Dinko Kovačić: “Kako je odrastao moj grad – Split 3”

Piše:

Predsjednik HAZU
akademik Zvonko Kusić u uvodu je istaknuo da je Kovačić, kao rijetko
koji arhitekt dao takav pečat Splitu i radio s toliko emocija, unoseći u
svoj rad pjesnički senzibilitet.

– Svaka njegova kuća nosi njegovu priču ili bolje rečeno pjesmu – rekao je Kusić.

Projekt stambenih ulica u Splitu 3 smatra se jednim od najvećih
Kovačićevih uspjeha, a za Ulicu braće Borozan (danas Ulica Šime
Ljubića), zajedno sa suoautorom Mihajlom Zorićem, dobio je tri nagrade u
jednoj godini.

Projekt Split 3 počeo se realizirati krajem šezdesetih godina
20. stoljeća kad je na natječaju pobijedila grupa arhitekata iz
Ljubljane. Nakon toga osnovana je projektna skupina u kojoj su uz Dinka
Kovačića bili i Frane Gotovac, Danko Lendić, Mihajlo Zorić, Ante Svarčić
i Ivo Radić.

Akademik Kovačić prisjetio se izgradnje Splita nakon 1945. i
početaka svoje karijere te, govoreći o svom arhitektonskom konceptu,
pojasnio je da je htio riješiti problem otuđenja ljudi u velikom gradu i
suvremenom društvu, što je primijenio u oblikovanju zgrada i stanova u
njima.

– Cilj mi je bio stvoriti odnose među ljudima u obitelji, među
susjedima i u gradu. Samo zajedništvo prostora i ljudi jedini je
ozbiljan program za svaku arhitekturu. Često ponavljam da su kuće kao i
ljudi – pristojnost je naša zajednička obaveza. Kao što se od ljudi
očekuje da se prilagode kad dođu u novo društvo, pristojnost nalaže
arhitekturi da se uklopi u okoliš i tako stvori nov i skladan ambijent – rekao je Kovačić koji je u skladu s tim koncipirao i zgrade
srednjoškolskog centra i Ekonomskog fakulteta u Splitu, a na stambenim
zgradama na Mertojaku smjestio i otvore za ptice.

Podsjetio je i na svoj odgovor na pitanje od čega gradi svoje
kuće.

– Odgovorio sam: od kamena, betona, stakla i od mladića i djevojaka
jer i osmijeh je materijal kojim ja gradim kuću – poručio je Kovačić,
koji smatra da u Splitu više nikad neće biti moguće ostvariti projekt
poput Splita 3 jer je u to vrijeme postojao nezapamćeni konsenzus između
gradske vlasti, investitora i arhitekata. Prema njegovom riječima,
nakon Mediteranskih igara u Splitu 1979. nastupio je anarhični urbanizam
i sve do danas u Splitu vlada nered u prostoru jer je grad ostao bez
autentičnih urbanističkih autora.

Akademik Dinko Kovačić rođen je u Splitu 1938., a diplomirao je
1963. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je kasnije
postao redoviti profesor. Redoviti član HAZU postao je 2006., a 2011.
dobio je Nagradu “Vladimir Nazor” za životno djelo. U Gliptoteci HAZU do
30. studenoga traje retrospektivna izložba “Akademik Dinko Kovačić
arhitekt”.