovi vijeća ustanova u kulturi moraju biti birani iz redova uglednih kulturnih djelatnika, ali napominju da se razvila se određena praksa te da ionako ne postoji kazna ako se taj dio zakona ne poštuje. Stoga je normalno tražiti da se taj zakon ukine. Tražili smo od Sabora tumačenje toga zakona i to je sada u procesu – odgovorila mu je Puljak.

Izvješće gradonačelnika prihvaćeno je sa 16 glasova za, 11 protiv, a troje vijećnika je bilo suzdržano. Nakon toga predsjednik vijeća je dao pauzu od pola sata.

Sjednica je nastavljena u 14,12 sati raspravom o prijedlogu kulturne strategije za idućih deset godina i prijavom Splita za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Prijava za EPK bila je primarni motiv da se pristupi izradi strategije

– Ovo je prva faza za našu kandidaturu jer će tek nakon ovoga komisija donijeti odluku koja će dva grada ući u uži izbor. Ako to prođe onda ćemo moći detaljnije pripremiti prijavu za kandidaturu – rekao je dogradonačelnik Goran Kovačević, a Igor Baković opisao je što se sve napravilo u izradi Nacrta strategije razvoja kulture Splita od 2015. do 2025. godine.

 – Bio je to težak i nezahvalan zadatak jer je ovo prva strategija prva napisana strategija u povijesti Splita. Ona je u svom dosegu ograničena, teško je komparirati je s drugim područjima od životnog značaja. Nastojali smo se držati kulture u najširem smislu. Bilo je dosta konstruktivnih prijedloga od opozicije i uvršteni su u drugu verziju. Pristigle primjedbe su također u materijalima, većina prijedloga je prihvaćena. Akcijski plan će provesti sve ciljeve koji su u strategiji. prijava za EPK bila je primarni motiv da se pristupi izradi strategije – kazao je Baković.

– Nije nam bio primarni politički cilj raspravljati o kulturi. Više od godinu dana smo upozoravali gradonačelnika na potrebu jačanja dijaloga i suradnje među svim dionicima koji mogu pomoći. Po našem sudu nije nadzirao aktivnosti vezane uz EPK. Mogu reći da su privatizirali ovaj projekt kojeg nisu uspjeli dovesti do kraja. Daleko bi nas dovelo kada bi krenuli nabrajati sve nebuloze, vidljivo je da je dokument bio orijentiran prvenstveno na prijavu za EPK. Vidjeli smo i pokušaj nametanja nekakvog novog gradskog holdinga u kulturi, kršćanska kultura koja je temelj našeg kulturnog identiteta je bila potpuno zanemarena. Izrađivači su se u početku izrugivali na naše pitanje gdje je kršćanska kultura. Izrada strategiji se odvijala potajice i to je dovelo do rezultata koji se teško može popraviti u kratkom vremenu. Ni danas ne znamo ništa o financijskom planu, svaka strategija po nama mora imati operativni plan, mora pokazati gdje ćemo mi biti za deset ili 15 godina, a toga ovdje nema – nabrojio je Škorić i ustvrdio kako je razočaran strategijom te da ne vidi zbog čega bi morali žuriti s usvajanjem strategije.

Prvi za repliku javio se Milan Blaževski.

– Očekivao sam da ćemo dobiti konkretne prijedloge, a dobili smo jedan politički govor koji se može primijeniti na bilo koji projekt – rekao je on.

– Ova strategija ostvaruje osnovni cilj, a to je ne samo kandidatura za EPK, nego po prvi put sublimira ono što je kultura danas. Niti jedna strategija nikada neće imati suglasnost svih. Moramo razmišljati da ako Split dobije 2020. ova strategija će biti podloga, a strategija će se mijenjati jer će je mijenjati život – dodao je Srđan Gjurković.

Škorić je pitao Gjurkovića je li pročitao strategiju. 

-To što su uvažili naše prijedloge, govori koliko nije valjala. Angažiranje Razbora desetak dana prije, govori o paušalnom radu. Više sam htio govoriti o izgubljenom vremenu i podjelama koje je uzrokovao ovaj tim. Da je bilo drukčije, mi bi danas govorili o nijansama. O misiji i viziji se trebalo raspravljati prije godinu dana – odgovorio je Škorić.

Marijana Puljak pohvalila je to što je strategija uopće izrađena.

– Dokument je trebao proizaći iz strategije razvoja grada, ali dobro je i da je izrađen. Dovedeni smo u situaciju da o ovom dokumentu razgovaramo u zadnji čas. To pokazuje da je projekt loše vođen. O ovakvoj verziji dokumenta smo morali razgovarati prije pet, šest mjeseci.

