Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5c1bc8e70e4938f3548b4612/80
Foto: Grad Split

Marin Barišić poslao uskrsnu poruku: 'Radosna vijest Kristova uskrsnuća događaj je koji je 'pravo cjepivo' od ugroza, smrti i groba!'

Ušli smo u Veliki tjedan, tjedan koji za Crkvu predstavlja vrhunac vjere i spasenja.
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić i koadjutor monsinjor Dražen Kutleša poslali su uskrsnu poruku u vremenu pandemije.

1. Draga braćo i sestre!

Srdačno Vas pozdravljamo, želeći vam svako dobro od Gospodina u nadi boljih dana. Već duže vrijeme živimo ugroženost dobra i nesigurnost nade. Ne samo mi, naše obitelji, nego Domovina i čitav svijet. Ljudski rod zahvatila je pandemija koronavirusa. Novi i opasni virus narušio je i poremetio ljudske odnose na svim razinama: osobnog i obiteljskog, društvenog i crkvenog, duhovnog i materijalnog suživota. Pored koronavirusa zahvatili su nas potresi zemlje, a još su manje ugodni obiteljski i društveni potresi koji prate naše društvo. Sve to urušava temeljne stupove dobra i zastire horizonte naše nade.

2. A mi smo se nadali da će prvo stoljeće trećeg tisućljeća biti vrijeme blagostanja, sigurnosti, napretka, vrijeme novih medicinskih saznanja. Jasno, nove ljudskosti: čovjeka duhovno-moralne nepokvarljivosti i s produženim vijekom tjelesnoga života. Nažalost, sa svime što nas sada prati mogli bismo reći da smo usporeni ili možda pored puta budućnosti. A tu gdje smo, gdje danas boravimo, svakodnevno smo zahvaćeni poplavom vijesti, informacija sa svih strana.

Zasićeni smo novom terminologijom i redovito brojevima zaraženih, testiranih, ozdravljenih, preminulih, kod nas i u svijetu. COVID-19 i koronavirus najprisutnije su riječi u svim narodima i jezicima. O njima se govori i raspravljaju mladi i stari, siromašni i bogati, slavni i anonimni, učeni i neuki. Jer smo pred novim izazovima čuju se suprotstavljena i suprotna mišljenja. Dok nas s jedne strane ta zasićenost iritira, s druge strane i sami smo postali ovisnici informacija o pandemiji, kao i o cjepivu… 

3. Dakako, u svojoj razboritosti i odgovornosti potrebno nam je svima poštivati mjere i učiti, jer svi smo na neki način zdravstveni djelatnici u svojoj sredini. U tome nam je dobro polazište evanđeosko načelo: „Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga“, što prevedeno znači: Poštuj mjere, jer štiteći sebe, štitiš drugoga. U pitanju je zdravlje i život bližnjega. Braćo i sestre! U toj bujici informacija koje nas ipak čine neizlječivim ovisnicima vijesti o pandemiji, kao i o potresu, smijemo li postaviti jedno pitanje koje je istovremeno heretično i logično: „Virus i potresi jesu li nijemi ili imaju kakvu poruku?“ Naravno poruka uključuje osobu. Mogu li se ove nevolje vidjeti kao jedno upozorenje i pitanje: „Quo vadis čovječe?“ Koliko su u pravu oni koji u svim ovim događajima - znakovima vremena - vide moguće učinkovito cjepivo za ozdravljenje čovjeka i njegovih odnosa sa Stvoriteljem, bližnjim i prirodom?

4. Svakako, put oholosti, umišljenosti, autonomnosti, kao ni put narcisoidnosti, sebeljublja, zatvorenosti nije put dobra i nade. Bez daljnjega, stvoreni svijet i stvoreni čovjek, međusobno su sudbinski povezani. Čovjekov otpad od Boga potresao je i zemlju. Čovjek zaražen virusom grijeha prenosi zarazu narušenih odnosa i u svoj ambijent. Moralno zlo čovjeka i fizičko zlo prirode, međusobno su tajanstveno povezani. U tom svjetlu povezanosti čovjeka i prirode, pandemije, potresi, poplave nisu tek šutljive pojave. Tako, znanstvenik John C. Lennox, profesor matematike i filozofije, u svojoj knjizi „Gdje je Bog u doba koronavirusa?“ može reći: „Bog nam šapće u našim užitcima, progovara nama u našoj savjesti, ali viče u našoj boli. Ona je njegov megafon koji budi gluhi svijet“. Želi nas probuditi iz našega sna i upozoriti na promašenost puta oholosti i sebeljublja. 

