Kroz Biokovo teče prvoklasna voda

Lokalno
stanovništvo itekako poznaje sve blagodati vode, koja se može pronaći na
podnožjima, ali i unutrašnjosti Biokova. Pojedini stariji stanovnici
zabiokovskih naselja, još uvijek pamte neka prošla vremena kada se na Biokovo
išlo po vodu, ne samo za napoj stoke, nego i za sve potrebe stanovništva
podbiokovskog kraja. Jer voda je značila život, ma kakav on bio kroz povijest,
u različitim društvenim i gospodarskim okvirima. Biokovo obiluje i mnogim
jamama, pećimana i drugim geomorfološkim strukturama koje čuvaju vodu, hladnu i
bistru, čak i u ljetnim mjesecima. Otuda i mnoge uspomene stanovništva starije
životne dobi, koje su vezane uz vodu, a kojih se često prisjete, sa sjetom
spominjući: “Eh, da mi se još jednom napiti one ‘ladne vode s Biokova!“ ili “Šta
će ti frižider za ‘ladit vodu, kad ti je Biokova ispred kuće“; ili pak “Dok se
pila voda s Biokova nije bilo ovoliko bolesti“, a mladim je djevojkama uvijek
bio spreman i savjet “Ne triba ti se toliko trljat’ skupim kremama za lice, kad
se moš” umiti vodom s Biokova“. Čak se i veliki hrvatski književnik Ivan Raos,
u svom kapitalnom djelu “Prosjaci i sinovi“, referirao na vodu s Biokova, kada
je jedan od glavnih likova Kikaš, spoznaju života sveo na puko “studene se vode
napit“. Dakle, lokalno stanovništvo čitavog bikovskog kraja itekako je, od
davnina, upoznato s kvalitetom pitke vode s područja Biokova. Ostali se tek
sada upoznaju s tom činjenicom.

Tako su za nedavne
izgradnje tunela Sv. Ilija kroz Biokovo, mnogobrojni inženjeri i speleolozi
ostali zatečeni količinom vode, koju su zatekli u dijelu unutrašnjosti ovog
planinskog masiva. Prilikom obavljanja radova, naišli su na čitav niz podzemnih
jama koje su sadržavale znatne količine vode. U dijelu istraženog područja postoji
čitav niz svojevrsnih kamenih terasa, preko kojih se voda prelijeva i tako puni
jame, udubine i druga geomorfološka obilježja. Te se velike jame granaju na niz
manjih, tako da postoje stijene niz koje kontinuirano curi voda. Bez prestanka.
Uvijek i oduvijek. Nakon niza obavljenih analiza, utvrđeno je kako je ta
biokovska voda iznimne kvalitete, najviše moguće. Količine te vode su iznimno
bogate i radi se o resursu koji može biti itekako ekonomski isplativ i
gospodarski iskoristiv. Primjerice, kao koristan projekt nameće se punionica
vode, za koju bi posebno isplativo bilo pronalaženje podzemne rijeke. Bio bi to
gotovo neiscrpan izvor iznimno kvalitetne vode.

U međuvremenu,
velike količine kvalitetne pitke vode završavaju u vruljama. Vrulja je izvor ispod
površine mora, potopljeni speleološki objekt karakterističan za krška područja.
Kroz vrulju rijeka ponornica utječe u more. S područjem Biokova vezana je
vrulja nedaleko Brela, u smjeru Omiša, na prijevoju Dupci. U tu vrulju dolaze
vode iz četiri pravca: iz Crvenog jezera; voda s područja rijeke Cetine; treći
smjer je linija vode s područja zaleđa Biokova; a četvrta je sa samog Biokova.
Tako se ogromne količine prvoklasne pitke vode ulijevaju u Jadransko more.

Jedan dio
istraživanja je dovršen i dokazano je kako su te podzemne vode povezane s
imotskim Crvenim jezerom. Stoga je očito kako se radi o ogromnim količinama
pitke vode koje cirkuliraju u ovom dijelu prirode. S obzirom da lokalni
gospodarstvenici imaju ponešto drugačije vizije zarade u gospodarskom sektoru,
biokovska voda još uvijek čeka investitore. Nekako se kao logičan zaključak
nameće misao kako će se ti investitori pojaviti negdje iz inozemstva, tko zna
odakle. Početna ulaganja će vrlo brzo biti isplaćena, a buduća financijska
korist zajamčena. Uostalom, kvaliteta biokovske vode je tomu najbolji jamac. I
najbolja prilika. Uočljiva kao samo Biokovo…