Article

//www.dalmacijanews.hr/files/53fb923c1799426847d03c03/80
Foto: Nikša Stipaničev / CROPIX

U Kinoteci Zlatna vrata komemoracija povodom smrti Ivice Bošnjaka

Komemoracija će se održati danas s početkom u 18 sati
Dana 3. travnja 2015.g. s početkom u 18 sati, u Kinoteci Zlatna vrata održat će se komemoracija povodom smrti dragog nam kolege i prijatelja, Ivice Bošnjaka. Počast će mu, osim s par toplih riječi, odati i prikazivanjem njegovog filma "Vlak"

Ivica Bošnjak (1950-2015.) bio je čovjek filma. Počeo je u Kino klubu Split, mjestu gdje je većina mladih ljudi željna filmskog znanja počinjala. Došao je 1970., na zalazu jedne sjajne generacije (Martinac, Zafranović, Verzotti, Pivčević, Crvelin, Nakić, Buljević i Kursar) koja je Kino klub Split i grad Split uvela na svjetsku mapu eksperimentalnog filma i postala poznata pod nazivom splitska škola filma.

Smjena generacija uvijek je neugodna, tako je i ovdje bilo. Bošnjak je uz Tasića, Karabatića, Bojića, Gabelu i druge uspio ponovo pokrenuti Klub, te tijekom sedamdesetih godina osnažiti filmsku produkciju.

U Klubu je snimio 11 kratkih filmova, te 1978. godine stekao zvanje majstora amaterskog filma. Najpoznatiji film iz tog razdoblja je eksperimentalni film „Vlak“ u kojem je koristeći statične fotografije uspio ispričati uzbudljivu „filmsku“ priču. 

Njegovo obrazovanje (inženjer lake struje) razvilo je posebno zanimanje za filmsku tehniku, tako da je paralelno uz autorske filmove koje je sam i snimao, postepeno gradio karijeru filmskog snimatelja.

Tih 70-tih godina Klub pokreće Sabor alternativnog filma  (direktor Dušan Tasić) koji se održavao svake godine od 1976. do 1988., gdje Bošnjak aktivno sudjeluje u organizaciji. Surađivao je i sa splitskom Kinotekom, čiji je, naravno, bio stalni član i redoviti posjetilac.

Njegova okrenutost tehnici ostala je trajno usmjerenje, tako da je do kraja života u sklopu Filmske škole Kino kluba Split držao predavanja o filmskoj tehnici.

Status majstora filma donio mu je mogućnost da uđe u profesionalne vode, tako da je radio na brojnim domaćim i stranim filmskim produkcijama.

Od 1978. do 1983. skrasio se kao producent u Marjan filmu, splitskoj kući koja je producirala mnoge uspješne kratke i dugometražne igrane filmove.

Osamdesetih radi svoja dva profesionalna autorska filma: Čovjek s ulice (1983.), film o poznatom hrvatskom fotografu Toši Dabcu i Ljubav u sarkofagu (1986.), film o arheologu Don Frani Buliću. Kao korežiser i snimatelj, s Antom Kuštrom, radi kratki igrani film Da capo al fine (1989.).

Znatiželjan duh privukao ga je novim medijima (video), pa tako surađuje na pokretanju prve splitske nezavisne televizijske kuće TV Marjan, na kojoj je radio kao producent i ostavio duboki trag. Snimao je i brojne namjenske filmove, reklame i spotove. Bio je filmski kroničar najsvjetlijih trenutaka Košarkaškog kluba Split (tadašnje Jugoplastike) o kojemu je, povodom jubileja osnutka, napravio sjajan film.

Dugogodišnji je suradnik i snimatelj Kratkih rezova, emisije o filmu koju je uređivao Tonči Bibić.

Zadnje godine svog života radio je kao vanjski suradnik - snimatelj na TV Mreži.

Bio je član Društva filmskih radnika.