5. Draga braćo i sestre! Bog ne ostaje po strani u ravnodušnosti prema nama. U svojoj milosrdnoj ljubavi on sam silazi k nama; on pravedan, prihvaća našu grešnost. Bog sam u svome Sinu, našem Spasitelju, prihvaća našu patnju, svu moralnu i fizičku bijedu ljudskoga života, dajući joj snagom ljubavi svoga križa smisao i preobraženje. Čovjek na putu Prometejske oholosti, kao i putu narcisoidnog sebeljublja, u srazu života i smrti postaje gubitnik. Utjelovljena Božja ljubav, u svemu nama slična osim u grijehu, u sudbonosnom finalu života i smrti, pobjeđuje grijeh ljubavlju, smrt životom, grob uskrsnućem.

6. Ono pitanje: „Quo vadis čovječe?, u Kristovu križu i uskrsnuću ima svoj odgovor i radosni cilj - Božansku dimenziju ostvarenosti našega života. Raspeti i Uskrsli Krist čudesna je i radosna vijest, razlog je našega javljanja vama, braćo i sestre! Javljamo vam dobru i radosnu vijest, vijest postojane i sigurne nade: Krist uskrsnu, nada naša! On koji je prošao zemljom čineći dobro (Dj 10, 38), on je naše najveće dobro i sigurna nada - Put, Istina i Život.

Po Kristu i s Kristom i u Kristu, Bog Otac nas rađa na dostojanstvo svojih sinova i kćeriju. Snagom svoga Duha razlijeva svoju ljubav u našim srcima, osposobljavajući nas, već ovdje i sada, za život i izgradnju novoga čovjeka i boljega svijeta. U tome pomažu nam i nevolje koje nas pogađaju. Sve to pridonosi našoj većoj solidarnosti i zajedništvu, da možemo biti bolji ljudi nove budućnosti. Samo ako nam je Bog zajednički Otac možemo biti braća i sestre - društvo i svijet „univerzalnog bratstva“ i „integralne ekologije“ - na što nas poziva papa Franjo u svojim enciklikama „Fratelli tutti“ i „Laudato si“.

7. Nije li potrebno u našoj zasićenosti vijestima o pandemiji i potresima u središte naše stvarnosti staviti ovu radosnu vijest Kristova uskrsnuća, događaj koji je „pravo cjepivo“ i lijek ozdravljenja od svih ugroza pa i smrti i groba?! Braćo i sestre, kršćani! Nismo kršćani jer ljubimo Boga, nego jer nas Bog ljubi - kršćani smo! Isto tako, ne vjerujemo mi da je Isus uskrsnuo, nego vjerujemo jer je Krist uskrsnuo! Krist je bitan i nema drugoga imena u kome nam se spasiti! Najvažniji temelj naše humanosti i nade, našega „novoga normalnoga“, jest Bog - Otac svih ljudi - koji nam očituje svoju ljubav u Kristovu križu i uskrsnuću. Dok vas srdačno pozdravljamo, braćo i sestre, iskreno i radosno želimo vama, vašima i svim ljudima dobre volje da po vjeri, ljubavi i nadi Krist Raspeti i Uskrsnuli prebiva u vašim srcima, odnosima i ulogama; da zajedno rastemo u spoznaji nadspoznatljive ljubavi Boga Oca prema nama! 

Krist uskrsnu, doista uskrsnu!

Aleluja! Aleluja!

hr Tue Mar 30 2021 13:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/607d20286f52dfcc398b458a/80
Foto: Screenshot HRT

Epidemiolog Kolarić: 'Pozivamo ljude na cijepljenje, a nemamo cjepiva'

Razgovor se prvo poveo o poziciji Vilija Beroša zbog afere Cijepise, ali i izostanka reforme zdravstva.

HRT-ovoj emisiji U mreži prvog situaciju u zdravstvu komentiraju komentiraju državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić, epidemiolog Branko Kolarić i Leonardo Bressan, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine iz Primorsko-goranske županije.

Razgovor se prvo poveo o poziciji Vilija Beroša zbog afere Cijepise, ali i izostanka reforme zdravstva.

- Pozicija ministra zdravsva je najnesigurnija pozicija ne samo u Hrvatskoj, nego i šire u Europi, ali mi se ne bavimo time u ministarstvu nego se fokusiramo na svoj posao - rekao je Bašić.

Kolarić: Ovo da se s reformama čeka na stolu, to je nedopustivo

- O reformi govorimo već dugo, ali nitko ju nije vidio ni čuo. Sanacije nisu način na koji se može sanirati zdravstveni sustav. Svakako najveći zalogaj je poslovanje bolnica, imamo i problem ljudskih resursa, zdravstvenih djelatnika o kojima ne brinemo, nije se napravila ni informatizacija i digitalizacija. Ovo da se s reformom čeka na stolu, to je nedopustivo, da je reforma kod premijera na stolu, postavlja se pitanje što radi ministar - rekao je Kolarić.