Strateški dokumenti jesu dokumenti oko kojih bi se trebali svi dogovoriti. Nije naša odgovornost što smo dovedeni u situaciju pet do 12 i što nas se ucjenjuje time da ako ne prihvatimo strategiju da će propasti kandidatura za EPK – kazala je Puljak.

– Ispred sebe imamo nešto što trebamo odraditi. Sve osim izglasavanja ovoga će prouzročiti neku štetu i svatko od nas će snositi dio odgovornosti – dodao je Čepo.

– Ima primjera gradova koji su profitirali od EPK i koji su bankrotirali od EPK. Ima izvrsnih primjera, ali ima i drugih, moramo biti pažljivi i paziti što radimo – odgovorila je Puljak.

“HDZ-u je stranka ispred Grada Splita”

Srđan Gjurković kaže da misli da je pozitivno što je rasprava o strategiji kulture svakodnevno prisutna u medijima i zapitao gdje je županijska kulturna strategija.

– Smiješno mi je gledati pojedince koji sve ove godine nisu ništa napravili, a bili su u prilici i sada kritiziraju. Kultura je napokon glavna tema, dali smo joj važnost koju zaslužuje. Ima li dokument nedostataka – ima, ali radi se o živom dokumentu koji se mora revidirati. Nema Split puno strategija, rijetki su bili hrabri. Kritizirajmo, ali ne ubijajmo. Sudjelujmo konstruktivno, tražiti mane isključivo s ciljem destrukcije nije u interesu građana – rekao je Gjurković, na što mu je Škorić odgovorio da ispada da bi Bakoviću trebalo dignuti spomenik, a da on smatra da bi ga trebalo smijeniti.

– Ja očekujem da će vijećnici s Liste Marijane Puljak podržati strategiju jel vole grad, ali od HDZ-a to ne očekujem jer im je stranka ispred grada – istaknuo je Čepo. 

– Interesira me da Split bude na nivou od prije 70 godina. Nažalost mi lagano klizimo što se kulture tiče – kazao je vijećnik Alujević Grgas. Na pitanje vijećnika Gjurkovića što bi to značilo vratiti se na stare grane dodao je da ima premalo vremena za objašnjavanje.

O važnosti toga da se Split kandidira za Europsku prijestolnicu kulture, te o Bajamontijevoj fontani govorio je vijećnik Boraska. U svojem izlaganju Šundov je jednostavno zaključio “ajmo riješit ovo pitanje i naći konsenzus”. Složio se s njim i vijećnik Gjurković. Dodao je još da Zagreb ima strategiju na 70 strana, a mi na 100 imamo nacrt.

– Ne možemo se igrati i donijeti krivi dokument – kazao je vijećnik Baković. Škorić je za to da se sve još malo proanalizira i pročisti, te dodao da je nebitno kako se dokument zove.

– Ne želimo varati izbornu  komisiju, a ovaj dokument ne predstavlja za nas strategiju – kazala je Marijana Puljak.

– Tražili ste neovisno mišljenje, a mišljenje dr. Lončar je neovisno kao Japan u Drugom svjetskom ratu -odgovorio joj je savjetnik za kulturu Baković.

– Ja sam za to da se pokušamo dogovoriti. Nazovimo je kako god, ali pokušajmo se dogovoriti i donijeti dokument koji će biti od koristi za grad – mišljenje je to vijećnice Matošić Matičević. Gjurković je opet spominjao broj strana, što mu je Matoš Matičević prigovorila. Njoj je ipak važniji sadržaj od broja stranica.

– Ako nam ovo ne prođe, 35 godina se nećemo moći kandidirati – kazao je vijećnik Blažević. Da ne bi bilo zabune pročitala je Puljak koji su kriteriji za prijavu te zamolila da se izglasa nacrt jer ovo “nije dobra strategija”.

– Ja molim u ime grada da gospodin Baković da ostavku – kazao je vijećnik Podrug i dodao da će on glasati protiv prihvaćanja strategije. Javio se na to gradonačelnik i kazao da on neće prihvatiti ostavku. Pojasnio je Podrug da nema ništa protiv Bakovića već da traži njegovu ostavku jer nije dobro obavio svoj posao.

Puljak je kazala da Baković nije zaslužio da nastavi svoj posao jer ga nije dobro odradio. Opet se javio Baldasar i pozvao na glasovanje. Prigovorio je Petar Škorić savjetniku Bakoviću način na koji je govorio o Vitomiri Lončar. Zatražio je zatim Jakov Prkić dokument na uvid. Baković je, iako to nije praksa, pristao.