Ovo je ukratko ispričan životni put Ivice Bošnjaka, koji ne dotiče njegovu ljudsku dimenziju, a Bošnjak je, osim što je bio veliki zaljubljenik u film i fotografiju, čemu je i posvetio svoj život, bio prvenstveno čovjek i to dobar čovjek vedre i dobre naravi, uvijek spreman pomoći.

Odlaskom Ivice Bošnjaka, odlazi i dobri duh splitskog filma, naš „Čovjek s ulice“ da se poslužimo naslovom njegovog najpoznatijeg filma.

hr Fri Apr 03 2015 10:35:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6384b10f5d796521128b46da/80
Foto: Damira Kalajžić

Finska cirkuska skupina Lumo Company izvela Fineline u Domu mladih

Rad se bavi istraživanjem ravnoteže kroz tri aspekta – glazbeni aspekt, fizički aspekt pokreta na žici i fizički aspekt pokreta na podu

U sklopu Artist in residence programa udruge Cirkus Kolektiv 02. - 20.12.2022. je gostovala finska cirkuska skupina Lumo Company sa svojom produkcijom suvremenog cirkusa "Fineline" , čiji je naziv gruba metafora za traženje ravnoteže unutar prirodne neravnoteže stalnog kretanja. 

Izvedba rada u nastajanju je održana u petak, 18.11.2022. u 20.00 sati u Amfitetru Doma mladih u Splitu ispred više od 60 gledatelja.

Rad se bavi istraživanjem ravnoteže kroz tri aspekta – glazbeni aspekt, fizički aspekt pokreta na žici i fizički aspekt pokreta na podu. Produkcija se oslanja na osjećaj za ravnotežu dvoje finskih cirkuskih umjetnika i jednog pijanista. 

Na izvedbi je prikazan 30-minutni isječak iz predstave, a gledatelji su tokom razgovora s umjetnicima nakon predstave dali doprinos budućoj kreaciji kroz pozitivne kritike i komentare.

Gostovanje se odvija u sklopu Artist in residence programa udruge Cirkus Kolektiv koji pruža prostornu i tehničku podršku umjetnicima u kreaciji novih predstava te istovremeno formira lokalni program suvremenog cirkusa u vidu produciranja i distribucije umjetnosti te stvaranja prilika za edukaciju.

Program je podržan od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Splita i Splitsko – dalmatinske županije.
hr Mon Nov 28 2022 14:02:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/63847b4c5d796521128b46b5/80

Novi edukativni projekt Muzeja grada Kaštela: Mali Rimljani u Sikulima

Namijenjen je prvenstveno nižim razredima osnovnih škola

Muzej grada Kaštela u sklopu projekta oživljene povijesti i eksperimentalne arheologije, provodi radionice pod nazivom „Mali Rimljani u Sikulima“. Namijenjen je prvenstveno nižim razredima osnovnih škola ali je zamišljen i za niže i više uzraste te sve zainteresirane školske grupe.

Muzej je pripremio, uz financijsku potporu Splitsko – dalmatinske županije, zanimljive razne popratne edukativne i didaktičke materijale za muzejske radionice. Uz izradu replika predmeta, pronađenih na arheološkom lokalitetu, pripremljene su pedagoške mape „Odjeni Rimljane“ koje se sastoje od crteža dječaka i djevojčice i nekoliko vrsta odjeće s popratnim tekstovima po kojima će djeca moći odrediti kojoj skupini njihovi likovi pripadaju (patriciji, plebejci, robovi…). Pomoću nje otkrit će tko su bili Rimljani i što su ovdje radili, kakva su bila pravila odijevanja, jesu li se mogli oblačiti kako su htjeli? Djelatnici muzeja ispričat će, sukladno uzrastu djece, priču o Sikulima, najvažnijem antičkom lokalitetu na području Kaštela. Čitav dojam upotpunit će odijevanje djece u „antičku odjeću“ sašivenu, prema edukativnoj mapi, upravo za ovu priliku.


hr Mon Nov 28 2022 10:13:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/638477ac5d796547158b45fb/80
Foto: Maksim Bašić

Goge i Temša gostovali kod Žmire u restaurantu Mare - pogledajte senzacionalne fotografije!