Berošev državni tajnik: S reformama se ne čeka

- S reformama se ne čeka, a to da nitko nije vidio reforme, ne znam kako komentirati. Ali te reforme su nešto što čeka od nastanka RH i moramo biti svjesni da je zdravstveni sustav jedan od malog broja sustava koji je zapeo od socijalizma, a mi živimo u kapitalizmu. Naš zdravstveni sustav počiva na entuzijazmu djelatnika, pružamo jako dobru uslugu obzirom na uvjete koje imamo - rekao je Bašić. 

- Reforme nisu ono što je napisano, nego ih treba provesti, a za to treba jaka politička volja - rekao je Kolarić.

- Mi testiramo više od ikog u Hrvatskoj i logično je da ćemo uhvatiti najviše zaraženih, ali imamo najmanje hospitaliziranih u odnosu na broj zaraženih, to je rezultat vrhunske primarne zdravstvene skrbi. U PGŽ imamo najmanju stopu smrtnosti među zaprimljenima od covida u bolnicama, nekako se iskrististalizirao neki riječki model uspješnosti kontrole štete. Postoji samo jedan razlog zašto to funkcionira bolje kod nas nego drugdje, pogotovo nego u Zagrebu, a to je zato što se sluša struku, prvenstveno savjete obiteljske medicine. Slušamo jedni druge i ne gledamo se preko nišana, i zato imamo rezultate - rekao je Bressan.

"Pozivamo ljude na cijepljenje, a nemamo cjepiva"

- Mi pozivamo ljude na cijepljenje, a nemamo cjepiva. Onda nam se dogodi platforma na koju se trebate prijaviti ako imate 65+ godina i kronične bolesti, pa se zove mlađe. Ako pogledamo kako je izgledao sprovod princa Philipa, a kod nas imamo 2000 ljudi na sprovodima, onda to stvara konfuziju. Imamo 6.3 milijardi kuna duga prema veledrogerijama, dakle situacija je zabrinjavajuća i ovo je trenutak kad moramo krenuti prema promjenama - rekao je Kolarić.

"Ovo je rat"

- Mi moramo shvatiti da smo u ratu protiv koronavirusa. Ne može nitko tu bitku iznijeti osim zdravstvenih djelatnika. Čini mi se da ovdje netko muti vodi, da se stvara sukob kojeg nema. To nije istina. Nitko u Ministarstvu nije generalizirao, velika većina radi dobro svoj posao, ali oni koji to ne rade, njih moramo na neki način prisiliti da bolje rade - rekao je Berošev državni tajnik Bašić, pa dodao za kraj: 

- Ovo je rat, moramo stisnuti zube i liječiti ljude.


hr Mon Apr 19 2021 08:16:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5b6e8ebecb557a244f8b4ccb/80

Nadzor HPK: Nije bilo propusta u radu psihologica Centra za socijalnu skrb

Još se čekaju rezultati stručnog nadzora Komore socijalnih radnika koji bi Ministarstvu socijalne politike trebali biti predani u utorak.

Dovršen je stručni nadzor Hrvatske psihološke komore u slučaju malene 2,5-godišnje curice koja je umrla od posljedica majčinog premlaćivanja dok je obitelj bila pod nadzorom centra za socijalnu skrb. Prema njemu, u radu psihologinja Centra za socijalnu skrb u Novoj Gradiški nije bilo propusta. Zaključak Komore socijalnih radnika još se čeka.

- Psihologinje nad čijim je radom proveden izvanredni stručni nadzor su tijekom nadzora surađivale i otvoreno govorile o slučaju i dale na uvid svu dokumentaciju vezanu uz slučaj predmetne obitelji. Uvidom u brojnu dokumentaciju i razgovorom tijekom stručnog nadzora utvrđeno je kako su psihologinje obavljale poslove psihologa u Centru za socijalnu skrb u skladu sa Standardima rada psihologa u socijalnoj skrbi i donesenim mjerama Centra za socijalnu skrb - navodi se između ostalog u priopćenju Hrvatske psihološke komore, piše Index.

Još se čekaju rezultati stručnog nadzora Komore socijalnih radnika koji bi Ministarstvu socijalne politike trebali biti predani u utorak.

- Naše je mišljenje i to smo priopćili i rekli osobno ministru da je trebalo pričekati nadzore i strukovnih komora prije nego što se izađe u javnost s karakteriziranjem rada centra, osobno mislim da je to bilo preuranjeno i da je zapravo naštetilo sustavu socijalne skrbi - rekla je 13. travnja predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić.

Nakon analize rezultata svih nadzora, i upravnog, i psihološke komore, kao i komore socijalnih radnika – Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike dat će konačan sud je li bilo propusta u vođenju cijelog slučaja.

