Kreće nova školska godina: Kurikularna reforma ulazi u sve škole

U školsku godinu 2019./2020. kreće 318 tisuća osnovaca, od čega nešto više od 38 tisuća prvašića, te gotovo 146 tisuća srednjoškolaca.

U prve razrede srednjih škola u ljetnom upisnom roku upisano 40 tisuća učenika, od čega je nešto više od 11 tisuća učenika odabralo gimnazijske, a nešto manje od 26,5 tisuća strukovne programe. Glazbene i umjetničke programe upisalo je oko 2,5 tisuće učenika.

Iz Ministarstva ističu da je u odnosu na prošle godine blago porastao interes učenika za strukovne programe.

Ove je godine u prvom upisnom roku strukovne programe upisalo gotovo 1200 učenika više nego prošle, a od trogodišnjih strukovnih programa i dalje je najveći interes za kuhara i frizera.

Trećina škola izabrala drukčije školske kalendare

Nova nastavna godina školama je u sklopu reforme donijela i mogućnost izbora kalendara. Većina škola (67,11 posto) odabrala je prvi ponuđeni kalendar po kojemu zimski odmor za učenike počinje 23. prosinca i traje do 10. siječnja, a proljetni počinje 10. travnja i završava 17. travnja, s tim da nastava počinje 20. travnja.

Drugi po izboru je četvrti ponuđeni kalendar, koji je odabralo više od 30 posto škola (33,38 posto, odnosno 451 škola). U izboru tog modela školskog kalendara prednjače Varaždinska, Zadarska, Istarska i Krapinsko-zagorska županija.

Taj kalendar uključuje jesenski odmor 30. i 31. listopada, s tim da nastava počinje 4. studenoga, a zimski odmor dijeli se u dva dijela – prvi dio počinje 23. prosinca i traje do 3. siječnja, a drugi dio zimskoga odmora traje od 24. do 28. veljače. Proljetni odmor počinje 9. travnja i završava 10. travnja, s tim da nastava počinje 14. travnja.

Kurikularna reforma obuhvaća 150 tisuća učenika

Ove jeseni kurikularna reforma ulazi u sve hrvatske škole i to u 1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po novim kurikulumima predavat će se biologija, kemija i fizika.

Reformom će biti zahvaćeni i prvi razredi srednjih škola pa će gimnazijalci po novim kurikulumima pratiti sve predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani jezik.

Učenike, ističu iz MZO, očekuju novi udžbenici, nove metode poučavanja, nove metode vrednovanja, naglasak na učiti kako učiti, kako rješavati probleme i kako kritički razmišljati.

Za sve učenike osnovnih škola udžbenike će financirati Ministarstvo, a što se tiče srednjih škola, kao i do sada, osigurana su sredstva za udžbenike za učenike slabijeg socioekonomskog statusa, odnosno one čiji roditelji primaju zajamčenu minimalnu naknadu.

Udžbenici u školama, tableti osigurani

– Svi udžbenici za osnovne škole već su u školama ili su na putu u škole gdje će biti prvoga dana nastave, a druge obrazovne materijale učitelji mogu odabrati i kada nastava počne – rekla je za Hinu ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Nema nikakvih naznaka da udžbenici neće biti u školama prvoga dana školske godine, ističe ministrica.

Oprema za kabinete je u školama od prve polovice ove godine, kao i novac za lektiru, dodaje. “Ministarstvo je školama uputilo novac za opremu koju su onda škole same kupile za biologiju, kemiju, fiziku i za to je bilo izdvojeno 43 milijuna kuna, a za lektiru 5,2 milijuna kuna”, objašnjava.

Osim toga, Ministarstvo je u postupku nabave 91.641 tableta, a postupak vodi Središnji državni ured za javnu nabavu.
Tableti su osigurani za učenike 5. i 7. razreda osnovne škole po načelu – jedan učenik jedan tablet. U nižim razredima osnovne škole učenici će tablete dobiti za rad u školi, a nastavnik ih može koristiti po svojoj prosudbi.

– Otprilike se dobiva jedan tablet na četiri učenika za rad u nižim razredima osnovne škole, gdje se naglasak mora staviti na razvoj fine motorike tako da učenici pišu, računaju i razvijaju finu motoriku. Prateći rad u eksperimentalnim školama vidjeli smo da su učitelji, primjerice, koristili tablete 15-ak minuta, a onda se sat vremena radilo bez njih. Za to je dovoljno nekoliko tableta u razredu kako bi se moglo raditi interaktivno, ali nije nužno da svaki učenik ima svoj tablet koji nosi kući –  smatra Divjak.