Večera u šest slijedova sljubljena s Jagunić vinima brzo je planula pa ne čudi što se otvorila i druga večer i druženje nastavilo
Iako je protekli vikend prošao u znaku zabave na otvorenom diljem Hrvatske zbog otvorenja Adventa, u Trogiru je glavni mamac bilo druženje na toplom u restoranu Mare. Ova mediteranska priča s modernim twistom već neko vrijeme obogaćuje trogirsku gastro scenu a vodi je chef Robert Predrag Žmire i njegova desna ruka, sous chef Toni Ukić.

Proteklog vikenda ugostili su ponajbolje kandidate prošlogodišnjeg Masterchefa pa su tako uz njih kuhali Gorana “Goge” Milaković i pobjednik showa Ivan Temšić. Večera u šest slijedova sljubljena s Jagunić vinima brzo je planula pa ne čudi što se otvorila i druga večer i druženje nastavilo.

Posjetitelje je prvo dočekalo predjelo ceviche hame s emulzijom od agruma i gelom od mandarina koje je kreirao Temšić da bi potom prešli na julienne tunu s beurre blanc umakom i ikrom pastrve s potpisom domaćina.

Posjetitelji su uz svaki slijed mogli kušati drugo pjenušavo vino Jagunić vinarije s Plešivice i čuti brojne zanimljivosti vezane uz ovu hrvatsku regiju.

Treći slijed oduševio je prisutne jer Temšićeva juha od muškatne bundeve poslužena na mousseu od patke s džemom od ljubičastog kupusa i mariniranom jabukom je izazvala pravu eksploziju okusa i tekstura.

Došao je potom red i na svima omiljenu Goge Milaković koja je poslužila ragu od sipe i jastučić punjen kravljom skutom i bobom koji je također bio jedan od favorita večeri a može ga se pronaći i u novoj karti njenog bistroa “Missy B.” u Splitu.

Iskusni Robert P. Žmire poslužio je potom trganu janjetinu u korici od začinskog bilja uz janjeći demi glace sa suhom smokvom i majonezu od inćuna, a druženje se privelo kraju desertom koji je potvrdio fenomenalnu večer. Goge je pripremila glazirane kruške u rose vinu s mascarpone bourbon kremom i bjelanjkom u kaduljom aromatiziranom mlijeku.

Nije čudo što su gore navedena jela izazvala aplauz posjetitelja i tako na najbolji mogući način privela kraju ovo gostovanje.

Restaurant Mare najavljuje uz novi menu i još ovakvih gostovanja te se logično nameće kao mjesto koje zaista morate posjetiti ukoliko vas put nanese u Trogir, grad sretnog trenutka.


hr Mon Nov 28 2022 09:58:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/638447db5d7965bc148b4604/80

Iako rođena u Zagrebu, Mirjana Nazor postala je zaštitno lice splitske psihologije, oličenje smirenosti, uspješnosti i stručnosti

Imala sam nekakvu dužnost da svoja znanja iskoristim za širu primjenu
Zar ne bi bilo super kada bismo znali budućnost barem jedan mjesec unaprijed? Jer silno bi željeli znati što nas čeka u bližoj ili daljnjoj budućnosti. Dobiješ rezultate svih mogućih utakmica i onda u - kladionicu. Divota - ili ne? 

Živjela tako jednom samohrana majka koja je na noge uspjela staviti četiri sina. S jako malo novca, puno truda i vjere. I dva su njezina sina postali briljantni liječnici, jedan poznati biznismen, a četvrti ostao negdje na rubu čitav svoj život. 

I poznati se ginekolog razboli u pedesetoj godini, dijagnoza nejasna, nekoliko narednih mjeseci bili su prava agonija jer mu je bilo sve gore i gore, a odgovora nije bilo. I liječnici s odmakom ustanove da boluje od ekstremno rijetkog genetskog stanja u kojem mozak sam sebe uništava. 