- Mogu priznati da imamo strukturne probleme u domeni socijalne skrbi, ali se mogu isto tako i obvezati da ćemo te probleme ukloniti -  rekao je 3. travnja ministar rada, mirovinskoga sustava i socijalne skrbi Josip Aladrović.

Socijalna radnica koja je bila zadužena za preminulu djevojčicu raspoređena je na drugo radno mjesto.

hr Mon Apr 19 2021 08:03:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/601a4b386f52df10bb8b45eb/80
Foto: DalmacijaNews

Vremenska prognoza: Umjereno oblačno uz temperaturu do 17 °C

Na Jadranu slaba i još ujutro umjerena bura, od sredine dana zapadnjak i sjeverozapadnjak.
Danas će biti umjereno, u unutrašnjosti i pretežno oblačno, mjestimice s kišom, vjerojatnijom u središnjim kopnenim predjelima te na jugu zemlje.

Vjetar na kopnu slab, popodne u središnjim krajevima i umjeren sjeverni i sjeveroistočni.

Na Jadranu slaba i još ujutro umjerena bura, od sredine dana zapadnjak i sjeverozapadnjak.

Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 8 do 13, na Jadranu od 13 do 17 °C.

Sutra se pak očekuje promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, povremeno uz kišu, osobito popodne.

Lokalno je moguć i poneki pljusak praćen grmljavinom, ponajprije na Jadranu.

U najvišem gorju bit će slabe susnježice i snijega. Vjetar na kopnu većinom slab, na Jadranu do umjeren sjeverozapadni i jugozapadni, u noći i ujutro burin.

Najniža jutarnja temperatura zraka od 1 do 6, na Jadranu između 6 i 9, a najviša dnevna uglavnom između 12 i 16 °C, javlja DHMZ.
hr Mon Apr 19 2021 07:48:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5c6c41060e4938b3b38b4601/80
Foto: PIXABAY

U Hrvatskoj prvi put transplantirana oba plućna krila

To je prvi put da je u Hrvatskoj izvedena ovakva operacija

Unutar 8 sati su oba dva plućna krila implantirana. S obzirom na to da se prvo implantira desna strana za to pluće je čak vrijeme ishemije odnosno u implantaciji je bilo nešto kraće. A onda druga strana, lijeva strana, ona je možda sat vremena kasnije ali unutar svih parametara smo se uspjeli držati, rekao je kirurg Dorian Hiršl za HRT. 

- Pluća su bila odlična po svim parametrima i plinskim analizama i veličinom. - dodao je Hiršl. 

U isto vrijeme 40-ak stručnjaka, predvođeni austrijskim kolegama, u KBC-u Zagreb pripremalo je pacijenta za transplantaciju. 

To je prvi put da je u Hrvatskoj izvedena ovakva operacija, a prim. dr. sc. Jasna Špiček Macan objasnila je da je svaki korak u anesteziji bio mali uspjeh. 

- Što je dalje išlo to je bilo jasno, da mi to radimo, da mi to uspijevamo, da nam to zaista ide, da znamo - rekla je. 

Ante Ćorušićravnatelj KBC-a Zagreb, rekao je da KBC već dugo transplantacijski program pluća kombinira s AKH u Beču. Voditelj operacije bio je doktor Konrad Hoetzenecker iz Austrije, a hrvatski liječnici su asistirali. Operacija je trajala cijelu noć.  
Pluća 50-godišnjeg muškarca bila su uništena brojnih plućnim bolestima, kombinacija KOPB-a, sarkoidoze i plućne hipertenzije. 

Pacijent je na respiratoru i zasad se uspješno oporavlja.

- Ako tako bude i dalje, pacijent će danas biti skinut s respiratora i očekujemo njegove prve samostalne udahe, kaže Hiršl.

Bude li sve teklo prema planu, ispred njega su još godine normalnog života. To ovisi o dobi pacijenta, o davatelju, primatelju, imunološkom sustavu te da je vrlo teško donositi procjene, ali da postoji mogućnost velikog perioda za preživljenje. U isto vrijeme transplantirano je i srce istoga donora. U prva tri mjeseca 2021. u KBC-u Zagreb obavljeno je 10-11 transplantacija srca, za što Ćorušić kaže da je već postalo rutina. Iako je donor iz Hrvatske i njegovim je organima - plućima, srcem, jetrima i bubregom spašeno četiri života - neprimjereno je objavljivati njegov identitet.

-To se ne smije raditi, to nije dobro, to nije korektno i pošteno. To je jedan udar na hrvatski donorski program koji je najbolji na svijetu. I mi ćemo kao bolnica vjerojatno zbog toga dobiti odgovarajuće ukore i od Eurotransplanta i od našeg Ministarstva zdravstva - rekao je ravnatelj Ćorušić.

hr Sun Apr 18 2021 21:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .