Arsen Bauk za Dalmacija News: Hajduk treba jedino spasiti od HDZ-a

Imate četverogodišnje
iskustvo u Ministarstvu uprave. Uprava prije četiri godine i uprava danas, ima
li pomaka?

– Ono što je mjerljivo je rezultat rada Vlade i
ljudi iz Ministarstva uprave, a to je nagrada koju smo dobili za sustav
e-Građani. Kada gledamo s tog aspekta doista smo tu značajno napredovali. Sve veći broj usluga može se ostvariti putem
sustava e-Građani, te je naše napredovanje mjerljivo i po broju ljudi koji su
se prijavili za glasanje izvan mjesta prebivališta koji je negdje četiri puta
veći nego na prošlim Parlamentarnim izborima upravo zbog tih tehnoloških
olakšanja.

S druge strane transparentnost uprave je
značajno povećana. Novi Zakon o pravu na pristup informacijama otvorio je
građanima mogućnost boljeg uvida i provjeravanja u sustavu državne i javne
uprave. Ostaje nam još da ono što smo i zacrtali u Strategiji razvoja Javne
uprave do 2020. godine, poradimo na nepotrebnim procedurama. Tu je potrebna
jača koordinacija ministarstava i jača uloga Vlade kao institucije da ta
koordinacija bude bolja. Primjerice da se ne dogodi  da neku osobu kazni jedna inspekcije zato što
je provela nalog druge inspekcije. Ta bespuća birokracije još uvijek postoje i
ona će vjerojatno uvijek postojati, a na nama je da budu što manja i da kada to
primijetimo odmah i uklonimo.

Koliki dio proračuna
odlazi na plaće državnom aparatu i je li to Hrvatska uopće može više podnositi?

– Ne odlazi puno. Za plaće se ukupno u državnom
proračunu troši dvadeset i nešto milijardi kuna od čega više od pola, odnosno
dvije trećine ide na zdravstvo i školstvo. Sto pedeset tisuća djelatnika radi u
zdravstvu i obrazovanju. U Državnoj službi radi 60 tisuća, od čega njih 25
tisuća radi u MUP-u. Po broju zaposlenih i onih koji primaju plaću iz
proračuna, Hrvatska ne odskače od ostatka Europe. To je jedan mit koji se
primio u javnosti jer je nekoliko institucija sa vrlo malim brojem zaposlenih
zauzelo medijski prostor. Jedan od eklatantnih primjera je Ured za praćenje
koordinacije učinaka i propisa koji je ukinut još za vrijeme Vlade Jadranke
Kosor i uvijek se navodi kao nepotrebna institucija.

Mi smo napravili plan: do kraja godine
smanjiti devet agencija. Do sada smo proveli dva jer je u devetom mjesecu Sabor
raspušten pa će se ti rokovi pomaknuti za mjesec, dva. Nastavit ćemo dalje u
tom smislu s racionalizacijom ako budemo u prilici na način da se kreće prema
smanjenju malim koracima, ali sigurnim. Tako neće trpjeti ni sustav, stvari će
se odvijati, a trošak će biti manji.

Dobije li SDP-ova
koalicija još jedan mandat što će biti sa županijama? Hoće
li doći do njihova ukidanja, pripajanja ili neke nove promjene?

– Za takvu vrstu promjena koje ste rekli nije
uopće presudno tko će dobiti mandat već postoji li politički konsenzus oko toga
koji podrazumijeva intervencije Ustava koje se ne mogu napraviti samo s običnom
većinom. U ovome trenutku, koliko ja poznajem politički spektar i koliko vidim
raspoloženje čelnih ljudi najvećih stranaka, neće doći do bitnih promjena u tom
smislu. Kada govorimo o arhitekturi, o onome hardveru, a to znači broj županija
i broj gradova, što se tiče njihovih ovlasti tu vidim političku volju sa svih
strana. Volju  da se redefiniraju ovlasti
i da se dođe do određenih promjena, a onda će svaki resor raditi za sebe. Vrlo
često se o takvim stvarima govori gledajući na to koja politička opcija
dominira u županijama, gradovima i općinama pa se onda tako prebacuju i
ovlasti. Međutim, ja nema ništa protiv povećanja ovlasti nižim razinama dakle i
županijama i gadovima i općinama.

Je li stoga regija
Dalmacija po sadašnjoj volji, ne samo većine nego i bivšeg saziva Sabora i
dalje mit?

– Ja bih se rado suzdržao od odgovora na to
pitanje.