Ubrzo se dijagnosticira ista bolest i najmlađem bratu, a druga dvojica braće žive s mogućnošću da ova genetska bomba može, a i ne mora, eksplodirati i u njihovim životima. Ako eksplodira onda se to obično događa oko pedesete, a jedan od njih dvojice ima 47, drugi 44 godine.

I onda pitanja - poslati na testiranje i drugu dvojicu braće da znaju svoju budućnost ili? 

Postoje mnogi rubovi u našem životu, postoje trenuci kada trebamo zakoračiti iz nečeg poznatog u nešto nepoznato. Prijelomni trenuci, točke bez povratka, životne epohe kada trebamo pomoć i kada se moramo odlučiti od koga tu pomoć iskati. 

I kada navale velike nevolje, kada dođemo do ruba, tek se tada prisjetimo prave molitve, ali vrijeme u pješčanom satu od života ipak se prečesto prospe kroz prste. 

- Neko sam vrijeme vjerovala da smo predrasude da psiholozi služe jer je netko poludio ostavili iza sebe. Psiholozi su tu da pomažu ljudima da neke stvari pogledaju šire ili ih navedu da sami izađu iz neke problematične situacije. Potražiti pomoć kod psihologa je pokazatelj zrelosti neke osobe, pokazatelj da netko želi riješiti problem, a ne ga gurnuti pod tepih - riječi su to Mirjane Nazor, psihologinje koja je sintetički pokazatelj smirenosti i uspješnosti, dokaz stručnosti i dinamičnosti u svijetu u kojem je situacija zabrinjavajuća, stanje bez perspektive.


Skoro je postala pravnica...

- Odgovorni koji bi mogli nešto poduzeti u ovom društvu kao da imaju zatvorene oči i začepljene uši nego se bave svojom dobrobiti, problemima koji zbrinjavaju svoje egzistencijalne potrebe i potrebe svoje rodbine. Opća dobrobit koja bi trebala biti cilj bavljenja politikom je zaspala davno i tko zna hoće li se ikad probuditi. Puno je problema, tužno je što ono što državne institucije moraju rješavati, kod nas u kolnički trak vraćaju građanske udruge - veli Nazor.

Mislila je ipak kako će biti odvjetnica. Ali...

- Otac mi je bio pravnik, a čak sam i mislima nakratko otišla do kineziologije koja se tada nije tako zvala, uglavnom studija tjelesne kulture. Međutim, u gimnaziji, tamo negdje u trećem razredu, kad smo dobili predmete sociologiju, filozofiju i psihologiju, otkrila sam da je nešto između ta tri područja moj izbor za studij. Interesirala sam se, pogledala programe, pitala i onda se odlučila za studij psihologije. I kad sam to upisala, moram priznati, to nije bilo baš ono što sam zamišljala jer predodžba je išla putem toga da je psihologija više individualno usmjereno na pojedinca. Taj me pristup nekako posebno zanimao, a ova zagrebačka psihologija bila je poznata eksperimentalna škola, bavila se istraživanjem na općoj, široj razini. Znanstveni pristup je bio u prvom planu.


Nije aktivno ništa trenirala, u školi je išla tek na natjecanje za plivanje, a nakratko se našla i pod obručima košarke...

- U vrijeme moje mladosti, a bilo je to davno, nisu baš košarkaši bili ljudi s dva i nešto metara visine, drugi nisu bili toliko viši od mene, iako sam ja bila najmanja - priča Mirjana koja je u Split došla nakon što je provela nekoliko godina kao asistentica na Odsjeku za psihologiju u Zagrebu.   


"Ako znam uzrok, sramota ga je ne reći javno..."

Cijelo je djetinjstvo i mladost provela u Zagrebu, u blizini Meštrovićevog paviljona, poznatog kao „džamija“. 