Oprema, koja je vlasništvo škola, trebala bi se koristiti sljedeće četiri godine, a učenici je dobivaju na korištenje. Iduće će godine, najavljuje ministrica, ponovno krenuti nabava za one koji ulaze u reformu, kao i za udžbenike.

Pisana slova u drugom razredu, geografija od bližeg prema daljem

Glavna promjena koju roditelji i učenici mogu očekivati u novoj školskoj godini svakako je manje učenja činjenica, s obzirom na to da se fokus stavlja na sam proces učenja i razvoj kompetencija poput rješavanja problema.

Kako ističu iz ministarstva, učenici će učiti aktivno uz vodstvo nastavnika, a primjenjivat će se različiti stilovi učenja. Osim toga, učenici bi trebali u puno većem opsegu usvajati i razvijati više razine znanja kao što su proceduralna i konceptualna znanja. Shodno tome kod provjere znanja više bi se trebalo provjeravati razumijevanje procesa i koncepata od znanja samih činjenica.

Jedna od konkretnih promjena za osnovnoškolce je i prebacivanje svladavanja pisanih slova u 2. razred pa će prvašići odsad učiti pisati samo tiskana slova.

Ključna promjena u nastavi geografije uvođenje je poučavanja od bližeg prema daljem, za razliku od dosadašnjega obrnutog sustava. Tako će učenici petih razreda od sada učiti o zavičaju i Hrvatskoj, a osmaše čeka gradivo o svijetu i svemiru.
Promjene će se osjetiti i u obrađivanju lektirnih naslova pa tako učenici više neće učiti napamet činjenice o književnom djelu, nego će debatirati, raditi u grupama ili stvarati igrokaz na temu pročitanog djela.

Osim toga, na informatici učenici više neće učiti o razvoju računala nego će programirati i učiti o sigurnosti na internetu, na glazbenom će stvarati vlastite kratke glazbene brojeve, a na likovnom ih kao novost očekuju suvremeni digitalni alati za stvaranje animacije.

Mijenja se i način ocjenjivanja

Kurikularna reforma novosti donosi i u načinu ocjenjivanja. Odgojno-obrazovni ishodi navedeni u predmetnim kurikulumima osnova su za kriterijsko vrednovanje te se i na taj način učiteljima, učenicima, ali i roditeljima daje jasnija slika što se očekuje da učenici ostvare u određenom nastavnome predmetu.

Kriterijsko ocjenjivanje, ističe ministrica, omogućit će i bolju poveznicu prema državnoj maturi, koja će isto tako imati kriterije po kojima treba ocjenjivati. 
– Takvo ocjenjivanje do sada nije bilo moguće jer se temeljilo na sadržajima, a sada se temelji na ishodima učenje što je jako velika razlika – ističe Divjak.

– Već sada uočavamo da više neće biti toliko uspjeha 5,0. Jer kada imate kriterije možete i vrednovati, što je jako važno. Ipak, postoji još jedna zabluda oko prosjeka 5,0 kojega je najviše u nižim razredima osnovnih škola gdje gotovo polovica učenika ima taj prosjek. Poslije se on smanjuje pa tako, primjerice u srednjoj školi samo oko dva posto učenika ima 5,0. Moramo znati da je taj podatak o odličnim učenicima statistika za cijelo školovanje, a odnosi se najvećim dijelom na niže razrede osnovne škole –  ističe.

Učenici iz Škole za život i ove godine po novim kurikulumima

Učenici u školama uključenima u eksperimentalni program “Škola za život” i ove školske godine nastavljaju po novim kurikulumima u 2. i 6. razredu u svim nastavnim predmetima, u 8. u prirodoslovnim, a u 2. razredu gimnazija u svim nastavnim predmetima.

– Djeca koja su bila u eksperimentalnom programu prošle godine još će jednu godinu nastaviti učiti po tom programu s razlikom što su sada doneseni novi kurikulumi, a oni su po njima učili godinu dana ranije, kada još nisu bili službeno doneseni – objasnila je ministrica Divjak.

To znači, dodala je, da će one škole koje su bile u eksperimentalnom programu prošle školske godine i dalje biti u tom programu, a svi ‘eksperimentalci’ dobit će besplatne udžbenike, piše Slobodna Dalmacija.