Sat “sudnjeg dana” pomaknut prema ponoći

Glasoviti sat
Izvješća atomskih fizičara nije bio bliže ponoći u zadnje 63 godine
kada je SSSR 1953. detonirao svoju prvu hidrogensku bombu označivši
početak utrke u nuklearnom naoružavanju, ističu znanstvenici, među
kojima je petnaest dobitnika Nobelove nagrade.

Kao razloge svoje zabrinutosti navode, među ostalim, “snažan porast
nacionalizma u svijetu, izjave predsjednika Donalda Trumpa o nuklearnom
oružju, klimatske promjene i pogoršanje sigurnosnog stanja u svijetu u
kontekstu sve sofisticiranijih tehnologija”.

Stručnjaci usto ističu da su Sjedinjene Države i Rusija, koji
 zajedno posjeduju više od 90 posto nuklearnog oružja u svijetu,
suparnici na nekoliko područja sukoba, poput Sirije i Ukrajine.

U 2015. sat je bio pomaknut natrag za dvije minute, na 23.57 sati i
tako je ostao u 2016. Znanstvenici su tada kao ohrabrujuće čimbenike
naveli dogovor o iranskom nuklearnom programu i pariški dogovor o klimi.

Vrijeme na satu se od njegova uvođenja pomicalo 19 puta, od dvije
minute do ponoći 1953. do 17 minuta do ponoći 1991., na kraju hladnog
rata.