Koalicija Hrvatska raste ističe da su se dogodili bitni
pomaci u gospodarstvu, pogotovo u zadnjoj godini mandata. Možete li malo
konkretizirati o kakvim je točno pomacima riječ?

– Ti pomaci su se u određenim segmentima događali
cijelo vrijeme otkada su mogli do izražaja doći rezultati rada Vlade. Ključni
faktor jest rast BDP-a u zadnjem kvartalu 2014.godine i to se vidi u prvom
kvartalu 2015.godine kao i u drugom kvartalu 2015. Ja očekujem, kao i mnogi
ekonomisti, da će rast i u trećem kvartalu biti za oko 2%.

Priča o minusu,
BDP-u i priča o recesiji koja je dugo bila u Hrvatskoj je priča koja je iza nas
i to je jedan od najvećih uspjeha ove Vlade koji opozicija pokušava osporiti na
način da zbraja sve tri godine. To je kao da imate auto koji ide i onda umjesto
da postoje tragovi kočenja očekujete da se zaustavi na mjestu. Trebalo je to
zaustaviti i usmjeriti u drugom smjeru i to smo napravili. Da li bi netko na
našem mjestu bolje, možda, ali to sigurno nije HDZ i njihova koalicija.

Statistika kaže kako je Hrvatska svake godine sve zaduženija kao i
da  taj trend održavanja nije dobar. Kako
će Hrvatska servisirati svoje obveze i prema
svojim građanima i prema zaostalim dugovima ako nema dovoljnog rasta BDP-a? Je
li postoji plan neke nove reforme gospodarstva?

– Koliko ja znam Hrvatska već sada ima primarni
suficit, odnosno ovaj deficit proračuna su samo kamate, samo dug. Sve ostalo
trošimo manje nego što uđe u proračun. Planiramo daljnje porezno rasterećenje građana
korekcijom stopa poreza na dohodak. Time bi se povećala potrošnja koja opet ima
za rezultat novi ciklus rasta.

Vratim se malo na izborni sustav. Je li zastario?

– Ja mislim da je ovaj izborni sustav dobar. Mogu
se tu napravit neke korekcije, međutim vidim da su se stranke, i velike i male,
snašle u njemu. Velike stranke su ocijenile da ovakav sustav pogoduje
koalicijama pa onda ulaze u koalicije prije izbora, a male stranke koje su
svjesne svojih mogućnosti, pristaju na te koalicije s velikim strankama. Time
profitiraju i jedne i druge, a recimo to tako, gube oni tvrdoglavi koji se žele
sami okušati na izborima što je opet legitimno, ali onda moraju znati da im za to
treba nešto više. Ja sam inače mojoj dragoj prijateljici Mireli Holi rekao ako
dobiju 100 tisuća glasova i  na izbore izađu
sami,mogu dobiti od nula do jednog mandata, a ako idu u koaliciji mogu dobiti
pet do sedam mandata.  Vrlo je upitna
racionalnost odluke da se u ovakvoj situaciji bipolarnosti ide sam na izbore,
ali svatko ima pravo na grešku.

Neka od istraživanja kažu da u pojedinoj izbornoj jedinici  glas vrijedi više, odnosno manje, te da su ta
odstupanja oko 12% u pojedinim jedinicama. Smatrate li
da je to točno?

– Na razini države to se nivelira i do sada ta
odstupanja nisu imala utjecaja na ukupni rezultat izbora, posebno na glasove
dvije najveće liste. To sam inače i u svom očitovanju Ustavnom sudu matematički
dokazao i nitko mi to još nije osporio.

Osvrnimo se na neke od stranaka koje idu u
borbu za ulazak u Sabor. Neke od njih su dobile dosta medijskog prostora, postale
su populističke, prije svega mislim na MOST. Što mislite o njima kao
jednoj brzorastućoj pojavi? Hoće li oni možda biti mogući partneri SDP-a u
budućnosti?