– Molim vas da prestanemo politizirati oko ovoga. Ako sada ne možemo naći konsenzus, nećemo ga naći oko ničega – kazao je Baković.

Nakon što je Luka Podrug pozvao pročelnika za kulturu Kuku da govori, i on se obratio prisutnima.pozvao je Kuko da se izglasa ovaj dokument. Pitao ga je Podrug zašto nije potpisan pod dokument pa je pojasnio da je potpisana njegova pomoćnica jer je on bio odsutan.

Nakon katke pauze prihvaćeni su amandmani Petra Škorića i Marijane Puljak. Nakon toga se glasalo. Vijećnici su bili jednoglasni.

Na dnevnom redu je peta točka – Turistička palača. Aida Batarelo ustvrdila je da je Palača opasna te da se nada da će Vijeće donijeti odluku o njezinoj rekonstrukciji. Vijećnika Marušića zanimalo jr koliko ljudi je pod ugovorom i što će biti s njima za vrijeme radova. Batarelo je kazala da je aktualan samo jedan ugovor i u vremenu obnove neće se plaćati najam. Matošić–Matičević smatra da bi Gradu trebala ostati mogućnost da se plodouživanje može prekinuti. Njezin prijedlog je prihvaćen.

Nakon kratke rasprave glasovalo se o plodouživanju i rekonstukciji. Prijedlog je prošao sa 16 glasova za, 10 protiv i 2 suzdržana.

Na red stigla i točka o izboru Hajdukovog NO-a

Šesta točka dnevnoga reda je natječaj za izbor Nadzornog odbora Hajduka. – Natječaj bi trebao krenuti sljedećeg tjedna – kazao je pročelnik za sport Hrvoje Akrap.

U roku od osam dana raspisat će se natječaj, zaključeno je. Hrvoje Marušić podsjetio je da je Hajduk dan na upravljanje udruzi Naš Hajduk. Njegova je želja da se klub vrati u ruke grada.

– Udruga Naš Hajduk ne upravlja klubom već bira članove Nadzornog odbora. Na taj način došli smo do depolitizacije, a mi sami smo na to pristali – kazao je Čepo. 

– Grad je vlasnik i treba preuzeti odgovornost – odgovorio mu je Marušić.

– Neki kolege vijećnici se ponašaju kao da su u sukobu sami sa sobom – počeo je svoju repliku Čepo. Dodao je da ima dojam da Marušić želi da Grad bez Udruge upravlja Hajdukom.

– Nisam za rušenje ovog modela, samo želim skrenuti pažnju na situaciju. Ovo jednom mora završiti, a ako se pokaže da ovo funkcionira, bit ću najsretniji – kazao je Marušić.

– Iz Hajduka su se nekad “karijolom” izvozile pare, a očito bi neki to htjeli opet – kazao je Čepo.

Ne laži više Čepo! Neka prestane lagati. Ponavlja šest puta ka papagaj – prekinuo je Marušić Čepinu repliku, pokušavajući mu objasniti da nije za rušenje modela već da samo upozorava na situaciju. Vijećnika Borasku zanima kako će se Grad osigurati da predsjednik kluba nema plaću od 100 tisuća kuna.

Glasovanje o raspisivanju natječaja je okončano jednoglasnom odlukom – 23 glasa za. Glasovanje o izboru povjerenstva za provedbu natječaja također je jednoglasno okončano. U povjerenstvu će biti vijećnici Tomislav Alujević Grgas, Vojko Božulić i Tomislav Gojo, te četiri člana udruge Naš Hajduk.

Raspravljalo se zatim o povjeravanju poslova uklanjanja životinja sa javnih površina.Predložio je Jakov Prkić da se poništi natječaj te da se raspiše novi. On traži da se nađe “no kill” azil za životinje. Aida Batarelo tvrdi da nismo u obvezi imati takav azil.

– Mi smo to mogli staviti u natječaj – kazao je Prkić. Vijećnica Bartulović-Barać kazala je da će osobno obići azile te je pozvala i druge da to učine. 

Nakon kratke rasprave glasovalo se. Nije prošla točka dnevnog reda. Natječaj će se poništiti.

Na dnevnom redu je točka o izmjenama i dopunama detaljnog plana uređenja poteza uz Poljičku cestu. Nakon kraće rasprave točka je usvojena sa 23 glasa za.

Nakon više od 10 sati zasjedanja, sjednica splitskog Gradskog vijeća je završena. Nastavlja se u ponedjeljak u 9 sati.