Hrvati kod kuće vole imati oružje i streljivo

Hrvatska je policija u
posljednjih 13 godina protiv građana od kojih je oduzela oružje i
streljivo povela više od 2,2 milijuna upravnih, prekršajnih i kaznenih
postupaka, a u sedam godina, koliko se provodi nacionalna kampanja
“Manje oružja, manje tragedija”, prikupila na desetke tisuća komada
rasprskavajućeg i automatskog oružja, na tisuće eksploziva i više od 3,8
milijuna komada streljiva.

U MUP- u su Hini potvrdili kako
su od 2000. do 2012. prijavili 7966 kaznenih djela nedozvoljenog oružja i
eksplozivnih tvari, dok su po novom zakonu iz 2013. prijave napisali u
999 slučajeva. Nacionalna kampanja započeta 1. rujna 2007. godine, traje
i dalje, a policiji oružje dobrovoljno vraćaju sve skupine i kategorije
građana. Ipak najveću količinu oružja i eksplozivnih sredstava
dragovoljno su predali stanovnici Zagreba i Zagrebačke županije, ali i
građani s područja koja su bila zahvaćena ratnim stradanjima.

Do 1. lipnja ove godine je vraćeno, a potom uništeno, 3210
komada automatskog oružja, 82.263 komada rasprskavajućeg oružja, čak
5759 komada oružja B kategorije koje se može posjedovati uz dozvolu, a
tu spadaju revolveri, pištolji, lovačko oružje i slično, potom 3,8
milijuna komada raznog streljiva i nešto manje od 3083 kilograma
eksploziva.

Policija ne vodi posebne evidencije o osobama koje su stradale
zbog neopreznog držanja oružja i streljiva u kućama, no zasigurno je
bilo dosta takvih slučajeva, prijašnjih godina i više. Hini su u
Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) potvrdili da se takve nesreće
događaju gotovo svake godine, a u određenom broju slučajeva nažalost
stradaju i djeca.

Zato raspolažu s podacima o kaznenim djelima ubojstava koja su
počinjena vatrenim oružjem, a iz kojih se vidi da je broj takvih
kaznenih djela u padu. Tako je 2000. počinjeno 101 ubojstvo, od kojih su
42 bila počinjena vatrenim oružjem (41%), dok je 2013. počinjeno 41
ubojstvo, od kojih je 10 počinjeno vatrenim oružjem (24%).

Hrvatski građani oružje i eksploziv zaostao poslije Domovinskog
rata drže na raznim mjestima od podruma, tavana, garaža, kuća, stanova,
pa sve do starih i napuštenih automobila i čak kamina što je bio slučaj u
Šibeniku. Čuvaju se vojni eksploziv, bombe, mine, eksplozivi,
streljivo, razno oružje, TNT.

Proteklih godina zabilježeni su brojni slučajevi stradavanja
građana od odbačenog oružja. Tako je 2008. godine od jedne odbačene
ručne bombe smrtno stradao beskućnik na tramvajskoj stanici u Zagrebu.
Netko je tamo osim uz kontejner, uz tu bombu koja je eksplodirala,
ostavio još šest bombi i 200 grama eksploziva. Godinu dana kasnije na
širem području Karlovca smrtno je stradao 17-godišnjak koji je u svojoj
kući u električnom mikseru miješao eksplozivni koktel koji ga je
naposljetku i ubio.

Građane policija podsjeća da akcija „Manje oružja, manje
tragedija“ još uvijek traje i da mogu bez straha od sankcija dragovoljno
predati sve vrste oružja, eksplozivnih naprava i drugih ubojitih
sredstava. Protiv onih koji takvo oružje prijave policiji radi predaje
neće se pokretati prekršajni niti kazneni postupak.

Oružje i eksplozivna sredstva, poručuje policija, nemojte sami
donositi u policijske postaje kako ne bi došlo do njihovog aktiviranja i
neželjenog ozljeđivanja, već želju za dragovoljnom predajom prijavite
na broj 192 ili u najbližoj policijskoj postaji. Tada će na kućnu adresu
doći posebno osposobljeni policijski službenici u civilnoj odjeći i s
vozilom bez policijskih oznaka koji će preuzeti oružje.

Kako ne bi došlo do nepredviđenih i kobnih situacija policija
moli građane da oružje i ubojita sredstva ne odlažu i ne ostavljaju u
kontejnerima za smeće ili na drugim otvorenim prostorima u prirodi jer
na taj način ugrožavaju živote drugih ljudi. Dragovoljna predaja oružja
vremenski je neograničena, a o svemu se dodatno može informirati putem
besplatne telefonske linije 0800 88 92.