Nakon 70 godina, više od 40 posto Nijemaca želi zatvaranje poglavlja nacizma

Sedamdeset godina nakon svršetka Drugog svjetskog rata, 42 posto Nijemaca želi podvući crtu pod poglavlje nacionalsocijalističke prošlosti, pokazalo je istraživanje objavljeno u srijedu, dok složena pitanja prošlosti još uvijek utječu na međunarodnu ulogu Njemačke i na njezinu unutarnju politiku.

Na dan okupljanja preživjelih logoraša Bergen-Belsena i obilježavanja obljetnice njihova oslobađanja, anketa što ju je provela Forsa pokazala je da 58 posto Nijemaca nije spremno ograničiti ili okončati bavljenja povješću rata.

Dok se bliži 70. obljetnica svršetka Drugog svjetskog rata koja će se obilježiti u svibnju, njemački televizijski kanali puni su filmova koji se bave ratom, a novine na čitavim stranicama analiziraju posljednje tjedne borbi.

“Postoji osjećaj da je mnogo toga pokazano o prošlosti, o strahoti svega toga, oslobađanju Auschwitza. Ljudi bi mogli biti preplavljeni time”, izjavio je za Reuters čelnik Forse Manfred Guellner.

Posljednjih godina, Nijemci pokazuju želju da sebe vide kao žrtve rata što su ga pokrenuli. To se poklapa s namjerom nekih parlamentaraca da Njemačka globalno ima snažniju ulogu u skladu s gospodarskom snagom zemlje.

Anketa međutim pokazuje da samo 16 posto ispitanika želi da Njemačka preuzme vodeću ulogu u međunarodnoj zajednici.

Visokotiražni tabloid Bild u srijedu je posvetio dvije stranice izvješću o savezničkom bombardiranju njemačkih gradova u Drugom svjetskom ratu, sa slikama Muenchena u plamenu, Koelna sravnjena sa zemljom i zapaljenih tijela u Dresdenu.

Njemački mediji također iscrpno izvješćuju o obilježavanjima obljetnica oslobađanja koncentracijskih logora u Njemačkoj i istočnoj Europi.

Oko 100 preživjelih logoraša iz Bergen-Belsena, logora u Donjoj Saskoj na sjeveru Njemačke, sudjeluje u nizu događaja u sjećanje na više od 70.000 ljudi koji su ondje izgubili život između 1941. i 1945.

Jedna od žrtava koja je ondje umrla bila je i židovska djevojčica iz Nizozemske Anne Frank. Njezini dnevnici, što ih je pisala dok se skrivala u Amsterdamu, pronađeni su nakon rata i objavljeni kao međunarodna književna senzacija.