“Ponuđači u procesu monetizacije autocesta nisu povukli ponude”

Iz Ministarstva pomorstva,
prometa i infrastrukture u utorak su kazali da nisu točne tvrdnje
predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata Mijata Stanića o tome da su
ponuđači u procesu monetizacije autocesta povukli svoje ponude.

Kako se doznaje iz tog ministarstva, ponude su zasad neobvezujuće i
ponuđači ih mogu povući, ali to nisu učinili niti usmeno niti na drugi
način. Ujedno, izvor iz ministarstva potvrđuje da su u tijeku razgovori s
ponuđačima prema propisanoj proceduri.

Začetnik inicijative ‘Ne damo naše autoceste’ i predsjednik
Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić u ponedjeljak navečer na
svom Facebook profilu napisao je da je propala monetizacija auotocesta.
‘Narode, zasad neslužbeno, propala koncesija – investitori povukli
ponude,…hehe’, napisao je Stanić.

Iz Ministarstva još ističu da eventualno odustajanje ponuđača od
ponuda podrazumijeva striktnu proceduru te da se to ne bi moglo učiniti
naprasno.

Krajem prošle godine pristigle su neobvezujuće ponude za
koncesiju hrvatskih autocesta. Ponude su navodno dostavili investicijska
banka Goldman Sachs, zajedno s hrvatskim mirovinskim fondovima,
austrijski Strabag i australska Macquarie grupa.

Pregovarački proces trebao bi potrajati četiri mjeseca, a u
travnju natjecatelji bi trebali biti pozvani da predaju obvezujuće
ponude. Uslijedio bi postupak odabira najpovoljnije ponude, a odabrani
natjecatelj će imati rok od tri mjeseca da zatvori financijsku
konstrukciju i uplati jednokratnu koncesijsku naknadu u državni
proračun.

Protivnici monetizacije okupljeni u građansku inicijativu “Ne
damo naše autoceste”, koja je organizirala izjašnjavanje za referendum
protiv monetizacije, smatraju da bi monetizacija autocesta donijela
štetu od 80 milijardi kuna. Tvrde i kako bi koncesije dovelo do
povećanja cijena, pada kvalitete usluga, smanjenja investicija u
infrastrukturu i povećanja nezaposlenosti.

Pristalice monetizacije upozoravaju da HAC i ARZ ne mogu
otplaćivati kredite uzete za gradnju autocesta iz prihoda od cestarina,
kao i na činjenicu da ubuduće Hrvatska, u skladu sa zakonodavstvom EU-a,
neće moći ovim javnim poduzećima izdavati jamstva za nove kredite
kojima bi reprogramirala sadašnje dugove. Ukupna glavnica kreditnog duga
HAC-a i ARZ-a iznosi 4,3 milijarde eura.