Uprava Ine danas o rafinerijama?

Uprava Ine danas će održati sjednicu na kojoj bi mogla raspravljati
i o Ininom rafinerijskom poslovanju, a u javnosti se špekulira da bi
mogla biti donesena odluka o gašenju prerade u Rafineriji nafte
Sisak. Prostori rafinerije mogli bi biti prenamijenjeni u logistički
centar, uz pokretanje neke druge proizvodnje.

Preradu bi Ina nastavila u riječkoj
rafineriji koja bi krenula u drugu fazu modernizacije, uz ulaganja od
400 milijuna dolara. Ta je opcija, po pisanju medija, ocijenjena kao
najrealnija varijanta restrukturiranja Inina rafinerijskog poslovanja.

Iz Ine je stigao službeni stav da kompanija provodi stratešku
analizu postojeće situacije na rafinerijskom tržištu i analizu svog
rafinerijskog sustava te da su sve mogućnosti vezane uz potencijalne
promjene u rafinerijskom poslovanju otvorene.

Predsjednik Ivo Josipović sinoć je izrazio protivljenje mogućoj
odluci Uprave Ine da zatvori rafineriju u Sisku i pozvao Vladu da kroz razgovore s partnerima ne dopusti niti jedan “ishitren korak”.

“Naravno da ta odluka nikako nije dobra, gubitak svakog radnog
mjesta škodi… upućujem apel Vladi da kroz pregovore s partnerima ne
dopusti niti jedan ishitren korak”, izjavio je Josipović za Novu TV.

Burne reakcije, vladajući i oporba jedinstveni

Najava mogućnosti ukidanja prerade nafte u Sisku u hrvatskoj
javnosti izazvala je burne reakcije jer se radi o pogonu esencijalno
važnom za grad Sisak i moslavačku regiju, ali i strateškom postrojenju
za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, koje pridonosi nacionalnoj
energetskoj sigurnosti.

Važnost Rafinerije nafte Sisak ovih dana isticana je s obje strane
hrvatskog političkog spektra, onog vladajućeg i oporbenog, a oglasili
su se i sindikati. Tako je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u čiji
resor pripada i energetika, izjavio kako će Vlada u okvirima svojih
ovlasti učiniti sve kako bi zaštitila radnike Ine, tvrtku u cjelini i
zaustavila donošenje štetnih odluka za Inu.

Vrdoljak, kao i mnogi drugi, podsjeća da je prema ugovoru iz 2003. godine, strateški partner MOL obećao investirati u rafinerije i povećati njihove kapacitete, a sada, nakon 11 godina, najavljuje se njihovo zatvaranje.

Sisački HDZ je pak upozorio kako bi zatvaranje rafinerije bila
katastrofa za taj grad i Hrvatsku, zbog čega daje potporu Vladi u borbi
za njezinu opstojnost.

Sindikat Inaš upozorio je da je najava gašenja Inine sisačke
rafinerije suprotna obvezama koje je MOL preuzeo dioničarskim ugovorom o
strateškom partnerstvu prilikom kupnje prvog paketa dionica te najavio
da će se sindikalnim aktivnostima suprotstaviti eventualnom gašenju
rafinerije. U Sindikatu energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) pak
smatraju kako je nečuveno i sramotno poigravati se sa sudbinom radnika
u Rafineriji nafte Sisak.

Stručnjaci: Moguć opstanak obje rafinerije

Stručnjaci kažu da je opstanak obiju hrvatskih rafinerija moguć uz
modernizaciju i širenje njihova tržišta. Davor Štern, bivši predsjednik
Inina nadzornog odbora i naftni konzultant, smatra da bi obje
rafinerije mogle opstati tako da riječka bude angažirana za potrebe
slovenskog tržišta, hrvatskog priobalja i Crne Gore, dok bi sisačka
radila za potrebe Zagreba i regije, hrvatskog kontinenta, dijela Bosne i
Hercegovine i Srbije.

Slično razmišlja i dugogodišnji menadžer rafinerijske djelatnosti u
Ini Ivica Billege koji drži da bi vraćanje prijašnjeg Inina tržišnog
udjela u Hrvatskoj i inozemstvu bilo relativno lako i da bi se to Ini
isplatilo i uz damping.

Ima i onih koji upozoravaju da je u sadašnjim okolnostima teško naći
ekonomsku računicu za opstanak obiju rafinerija, a posebno Rafinerije
nafte Sisak. Tako stručnjak za rafinerije Emir Cerić upozorava kako
eventualna odluka o gašenju prerade u Rafineriji nafte Sisak (RNS) ne
bi bila poslovno
neutemeljena u današnjoj situaciji koja je obilježena viškom
rafinerijskih kapaciteta u svijetu i relativno malih rafinerijskih
marži. U takvim okolnostima, rafinerije čiji je preradbeni kapacitet
ispod 5 milijuna tona godišnje, poput sisačke, nisu rentabilne, kaže
Cerić.

Odlučujući glas predsjednika Uprave

O sudbini rafinerija formalno će odlučivati Uprava Ine, u kojoj
sjede predsjednik Zoltán Áldott i članovi Niko Dalić, Gábor Horváth,
Ivan Krešić, Davor Mayer i Péter Ratatics. Vlada i MOL u šesteročlanoj
Upravi Ine imaju po tri člana, međutim u slučaju jednakog broja glasova
za neku odluku, presudan je predsjednik Uprave, koji ima dvostruki
glas.

Tako je uređeno “Prvim izmjenama i dopunama ugovora o međusobnim
odnosima dioničara koji se odnosi na INA-Industriju nafte”, a koje su
krajem siječnja 2009. godine u ime hrvatske Vlade potpisali tadašnji
potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec, te u ime
mađarskog MOL-a predsjednik Uprave Zsolt Hernádi i član Izvršnog odbora
Zoltán Áldott.