Monetizacija autocesta krajem godine

Monetizacija autocesta
trebala bi biti dovršena do kraja ove godine, a najkasnije u veljači
iduće kada se očekuje i jednokratna isplata, doznaje se u Ministarstvu
prometa pomorstva, prometa i infrastrukture, dok su sindikati najavili
početak prikupljanja potpisa građana za raspisivanje referenduma protiv
monetizacije autocesta već za listopad.

Zainteresiranima za
monetizaciju bit će, nakon što sredinom rujna bude dovršen, ponuđen
nacrt koncesijskog ugovora s već poznatim parametrima (od 2,5 do 3
milijarde eura ovisno o koncesijskom roku od 30 do 50 godina) na koji
trebaju dati obvezujuće ponude u roku od 45 dana. Nakon toga se ulazi u
pregovore s ponuditeljima u kojima se nastoje postići što bolji uvjeti i
odabrati najpovoljniji. U Ministarstvu su zadovoljni iskazanim
interesom s obzirom da se javilo više od tri interesenta i jer su svi
izrazili spremnost nastaviti nadmetanje.

Na nacrtu ugovora radi tvrtka Shearman & Sterling koja je
angažirala odvjetničko društvo Hanžeković i partneri nakon što u Vladi
nisu bili zadovoljni nacrtom koji je izradila odvjetnička kuća Wolf
Theiss budući je na njega značajnih 10-ak primjedaba dalo i Državno
odvjetništvo RH pa je s njima raskinut ugovor. Iz Ministarstva
naglašavaju kako dorada nacrta ugovora neće izazvati dodatan trošak.

U Ministarstvu nemaju poseban komentar na najavu Nezavisnog
cestarskog sindikata da u listopadu započinje prikupljanje potpisa za
raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta no navode da se
ne radi o rasprodaji nego davanju na upravljanje po standardima uz
naknadu. Podsjećaju da je za autoceste još potrebno otplatiti kredita u
visini od četiri milijarde eura bez kamata pri čemu su neki s vrlo
visokom kamatom (8 do 10 posto) koje bi se dobivenim novcem “prebilo”. U
protivnom bi taj iznos u redovitoj otplati na kraju bio znatno veći.

Nezavisni cestarski sindikat najavio je početak prikupljanja
potpisa građana za raspisivanje referenduma protiv monetizacije
autocesta za 10. listopada u svim gradovima i većim mjestima, rekao je
predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić. Naveo je da su
ankete već ranije pokazale da je od 60 do 70 posto građana protiv
koncesioniranja autocesta.

Po Stanićevim riječima zapravo se ne radi o monetizaciji javnog
duga nego o koncesiji nad autocestama, jer se jedino koncesijom ne može
monetizirati javni dug. Naime, za koncesiju ne možemo dobiti dovoljno
novca koliko smo dužni i ne možemo monetizirati cijeli, nego samo dio
duga.

Stoga građanima želimo objasniti da se radi o koncesiji na
najvjerojatnije rok od 50 godina, odnosno o prodaji na određeno vrijeme,
rekao je Stanić.

Rekao je kako s referendumskim pitanjem zasad još ne mogu ići u
javnost, jer na njemu još uvijek rade i dotjeruju ga pravni stručnjaci.
Ne znamo još hoće li se u međuvremenu dogoditi određene promjene u
zakonima ili možda čak i u Ustavu do tog vremena pa će naše pitanje biti
prilagođeno trenutku kako bi bilo potpuno, 100 posto obvezujuće za
Sabor i Vladu, istaknuo je Stanić.

Pojasnio je da će smisao pitanja biti da se građani izjasne jesu
li suglasni da se autoceste mogu davati pod koncesiju ili prodavati bez
suglasnosti građana putem referenduma.

“Smatramo da za transakciju koju vlada želi provesti mora pitati
građane za suglasnost, jer se ovdje ne radi o nekom hotelu, već o
osnovnoj infrastrukturi i suverenitetu Republike Hrvatske”, istaknuo je
Stanić. Podsjetio je kako su autoceste izgrađene kao razvojni projekt RH
da bi se razvijalo gospodarstvo i turizam te omogućila bolju povezanost
zemlje.

Davanjem autocesta u koncesiju sve to bi bilo ugroženo, jer se u
praksi pokazalo da su prvi potezi dosadašnjih koncesionara bili
povećanje cestarina, jer država ne bi mogla davati jamstva budućim
koncesionarima budući da je to zabranjeno pravilima Europske unije.
Stoga bi se prihodi koncesionara regulirali isključivo cijenom
cestarine, rekao je Stanić.

Napomenuo je kako u prijedlozima savjetnika za koncesioniranje
stoji da bi se ona mogla mijenjati tijekom godine pa bi mogla rasti u
turističkoj sezoni što bi moglo smanjiti turistički promet i do 30
posto. Legitimno je pravo koncesionara da određuje cijenu cestarine u
skladu sa svojom poslovnom politikom i maksimalizirati dobit.

Stanić je podsjetio da su građani već izdvojili znatna sredstva
za autoceste iz cijene goriva i cestarine i “sada bi se dogodilo da ih
ponovno plaćamo kroz daleko višu cestarinu što znači da bismo ih dva
puta otplatili, a nikad ne bi bila naša što je apsurdno i apsolutno
nedopustivo”, naglasio je Stanić.