Zabranjena delicija: Koliko policija kontrolira izlov prstaca u Dalmaciji?

Prstaci su u kulinarstvu jedna od najcjenjenijih vrsta školjaka, rasprostranjeni su na sjeveroistočnom dijelu Atlantika, u cijelom Sredozemlju, uključujući Jadransko te Crveno more. Zbog prekomjernog izlova na Jadranu su se njihove populacije mjestimice jako smanjile. 

Prstaci su se kod nas najviše vadili na području Istre, Splita i Šibenika, ali budući da je za njihovo vađenje potrebno čekićima razbijati stijene, što dovodi do uništenja cijelih podmorskih staništa za čiju su obnovu ponekad potrebna i desetljeća, izlov prstaca i njihovo stavljanje u promet zabranjeno je na području cijele Hrvatske od 1996. godine. Od tada se suočavamo i s problemom ilegalnog izlova prstaca koji se tijekom godina više ili manje uspješno rješavao. 

Ako je suditi po količinama koje je uspjela zaplijeniti policija na području Splitsko-dalmatinske županije, godišnje se izlovi desetak kilograma ovih školjaka, ali budući da su jako tražena roba na jelovnicima ugostitelja, nema sumnje da se radi o dosta značajnijim količinama koje prođu ispod policijskog radara. 

Za kilogram prstaca ugostitelji plaćaju oko 400 kuna, a za tri sata rada dvojica krivolovaca mogu natući između tri i pet kilograma. Mnogima je to dovoljan mamac da se upuste u akcije ilegalnog izlova. 

Kazna do tri godine zatvora

– U zadnje tri godine na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske zaplijenjeno je 27, 62 kilograma prstaca, a protiv devet osoba su podnesene kaznene prijave Državnom odvjetništvu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela “Uništavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti”, odnosno “Protuzakoniti ribolov” što je bio naziv ovog kaznenog djela po Kaznenom zakonu koji se primjenjivao prije 1. siječnja 2013. godine – kaže Antonela Lolić, glasnogovornica PU splitsko-dalmatinske.

Kazneni zakon propisuje da će se onaj tko protivno propisima usmrti, uništi, posjeduje, hvata ili uzima jedinku zaštićene svojte životinja, biljaka ili gljiva ili drugu zaštićenu prirodnu vrijednost, kazniti kaznom zatvora do tri godine. Ako to kazneno djelo počini prema strogo zaštićenoj divljoj svojti životinja, biljaka ili gljiva predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina, a ako ga počini iz nehaja do dvije godine.

Prstacu treba oko 20 godina da naraste do pet centimetara, a 80 godina do veličine od krajnjih 12 centimetara. Da bi se izvadilo dvadesetak prstaca, razbije se metar kamena ili podvodne stijene, pa je stoga osim u Hrvatskoj, izlov prstaca zabranjen i u nekim drugim zemljama poput Italije, Slovenije, Francuske, Grčke, Crne Gore i Albanije. Legalno se u ovoj deliciji jedino još može uživati na području BiH, gdje je dopušten njihov izlov.