Turistička statistika: Dva grada opasno kaskaju

Statistika za prvih šest mjeseci, posebno u odnosu na 2019. godinu,
pokazuje da možemo biti zadovoljni rezultatima predsezone na razini države, no
detaljniji pregled rezultata ostvarenih na razini pojedinačnih jadranskih
županija ipak sugerira kako puno toga i dalje nije dobro u hrvatskom turizmu, piše Jutarnji list. 

Odnosno, sve je manje dobro kako se približavamo jugu zemlje, koji i
dalje kaska za rekordnim pretpandemijskim rezultatima.

Statistika o noćenjima za prvih šest mjeseci u odnosu na 2019. godinu
pokazuje kako se pozitivan rezultat na razini Hrvatske može pripisati odličnom
oporavku prvenstveno sjevernijih destinacija – Istarske, Primorsko-goranske i
Zadarske županije, dok Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i
Dubrovačko-neretvanska još uvijek za time kaskaju.

Konkretno, Istra je u prvih šest mjeseci 2023. ostvarila rast broja
noćenja od 11 posto u odnosu na 2019., Primorsko-goranska u porastu je za tri,
Ličko-senjska za četiri, a Zadarska za deset posto.

I tu negdje počinje granica nakon koje rezultat postaje negativan pa
tako Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija za rezultatima iz 2019.
kaskaju za 11 posto dok ih je Splitsko-dalmatinska jedva dosegla. Vodimo li se
strategijom prema kojoj bi Hrvatska, jer je ionako preopterećena u sezoni,
povećanje broja gostiju trebala koncentrirati na pred i posezonu, jasno je da
se jug zemlje našao u problemu i kako, što više “gazimo” u Dalmaciju,
turizam pati od strukturnih problema. Najvažniji među njima su izrazito
nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta (puno previše apartmana, a znatno
premalo organiziranog smještaja), kao i spori oporavak avioprometa koji je u
Hrvatskoj i dalje vezan prvenstveno uz glavnu sezonu.

– Razlog prvenstveno vidim u strukturi smještajnih kapaciteta odnosno
manjem broju hotelskih kreveta u odnosu na druge primorske županije. Naime, kako
je vidljivo iz izvještaja Hrvatske turističke zajednice, gledano po strukturi
smještaja, najbolje rezultate ostvaruje hotelski smještaj i smještaj u
kampovima dok se najveći podbačaj mjeri u privatnom smještaju. Kako
Šibensko-kninska županija u strukturi smještajnih kapaciteta ima manji udio
hotelskih kreveta i mjesta u kampovima i od prosjeka zemlje i u usporedbi sa
sjevernijim primorskim županijama, ne iznenađuju ovakve brojke – rekao je
direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije Krešimir Šakić te
dodao kako je slabijim rezultatima županije pridonijela i činjenica da je hotel
u Primoštenu otvoren tek u drugoj polovici lipnja.

– Pored toga, razina turističkog prometa je zasigurno i pod značajnim
utjecajem lokacijskog faktora pri čemu su one turističke destinacije koje su
bliže emitivnim turističkim područjima, a to je u našem slučaju sjeverni dio
Jadrana, u povoljnijoj situaciji. Naravno, treba spomenuti i glavne generalne
razloge za rast turizma ispod naših očekivanja koji se odnose na cijelu
Hrvatsku, a to su neizvjesna ekonomska situacija u Europi, prvenstveno u
Njemačkoj kao našem glavnom emitivnom tržištu te ozbiljno otvaranje velikog
broja konkurentskih turističkih destinacija koje protekle tri godine nisu bile
dostupne europskim turistima – zaključio je.

Slično razmišlja i konzultantica u turizmu Sanja Čižmar koja
navodi kako dio odgovora zasigurno leži u kvaliteti odnosno intenzitetu
investiranja u smještajne objekte te njihovoj strukturi.

– Jasno je da se broj smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju
intenzivno povećava iz godine u godinu, a u hotelima, naseljima i kampovima
snažnije se investira u marketing, pogotovo digitalni marketing koji je danas
odlučujući u privlačenju gostiju,  kaže Čižmar te nastavlja kako je najvažniji
faktor aviopromet.