– Uvijek se na izborima pojavi neka politička
snaga koja okupi one glasove koji nisu glasovi nas ili glasovi HDZ-a (ili nekih
profiliranih desnih ili lijevih stranaka, samo ih više ni nema). To su na
prošlim izborima bili laburisti, a u Dalmaciji lista don Ivana Grubišića. Na
lokalnim izborima u pojedinim gradovima i općinama te liste ponekad dobiju više
glasova od ovih velikih stranaka, prema tome pojava te liste je bila očekivana.
Druga stvar je kako će se preraspodijeliti glasovi među tim trećim putovima jer
smo imali kao treću opciju Orah, onda je došao Živi zid, sada je MOST. Prema
svemu ovome meni se čini da je to kao rulet i u jednome trenutku treba samo
pogoditi pravo vrijeme kad se trebate pojavit kao treća opcija. Što se tiče
MOSTa ocjenjujem da tamo ima ljudi i lijevih i desnih svjetonazora i treba
vidjeti koliko će ta skupina, ako dobiju zastupnika, ostati homogena tijekom
ove četiri godine mandata. Što se tiče čelnih ljudi MOSTa, vrlo logično je
za  očekivati kada se zbroje glasovi
i  podvuče crta na izborne rezultate da
bi Kovačić napravio suprotno od Škaričića koji je u HDZ-u, da bi Petrov
napravio suprotno od Jambe, da bi Petrina napravio suprotno od župana Pauka i
da bi Prgomet napravio suprotno od Karamarka. To je za očekivati, a vidjet ćemo
hoće li tako i biti.

Mi očekujemo da
ćemo moći sastaviti parlamentarnu većinu, da ćemo predsjednici moći odnijeti najmanje
76 potpisa i da ćemo nastaviti zajedno s onima koji budu htjeli s nama i s
kojima mi budemo htjeli, ne morali nego htjeli. Vjerujem da je dobro da se
okupi što šira većina za provođenje daljnjih reformi.

Po Vama to znači kako koalicija Hrvatska raste ima već sama dovoljno
glasova za sastaviti buduću Vladu?

– To bi značilo 76 zastupnika. Mislim da kada bih
to izgovorio u mikrofon onda bih se mogao pozdraviti od daljnjih političkih
analiza, brojeva u političkoj areni . Smatram da ćemo zajedno sa srodnim
strankama kao i onim strankama koje su nam prihvatljive za koaliranje, imati
preko 76, to je istina.

Može li broj stranaka i lista koje nisu u
predizbornoj koaliciji s vama, a koje su u anketama trenutno prisutne oko
praga, biti potencijalno iskoristiviji  za
SDP ili HDZ, uvjetno rečeno?

– Koliko ja znam nitko od njih nije rekao da će s
HDZ-om. Neke od tih stranaka su izrijekom rekli da će samo s nama, a nikako s
HDZ-om, a neki su rekli da neće ni sa nama ni sa njima. Kada tako gledamo onda
je njima puno teže, ali znate kako ide u ponedjeljak kada se punti zbroje.
Ljudi mogu promijenit mišljenje. Nadam se samo da do promijene mišljenja neće
doći na način na koji se to radilo 2007.

HDZ je za sastav
Vlade, ako oni budu kreatori, predložio bivše ministre koji su i prije četiri
godine bili u njihovom sastavu. Što mislite o tom potezu?

– Ne znam koga su predložili za buduću Vladu ali
znamo koga su stavili na liste i tu je veliki broj bivših ministara iz
Sanaderove vlade. To je nepobitna činjenica, prema tome očito je da tu novu
snagu u svojoj stranci nisu pronašli jer ovo je ne povratak na staro nego i
malo više od toga. Na kraju, ako narod to izabere na narodu je. Mi se trudimo i
očekujemo da oni HDZ neće dobiti onoliko koliko očekuje. 

Kako gledate na hrvatsko sudstvo? Jesu
li oni treća vlast u Hrvatskoj?  Jesu li
zaista nezavisni?

– Kad gledate jesu li nezavisni od vlasti, jesu. A
da li su nezavisni od vanjskih utjecaja onda neka ocijeni svatko tko može to
ocjenjivati.

Ivo Sanader je još u pritvoru, a nakon izbora
bi se mogao naći na slobodi. Hoće li to prodrmati hrvatsku političku scenu?

– Protiv Ive Sanadera na snazi je nekoliko
optužnica za teška kaznena djela. On je u zatvoru proveo već nekoliko godina
pri čemu je neko vrijeme imao i pravomoćnu presudu koja je odlukom Ustavnog
suda ukinuta. Ti procesi će se završiti, sudstvo će na kraju dati svoj
pravorijek. Ako se nakon presude pokaže da vrijeme provedeno u pritvoru nije
dovoljno za kaznu onda će se vratiti, ako ne onda neće.

Ja prema tome
nemam nikakve emocije jer s druge strane ispada da je jedino on kriv za sve što
mi se baš i ne čini realno. Mislim da preko njega neki pokušavaju očistiti
svoju savjest.

Treći ste na listi za X. izbornu jedinicu. Koliko očekujete osvojenih
saborskih mjesta u toj izbornoj jedinici?

