Najnovije izdanje istraživanja MasterIndex pokazuje da se
Hrvati i dalje najviše oslanjaju na platne kartice kada je u pitanju
upravljanje osobnim financijama, a to je jedna od posljedica koju su donijele
ubrzana digitalizacija i potreba za bezgotovinskim i beskontaktnim plaćanjem uslijed
pandemije. Naime, gotovo svi ispitanici koriste barem jednu karticu, a među
najčešćim aktivnostima je online kupnja, pokazuje novo istraživanje koje je za
Mastercard u rujnu provela agencija Improve. Na internetu se kupuju različiti
proizvodi, od odjeće do kućanskih potrepština, ali i gotova hrana. Sve se više
online plaćaju računi te koristi mobilno bankarstvo. Uz činjenicu da se na
pametnom telefonu i računalu provodi u prosjeku preko sedam sati dnevno, sasvim
je jasno da Hrvatska sve više postaje digitalna nacija.
Češće se kupuje
online, i to odjeća, elektronika i proizvodi za dom
U usporedbi s godinom ranije, ali i s proljećem ove godine,
učestalost korištenja kartica za online kupnju je u porastu. Naime, 89%
ispitanika koristi karticu za online kupnju, a najnoviji podaci pokazuju da
sada više ljudi kupuje online barem jednom mjesečno. Češće od prosjeka kartice
za online kupnju koriste osobe s većim primanjima pa tako među osobama s
primanjima većim od 12.000 kuna njih čak 99% čini to barem povremeno, a 37%
svaki tjedan. Tko se gotovo nikad ne koristi karticama za online shopping? To
su uglavnom ispitanici stariji od 50 godina te oni koji nemaju primanja.
Kad je riječ o navikama vezanim uz online kupnju,
najpopularniji proizvodi kod većine ispitanika su odjeća, elektronika i
proizvodi za kućanstvo, primjerice namještaj, alati i slično. Najveći porast u
online kupnji u usporedbi s podacima za prošlu godinu zabilježen je u segmentu
odjeće, kozmetike i hrane – i to ne samo prehrambenih proizvoda, nego i gotovih
obroka. S druge strane, negativni učinci pandemije najviše su imali utjecaja na
online kupnju usluga u području kulture.
Gotovo polovina sudionika u istraživanju u podjednakoj mjeri
kupuju u stranim i domaćim online trgovinama. Kao glavne razloge za online
kupnju navode uštedu vremena (68%), dostupnost trgovina 24/7 (65%) te bolju
ponudu proizvoda i usluga (61%). Kao razlog za online kupnju, navode još i prihvatljivije
cijene, akcije i popuste, činjenicu da neke stvari mogu kupiti isključivo
online, kao i mogućnost dostave na kućnu adresu ili na posao.
Za kupnju online se najčešće koriste debitne i kreditne
kartice, a zanimljive su regionalne posebnosti: Istrijani odskaču od prosjeka
kad je riječ o plaćanju kreditnim karticama, Zagrepčani izbjegavaju plaćati pouzećem,
dok se na rate češće odlučuju ispitanici iz Like i Sjeverne Hrvatske. Pritom
podatke o kartici u online trgovinama najčešće pohranjuju ispitanici s višim
primanjima.
Sve više ispitanika
odlučuje se za plaćanje računa online
Račune ispitanici najradije plaćaju online (87%), ponajprije
putem mobilnog bankarstva (54%) ili internetskog bankarstva (36%). Svega 13%
ispitanih računa plaća izravno u poslovnicama, nešto češće oni iz Dalmacije i
Like.
Kao uređaj koji ne ispuštamo iz ruku, mobilni telefon se
koristi i za plaćanje. Tako putem mobitela uz kartično plaćanje kupuje 26%
ispitanih, a uz naplatu preko računa mobilnog telefona 31%. SMS porukom plaća
65% ispitanika, a mobilni novčanik koristi 12% njih.
Gotovo svi sudionici istraživanja, njih 95%, koriste se
pametnim telefonima te ih u prosjeku dnevno koriste čak 4,6 sati. Laptop
koristi 81% ispitanika u istraživanju i to u prosjeku 2,5 sati na dan, dok pametni
televizor koristi 61%, a osobno računalo 53% ispitanih. U porastu je broj
korisnika pametnih satova, pametnih televizora i bežičnih zvučnika/slušalica.
Digitalne usluge koje koristi najviše ispitanika su
aplikacije za online chat (npr. Skype, Viber, Whatsapp, Facebook Messenger),
koje koristi 86% ispitanih. Slijedi online kupnja, korištenje e-maila,
društvene mreže te pretraživanje interneta. Važno je napomenuti da se sve te
aktivnosti (osim online kupnje) prakticiraju svakodnevno. Osim platne kartice,
70% ispitanika koristilo bi za plaćanja mobilni telefon.
Kada govorimo o metodama autentifikacije, većina ljudi
preferira korištenje PIN-a, a slijedi skeniranje otiska prsta. Prema percepciji
sudionika u istraživanju, zadovoljstvo digitalizacijom nije se osjetno
mijenjalo te je na istoj razini kao i prošle godine a kao tri prioritetna
segmenta u kojima bi htjeli vidjeti više inovacija i digitalnih usluga su
zdravstvo (71%), obrazovanje (50%) te javna uprava (49%).