‘Kralj pop-arta’ od sutra u Kneževoj palači u Zadru: Andy Warhol

Hrvatska kulturna scena od 15. lipnja do 15.rujna 2018. obogaćena je premijernim gostovanjem radova slavnog Andyja Warhola. Zadar, Narodni muzej Zadar, odnosno prostori Kneževe palače otvaraju svoja vrata kolekciji sitotisaka, litografija, crteža, memorabilija i filmskih uradaka umjetnika koji nepobitno obilježava umjetnost druge polovine 20.st. Izložba nosi naziv Andy Warhol: Enter into My Life, a ostvarena je suradnjom Narodnog muzeja Zadar, Rebel Kolektiva, Andy Warhol Museum of Modern Art iz Slovačke i The Andy Warhol Foundation for Visual Arts iz New Yorka, piše eZadar.hr

Devedesetak radova planetarno popularnog umjetnika, pretečeinfluencera, ilustratora, producenta, filmaša, dizajnera, slikara, kipara, modne ikone i kralja underground scene New Yorka, opipljivo dokumentiraju življenu teksturu modernizacije koja u svim porama zahvaća socijalno tijelo poslijeratne Amerike.

ZADARSKI POSTAV

Zadarski postav rezultat je premijerne suradnje Narodnog muzeja Zadar, Rebel Kolektiva i Andy Warhol Museum of Modern Art iz Slovačke. Osnovan 1991. u Medzilaborcama, pokraj Mikove ili rodnog mjesta Warholovih roditelja, od strane umjetnikove braće i slovačkog Ministarstva kulture i vođen od strane The Andy Warhol Foundation for Visual Arts (New York), AWMMA čuva 160 Warholovih djela, većinom crteža, sitotisaka i memorabilija te radova umjetnikova brata i nećaka, Paula i Jamesa Warhole. AWMMA je prva institucija uopće posvećena liku i djelu Andyja Warhola koja radove izlaže po cijelom svijetu i predana je edukaciji, znanosti te istraživačkim aktivnostima na području teorije vizualnih i suvremenih umjetnosti.

Dijelovi serija Flowers, Marilyn, In the Bottom of My Garden, Electric Chair, Self-portraits, Campbell Soup, osobni predmeti ili autorski filmski uratci samo su neki od devedesetak radova koji će od 15. lipnja do 15.rujna 2018. godine krasiti zidove kulturno-povijesnog kompleksa Kneževe palače.

Ono što zadarsku izložbu čini posebnom jest činjenica kako usporedo uvriježenom ogledu općih mjesta pop-art rukopisa, posjetitelju pruža dublji kulturno-antropološki uvid u kontekst identitetskog stasanja i kreativnog genija ovog kontradiktornog, multistrukturiranog potomka rusinskih emigranata koji je svojom življenom estetikom presudio urbanoj hemisferi Zapada kakvog danas poznajemo.

Suprotstavljene osobine grkokatoličkog nasljeđa, zatvorenosti, oskudice, snažne figure dobrostive majke sa sela vječno nedovoljno dobrog američkog naglaska i rijetko bogatog socijalnog života prepunog poznatih ličnosti i osobenjaka sumnjivih životnih stilova, intelektualna avantgarda, seksualna sloboda te očaranost površnoću materijalne hiperproizvodnje, samo je početak pokušaja razumijevanja polazišta čovjeka čiji je neumoran rad zadužio svjetsku kulturu.

VRATIMO SE NAZAD

U takvim povijesnim okolnostima niču mnoge kulturne forme među kojima i pojava revolucionarnog načina promišljanja stvaralaštva upisanog u pokret pop-arta. U okvirima britanske skupine umjetnika i kritičara pod nazivom The Independent Group mrijesti se ideja popularnog pogleda na društvo i umjetnost. Kolaž Just what is it that makes today’s homes so different, so appealing? (1956) R. Hamiltona smatra se prvim djelom pop-arta nagovještajući jedan od najprepoznatljivijih likovnih rukopisa u povijesti umjetnosti.

Začeta u Velikoj Britaniji, ideja pop-arta svoj ozbiljan zamah uzima u Sjedinjenim Američkim Državama među umjetnicima sličnih profesionalnih provencijencija nastanjenih u žamoru i kreativnom naboju njujorške metropole. J.Johns, R.Rauschenberg, R.Lichtenstein, T.Wesselman, J.Chamberlain, J.Rosenquist i A.Warhol,  redom američki umjetnici proizašli iz komercijalnog oglašavanja i ilustratorstva, institucionaliziraju radikalno drugačiji stvaralački podvig koji obilježava umjetnost druge polovine 20st. Umjetnici stvaraju međusobno neovisno, no vežu ih slični životni konteksti, likovni odgovori na iste i ropotarnica tema u kojoj se kreativno sudaraju.