– Ima nekoliko mjeseci sam rekao da bi uspjeh bio
šest, a neuspjeh četiri. Mislim da je to najrealnija ocjena. Na prošlim izborima
smo dobili pet. Očekujemo da zadržimo sve naše mandate u X. izbornoj jedinici.
HNS je i zadnji put imao šesto mjesto, međutim HNS također može doprinijeti
glasovima za svoje kandidate na način da još malo pojača taj rezultat pa da se
približimo šestom mjestu.

Inače, očekujem da
HDZ i SDP po broju mandata kao pojedinačnih stranki u X. izbornoj jedinici budu
izjednačeni jer u njoj imaju dva koalicijska partnera.

Ivo Baldasar nije na listi. Kako to komentirate?

– To su već objasnili on i predsjednik stranke
tako da ja nemam što dodati tome. Prekjučer je usvojen gradski proračun,
gradska vlast funkcionira i grad Split napreduje prema tome očekujemo da će to
građani nagraditi na lokalni izborima.

Koja bi bila Vaša poruka biračima u X. izbornoj jedinici?

– U ove četiri godine Vlada Republike Hrvatske
započela je, i većim djelom i završila, niz važnih projekata za stanovnike Splitsko-dalmatinske
i Dubrovačko-neretvanske županije. To su ulaganja u zračnu luku Dubrovnik, u
zračnu luku Split, Čiovski most, kaštelanska obilaznica, cesta Solin-Klis,
završetak ceste Vrgorac-Ploče, vezovi za kruzere u Splitu i Dubrovniku,…
Proveli smo pripreme za najvažniji projekt u južnom dijelu Hrvatske – Pelješki
most i u tom smislu pokazujemo kako je ova Vlada apsolutno vodila računa o Dalmaciji.

Što se tiče prava građana, vodili smo računa o
pravima svih osjetljivih skupina, umirovljenika, mladih, starijih, raznih
manjina,…prema tome ne postoji ni jedan razlog da oni koji su nam dali
povjerenje prije četiri godine to ne naprave i sada. Hrvatska raste i ne bi se
trebali vratiti na staro.

Jeste li upoznati d činjenicom da je Dalmacija jedina regija u
Hrvatskoj i Europskoj uniji koja nije pokrivena meteorološkim radarima? To
znači da su naši građani i njihovi gosti, turisti izloženiji vremenskim
ekstremnim uvjetima. Također, uzmite u obzir i činjenicu kako financijska
sredstva koju su potrebna za provedbu referenduma, a u Hrvatskoj ih se u
posljednjih godinu dala provelo četiri, mogu biti dostatna za kupnju četiri
meteorološka radara.

– Nisam. Ne znam koji je razlog tome ali vjerujem
da se može naći rješenje.

I za kraj malo pitanja i o Hajduku koji je
zadnjih dana nakon dugo vremena došao na čelo tablice da bi potom izgubio od Rijeke. Jeste li navijač Hajduka?

– Navijač Hajduka jesam, ali moja strast za sport
je puno veća od nogometa.

 Upoznati ste s činjenicom kako postoji
ogorčenost Torcide na Mamića koji previše utječe na hrvatski nogomet. Smatrate
li da je ta ogorčenost opravdana?

– Ja mislim da je to itekako opravdano i svugdje
gdje HDZ ima svoje dominantne prste obično tako završi. Što se tiče Hajduka, o
onome što znam iz medija, tamo je stanje stabilizirano, podrška navijača je
velika, rezultati su dobri. Nakon dugo vremena sam otišao i na utakmice HNL-a,
a ne samo na europske utakmice. To je jedan dobar put koji mislim da još u
Hrvatskoj nije napravljen, a to je da vodstvo kluba biraju dominantno navijači.
Za sada se to pokazuje dobro i mislim da bi bilo dobro nastaviti s time. Uvijek
govorim kako je Hajduk formalno u vlasništvu Grada Splita i to je legitimna
politička odluka Gradskog vijeća prema tome za ove četiri godine to što je napravljeno
je dobro i nadam se da će tako biti i dalje.

Karamarko je najavio da će spasiti Hajduk. Kako
to komentirate?

– Tih nekoliko rečenica, što je otprilike i
granica koju može izgovoriti bez da gleda u blesimetar, je rekao tek da nešto
kaže. Hajduk doista jedino treba spašavati od HDZ-ovaca u nogometnom savezu, za
sve drugo Hajduk i njegovi navijači se mogu pobrinuti i sami.