Vinko Prizmić: Da možemo zatvoriti butigu, iduće dvije godine bi mogli živjeti od minulog rada

Ova je sezona za pripadnike Hrvatske gorske službe spašavanja bila iznimno radna. Pročelnik, Vinko Prizmić, kaže da su već uz lipnju premašili normu za cijelo ljeto tijekom kojeg su imali više od 1200 akcija.

– Ovo ljeto je za nas zaista bilo opako. Imali smo puno dugotrajnih potraga, a još uvijek traje potraga za Poljakom koji je nestao na Biokovu i za Francuskinjom koja je zadnji put viđena u kampu na Mrežnici. Na žalost, s povećanjem broja ljudi koji posjećuju određena područja raste i broj nesreća i opasnih situacija pa je potreba za Gorskom službom spašavanja sve veća. Da možemo zatvoriti butigu sljedeće dvije godine bi mogli živjeti od minulog rada – kaže Prizmić.

On smatra da se zbog velikog broja ljudi na određenom prostoru stvara privid kako brojni turisti nastradaju jer ne vode računa o upozorenjima.

– Ovo što se zbiva s našim turistima zapravo je stvar politike i zakona velikih brojeva. Onoga trenutka kada Hrvatska prepozna sve te prostore na isti način kao što je prepoznala prometnu infrastrukturu i kada se ta područja urede stazama i skloništima, tada će sigurnost biti nešto veća, ali još uvijek nećemo moći izbjeći situacije da neki neodgovorni turist iz nama neobjašnjivog razloga napravi neku glupost. Konačno, ljeto turistima i služi da puste mozak na pašu i da čine neke nepromišljene stvari – smatra Prizmić.

Njihova je osnovna zadaća da pomognu i zbrinu unesrećenu osobu, a o naplati pruženih usluga bi se trebala pobrinuti država.

– Te se usluge mogu staviti na tržište osiguranja. Točno se zna koliko košta sat helikoptera, koliko košta sat potražnog psa ili gorskog spašavatelja, kao što se točno zna koliko košta sat rada policajca, kirurga i slično. U jednom uređenom sustavu to se samo specificira i podnese račun osiguravajućoj kući.Do sada nije bio to problem, čak su i osiguravajuće kuće bile spremne podnijeti te troškove, ali mi nismo imali taj sustav. Drugi je problem što se lišavamo preventivnog učinka te naplate. Takav sustav bi stimulirao ljude da se osiguraju, a one koji se nisu osigurani stimulirao bi na sigurno ponašanje, odnosno da malo više vode računa i da se ne dovode u neprilike, a to je konačno i naš cilj. Cilj nam svakako nisu prihodi, oni ionako ne bi išli nama, išli bi u državni proračun, ali bi imali jako dobre preventivne učinke – uvjeren je Prizmić.

Tvrdi da su jako dobro upoznati kako ti sustavi funkcioniraju u drugim državama i ne vidi razlog zbog kojeg i Hrvatska po uzoru na njih ne bi mogla riješiti taj problem na koji HGSS-ovci upozoravaju godinama.

– Znamo kako to funkcionira u Švicarskoj, Americi ili u Engleskoj. U Švicarskoj, na primjer, niti jedna lipa iz državnog proračuna ne ide na prijevoz bolesnih helikopterom ili njihovo spašavanje već se sve to financira iz tržišta osiguranja i članarina, a to je apsolutno moguće i u Hrvatskoj – zaključuje Prizmić.