ANDY WARHOL – KRALJ POP-ARTA

Andy Warhol rođen je 6. kolovoza 1928. u obitelji radničke klase u Pittsburghu, Pennsylvaniji. Umjetnikovi roditelji, Julia i Andrej Warhola, bili su rusinski emigranti iz Slovačke koji su imali tri sina od kojih je Andy bio najmlađi. 1945. Warhol započinje pohađati smjer komercijalnog dizajna na Carnegie Institute of Technology (danas Carnegie Mellon University) u Pittsburghu ističući se kao izvanredan student.

Nakon završetka studija, rane 1949., seli u New York gdje ostvaruje zavidnu karijeru ilustratora u oglašivačkoj industriji; između ostalog, radi za časopise poput Voguea i Glamoura. Prilikom produkcije jedne serije ilustracija za cipele, tiskarski stroj slučajno ispušta zadnje slovo “a” umjetnikovog prezimena nakon čega Andy službeno mijenja ime u Andy Warhol. Umorivši se od duge, vrlo uspješne, gotovo desetljetne karijere ilustratora, Warhol moli savjet galeristice Muriel Larow u kojem smjeru nastaviti vlastitu umjetničku karijeru. Galeristica odgovara neka slika ono što najviše voli – novac, ili pak nešto što svi poznaju, kao npr. limenku juhe. Savjet, kojeg tada plaća pedeset dolara, donosi mu međunarodnu slavu.

Biti uspješan u poslu najfascinantniji je oblik umjetnosti. Zarađivanje je umjetnost, umjetnost je posao a dobar posao je najbolja umjetnost. (Andy Warhol)

U šezdesetima je Warhol zadivljen brojem američkih poznatih ličnosti poput Elvisa Presleyja, Elizabeth Taylor ili Marlona Branda koje u svojim radovima prikazuje pomoću tehnike sitotiska. Misteriozna smrt Marylin Monroe 1962., glumice s čijim se tragičnim životom umjetnik poistovjećuje, nadahnjuje Warhola na izradu serije grafika, mediju kojem se rado vraća u kasnijim godinama stvaralaštva. Sredinom 60-ih Andy se posvećuje tmurnijim temama, izrađuje seriju radova inspiriranih automobilskim nesrećama, tragičnim vijestima s naslovnica tiskovina i nenadanim smrtima. 1963. seli u svoj proslavljeni studio, kasnije poznatiji kao The Factory, u kojem stvara većinu vlastite umjetnosti – serije Flowers, autoportrete, skulpture, filmsku produkciju itd. The Factory se ubrzo pretvara u središnje okupljalište “super” celebrity-ja i umjetnika poput The Velvet Underground and Nico, Boba Dylana, članova skupine The Rolling Stones, Davida Bowieja, Edie Sedgewick, Grace Jones, Madonne i mnogih drugih.

Možeš gledati TV, vidjeti Coca-Colu i znati da predsjednik pije Coca-Colu. Liz Taylor isto pije Coca-Colu, pa samo pomisli, i ti možeš piti Coca-Colu! (Andy Warhol)

Andy Warhol zauzima mjesto u povijesti umjetnosti kao izrazito svestran umjetnik – slikar, kipar, filmaš, komercijalni ilustrator, glazbeni producent, pisac i čak model. Prvi muzej u svijetu posvećen Andyju Warholu – Andy Warhol Museum of Modern Art, osnovan je 1991. od strane umjetnikove braće u slovačkim Medzilaborcama, rodnom kraju njihovih roditelja. 1996. otvara se Andy Warhol Museum u njegovom rodnom Pittsburghu s reputacijom najsadržanijeg američkog muzeja posvećenog jednom umjetniku.

Feministička aktivistkinja Valerie Solanas izvršila je pokušaj ubojstva slavnog umjetnika 3. srpnja 1968. nanijevši mu ozbiljne rane metkom u abdomen što uzrokuje Warholovo krhko zdravlje do kraja njegova života. Andy Warhol umire u New Yorku od posljedica operacije žuči 1987., samo mjesec dana nakon inauguracije izložbe Sixty Last Suppers u Milanu.                                                                                                                        

Nikad ne mislim da ljudi umiru. Samo idu u trgovačke centre. (Andy Warhol)

Za detaljnije informacije o samom programu, terminima i eventualnim uvjetima svakako provjeriti internet stranicu Kneževe palače www.knezeva.hr. Bitno je napomenuti kako zaista valja pratiti aktivnosti organizatora, jer kako najavljuju, program će se dopunjavati tijekom izložbenog razdoblja.