- I došla sam svom odabraniku ispod Gripa, u Osječku ulicu danas, živjela sam tu jednu godinu. Onda su se izgradile čokolino zgrade na Splitu 3, i tu smo već godinama.

Baš kako je i godinama na studiju bila odličan student pa onda demonstrirala, bila asistent, sudjelovala na pokusima i pomagala profesorima u fakultetskim zadacima... 

- Kad sam došla u Split, nakon pola godine bez posla, zaposlila sam se u Zavodu za zaštitu na radu i zaštitu od požara. Trebali su psihologa s pola radnog vremena. Nije tada bilo ni Filozofskog fakulteta, ni PMF-a u Splitu nego tek nekadašnja Pedagoška akademija koja je prerasla u dio Filozofskog fakulteta u Zadru. Kad je raspisan natječaj, javila sam se i primili su me na radno mjesto predavača gdje je već radila psihologica Mira Nikolić, danas nažalost pokojna. Uz nju sam stjecala predavačko iskustvo i ostala tu do mirovine iako se ta institucija transformirala u međuvremenu.

Baš kako je u međuvremenu Mirjana kao postala zaštitno lice splitske psihologije jer, činilo se, da ono što drugi misle, ona izgovara pred kamerama ili mikrofonima...

- Prije desetak godina od psihologije nije bilo baš ljudi koji bi javno istupali i onda sam se možda ja, igrom slučaja, našla u fokusu. Sad to više nije tako, ali ja sam imala nekakvu dužnost da svoja znanja iskoristim za širu primjenu. Imala sam osjećaj da moram ukazivati na probleme i ponuditi rješenja, kad je to moguće. Kad me zovu, ne mislim da je to nešto problematično, zahtjevno i opasno nego dio moje profesije. Sramota je da ako znam zbog čega su se neke stvari dogodile, da odšutim i stvari ostanu nerazjašnjenje. 

A dogodile su se. Mnoge stresne, nezamislive za svako živo biće...

Jedna od tih teških situacija u mojoj karijeri je bila sa Filipom Zavadlavom. Ubojstvo je jedna priča, ali kako je on došao u situaciju u kojoj se našao. Brat i on su bili dobri đaci u školi. Znalo se da žive u nefunkcionalnoj obitelji. Svejedno djeca nisu oduzeta od obitelji, nisu imali neophodnu pomoć. Čitali smo da ih je majka nagovarala da kradu za nju, a ipak su ostali u toj obitelji. To je zbilja šokantna spoznaja, da jedno društvo koje se hvali da je humano, da smo u većoj mjeri katolici i bitan nam je bližnji. Ipak, smo do sada zanemarili mnogo djece. Gurnuli smo ih u kriminal, u devijantno ponašanje jer u trenutku kad im je trebao oslonac, kad su trebali nešto čvrsto i stabilno, nisu to imali. Imali su formalnu obitelj, ali sigurnu i toplu obitelj, ne. 

O problemima je pisala u brojnim radovima, njih pedesetak stručnih i znanstvenih. Pisala o problemima svakodnevice koja se od malih nogu "na krivo nasađuje".

- Nažalost, malu djecu od tri, četiri godine  godine češće vidim na ulici s mobitelom u ruci, nego na biciklu ili s loptom. Međutim, čini mi se, a to često čujem i od učiteljica da su mladi zapravo odlični u odnosu na to kakvi su im roditelji. Roditelji često ne shvaćaju da djecu treba odgajati drugačije a ne tutnuti im mobitel u ruke kako bi oni u miru sjeli s prijateljima. Normalno je da će mame međusobno  proćakulati, ali za to vrijeme djeca mogu imati slikovnicu u rukama ili se ljuljati u parku, ili igrati loptom. I škole bi mogle više napraviti jer mi se čini kako se odgojno-obrazovna institucija pretvorila samo u obrazovnu. Nažalost. Kuća i ponašanje u mladosti, podloga je za cijeli život.





hr Mon Nov 28 2022 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .