Article

//www.dalmacijanews.hr/files/61e16cdb6f52dfded98b459c/80
Foto: DalmacijaNews

Nova afera u gradskoj firmi: Direktor "Splitske obale" joj dao otpremninu za prijevremenu mirovinu i potom je zaposlio na pola radnog vremena?!

"Njezin angažman nije oštetio tvrtku", tvrdi direktor Ciprijan
Tresla se gora, rodilo se – "niš" ili imamo još jednu aferu koja je ovoga puta "doplovila" iz gradske tvrtke "Splitska obala", procijenite sami. 

Naime, nakon što je u Javnoj ustanovi "Športski objekti" Split direktor od povjerenja gradonačelnika Ivice Puljka – Gordon Cerjan, u tajnosti za 12 tisuća kuna "uposlio" čovjeka koji je prethodno u JUŠO-u dobio visoku otpremninu, vijećnik HGS-a Saša Horvat uputio je nadleženima pitanja u kojima aludira da se i u tvrtki "Splitska obala" događa isto, piše Slobodna Dalmacija.

Tamo je, naime, djelatnica Marica Prkić također dobila otpremninu i otišla u prijevremenu mirovinu, da bi odmah potom nastavila raditi na istom radnom mjestu. O čemu je riječ?

– Nakon stupanja na snagu zabrane iznajmljivanja komunalne opreme –​ bitvi na Zapadnoj obali tvrtka "Splitska obala" d.o.o. je dovedena u nezavidan financijski položaj. Zbog toga smo svim zainteresiranim djelatnicima ponudili otpremnine. Djelatnica Marica Prkić je prihvatila stimulativnu otpremninu u iznosu od sto tisuća kuna i izmjenu ugovora o radu te je otišla u prijevremenu mirovinu od 1. siječnja 2022. godine. Radi se o osobi koja posjeduje određena znanja i vještine te je obavljala poslove voditeljice stručnih službi – financije i operativa plaža.

– Potreba za obavljanjem posla je bila nužna, a njezin angažman nije financijski oštetio tvrtku. "Splitska obala" donijela je odluku o angažiranju djelatnice na pola radnog vremena i ovom odlukom će po godini rada uštedjeti ukupno 130 tisuća kuna. Iznos uštede u četiri godine mandata penje se na više od pola milijuna kuna – kaže direktor Marijan Ciprijan i napominje kako su da bi doprinijeli uštedama, prodali službenu limuzinu i tako uprihodili dodatnih 130 tisuća kuna za ovu godinu. Svim djelatnicima umanjili smo plaće za pet posto, a direktoru i zamjeniku deset posto.

– U ovoj godini nastavljamo s racionalizacijom poslovanja i saniranjem troškova te poboljšanjem poslovne klime i rezultata – najavljuje direktor Ciprijan.

Ono što nam je u pisanom odgovoru kazao direktor Ciprijan, potvrdila nam je i njegova kolegica Marica Prkić.

Radi se o uštedama u tvrtki u kojoj radim, poznato vam je da je "Splitska obala" ostala bez prihoda koje smo imali od iznajmljivanja komunalnih bitvi. Pošteno i savjesno radim svoj posao punih 39 godina, a moje se ime ama baš nikada nije spominjalo po novinama u bilo kakvom kontekstu, tako da ove prozivke na moj račun ne mogu drugačije nazvati neko zlonamjernima, jer jednostavno ne odgovaraju istini. Otpremninu sam dobila jer sam pristala raditi samo pola radnog vremena, a kako bi se u "Splitskoj obali" racionaliziralo poslovanje i uštedjelo određena sredstva – rekla nam je Marica Prkić.

Saša Horvat (HGS), kao gradski vijećnik i bivši član Nadzornog odbora tvrtke  "Splitska obala", službenim je putem zatražio od direktora Marijana Ciprijana odgovore na sljedeća pitanja: 1. Je li i za koliko je djelatnika "Splitske obale" prestao radni odnos i pod kojim uvjetima? 2. Jesu li isplaćivane otpremnine i  ako jesu, za koliko su djelatnika isplaćene? 3. Na kojim radnim mjestima su bili zaposleni djelatnici kojima je isplaćena otpremnina? 4. Pod kojim uvjetima im je ista isplaćena, u kolikom bruto iznosu za svako pojedino radno mjesto i po kojoj osnovi (pravilnik o radu, kolektivni ugovor, ugovor radnika sa "Splitskom obalom" d.o.o, ili prema Zakonu o radu? 5. Jesu li sklapani novi ugovori o radu, a ako jesu na koja su radna mjesta zaposleni djelatnici? 6. Je li proveden javni natječaj za ta radna mjesta? 7. Jesu li ugovori sklopljeni na ne/određeno vrijeme i molim iznos bruto plaće za ta radna mjesta? 8. Ukoliko su zaposleni novi djelatnici, je li za iste gradonačelnik dao odobrenje?

Saša Horvat je zatražio da se odgovori na ova pitanja potkrijepe odgovarajućom dokumentacijom, a zanima ga razdoblje upravljanja tvrtkom od 1. prosinca 2021. do 11. siječnja 2022. godine. Čim vijećnik Horvat dobije odgovore na ono što ga zanima, spremni smo ih objaviti, tim prije jer je direktor Ciprijan, kako nam je rekao, voljan odgovoriti na njih u zakonom propisanom roku.  

hr Fri Jan 14 2022 13:30:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6288b4be18d1cbb81a8b45bc/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

[FOTO] Hod za život u Splitu: Građani u povorci šetali od Rive do Zvončaca

Cilj je prema riječima organizatora skretanje pažnje na poštivanje svakoga ljudskog života
U Split je jutros počeo Hod za život čiji cilj je prema riječima organizatora skretanje pažnje na poštivanje svakoga ljudskog života. Njihov stav je da život počinje začećem i da ga treba štititi od tada do smrti. Šetnja građana počela je na Rivi i nastavia se do Zvončaca gdje je održan prigodni program.
hr Sat May 21 2022 11:46:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6288a83918d1cbb81a8b45a6/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

Matijević prije Hoda za život poručio: "Splitu treba fond za medicinsku potpomognutu oplodnju"

Mjeru je bio već predložio kao vijećnik, ali ga je bivši gradonačelnik Ivica Puljak molio da povuče amandman iz samo njemu znanih razoga
Član Predsjedništva SDP-a Ivan Račan, predsjednik splitskog SDP-a Damir Barbir te njihov gradonačelnički kandidat Davor Matijević okupili su jutros predstavnike medija ispred splitske ribarnice, taman pred okupljanje Hoda za život stotinjak metara dalje na Rivi.

- Ne slažem se s idejama Hoda za život, no uvažavam pravo na izražavanje stavova. SDP će se zalagati da u Ustav uđe pravo žene na pobačaj. Stečeno pravo se ponovno dovodi u pitanje, a SDP će krenuti u zakonsku incijavitu izmjene Ustava, da pravo izbora postane Ustavna kategorija i da prestane biti podložno interpretacijama. Pravo na izbor ne smije biti ugroženo - rekao je u kratkom obraćanju Račan.

Kandidat za splitskog gradonačelnika Matijević je naglasio kako Splitu treba fond za medicinski potpomognutu oplodnju.

- Oko 100 tisuća parova u Hrvatskoj ima potrebu za medicinski potpomognutom oplodnjom, svake godine obavi se 10 tisuća zahvata nakon kojih se rodi 1200 djece. Godišnje se u Splitu na takav način rodi oko 100 djece. Predlagao sam kao gradski vijećnik da Split dobije fond za medicinski potpomognutu oplodnju. Nadam se da ću doći u priliku provesti tu mjeru u djelo. Tada sam predlagao fond 600 tisuća kuna ih kojeg bi se sufinancirao postupak. Imamo općinu Gradac koja je to uvela prije tri godine i ta mjera daje rezultate - istaknuo je Matijević dodavši i to da kada je tu mjeru predložio kao vijećnik, da ga je bivši gradonačelnik Ivica Puljak molio da povuče amandman.

- Iz kojeg razloga, mogu samo nagađati. MOST je bio protiv te mjere. Ja to ne zamjeram kolegama. Mi se duboko ne slažemo s njihovim vrijednostima, ali smatramo da imaju pravo na svoj stav. Zamjeram Puljku koji se predstavljao kao gradonačelnik i lijeve opcije i centra. Ovo je tema od koje nema potrebe da se prepucavamo, to je jasna demografska mjera koja može polučiti rezultate - zaključio je Matijević.
hr Sat May 21 2022 10:52:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/606b2f486f52df3b248b4600/80
Foto: DalmacijaNews

Pročelnica iz Banovine našem novinaru: “Posložite Vi sve u tri mjeseca, kandidirat ću vas za Nobelovu nagradu!”

"Očito ste premladi pa nemate iskustva i ne znate puno o obimu i vrsti poslova" - započela je pročelnica jedan odgovor na naš upit...
Jedinice lokalne samouprave preuzimaju poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa na svojem području, članak je 96. Zakona o sustavu civilne zaštite koji je na snazi od 15. srpnja 2015. godine. Doživljavao je izmjene, ali ta je točka ostala nepromijenjena.

Grad Split ima 115 skloništa osnovne zaštite i još deset dopunskih. U nekima su zakupci, budući da se temeljem Zakona javna skloništa u miru mogu dati u najam, ali se na zahtjev nadležnog tijela civilne zaštite, bez odgode, moraju isprazniti u najkasnije 24 sata. Neka skloništa se i koriste, pojedina su zapuštena, jedno čak spremno za deložaciju.

Skloništa su bila pod ingerencijom Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje, a onda su stavljena pod plašt Službe za gospodarenje gradskom imovinom.

- Njima se bavio samo jedan službenik. Radio je sve, od zakupa, do javnih nabava, održavanja… Službenik je otišao u mirovinu u prosincu 2021. godine - u pisanom je odgovoru nabrojila Marijana Bronzović, pročelnica po ovlaštenju Službe za gospodarenje gradskom imovinom u Banovini, a koja je u veljači ove godine sjela na tu fotelju.

Skloništima se bavio Zdenko Radovniković.

- Kako sam Službu preuzela prije nepuna tri mjeseca, a smatram da je osnovu svakog posla kvalitetna, točna i ažurirana baza podataka, u smislu postojanja iste trenutno se radi scan svih skloništa iz kojeg će biti razvidno koje daljnje korake eventualno treba poduzeti - objasnila je Bronzović.

U odgovoru je uz pojedinačne brojke o stanju u skloništima koristila termin "cca" (circa, odnosno "oko"), iako postoji popis skloništa (kojeg smo dobili u posjed, op.a.), a u kojem se točno navodi koja se skloništa koriste, koja su u zakupu ili su prazna. Popis je iz travnja 2022. godine.

Kad smo ustvrdili da nevjerojatno zvuči da se jasni brojčani podatci kazuju u približnim vrijednostima, dobili smo ovo:

- U ranijem odgovoru izrijekom je navedeno da Grad Split upravlja sa 117 skloništa koja je preuzeo od Policijske uprave splitsko-dalmatinske, prema tome pročelnica vrlo dobro zna broj skloništa kojima Grad upravlja. Navedeno Vam je da je cca 55 skloništa u zakupodavnom odnosu iz razloga što se nekoliko korisnika očitovalo da nakon isteka ugovora vjerojatno neće nastaviti zakup, a ugovori su im pred istekom i taj broj je promjenjiva varijabla - napisala je Bronzović.

Predmet upita nije bila budućnost, nego aktualno stanje.

Nekoliko dana prije Bronzović je komentirala kako se "radi scan svih skloništa". U novom odgovoru dio je poznat, naglasak skeniranja je "na skloništima koja su prazna te na onima koja se koriste kao skladišta pa se pretpostavlja da se redovito ne otvaraju".

- Zašto to prije netko nije napravio, ja ne znam - pita se i sama pročelnica po ovlaštenju Službe za gospodarenje gradskom imovinom.

Da kao odgovor na legitiman upit nije prihvatljivo da je netko na tu funkciju stigao ima tri mjeseca, reagirali smo u službeno poslanom upitu. Oglasila se i Marijana Bronzović.

- Očito ste premladi pa nemate iskustva i ne znate puno o obimu i vrsti poslova kojima se bavi Gradske uprava. Kao građanin to ne morate znati ali kao novinar bi morali. Ajde sjednite Vi na ovo mjesto i pokušajte se o kompletnoj gradskoj imovini informirati i sve posložiti u nepuna tri mjeseca: zakupe, najmove, uknjižbe, kupoprodaje, prvokupe, procjene… i pri tom voditi računa o održavanju i rukovanju kompletnom gradskom imovinom. Ja ću Vas kandidirati za Nobelovu nagradu!

Bronzović je uvodno navela kako je taj drugi službeni upit bio “zlonamjerno intoniran”.

Marijana Bronzović niz je godina u splitskoj Gradskoj upravi. Od urbanizma, prostornog planiranja, savjetnice za sport pa do gradske imovine, tako je poslagan put nekoć prve žene Društva arhitekata. Poznata je postala nakon što ju je tadašnji gradonačelnik Željko Kerum smijenio pa se za takav potez pokajao.

U Banovini obnaša i funkciju povjerljive osobe kojoj su dužnosti vezane za nepravilnosti u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru i koja promiče poštivanje zakonskih rješenja u poslovanju.

Štoviše, prije nekoliko je tjedana, dok je još bio gradonačelnik Ivica Puljak, Bronzović doveo pomoć u liku Maje Đerek kojoj je u opisu posla "savjetovanje i stručna pomoć oko izrade Registra imovine Grada Splita te se obvezuje sudjelovati u izradi Registra imovine Grada Splita i Gradu Splitu pružati savjetodavne usluge i stručnu pomoć oko njegove izrade, sve do njegove uspostave".

Mjesečno za takve usluge prima naknadu od 14 tisuća kuna u bruto iznosu.

hr Fri May 20 2022 22:48:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6287f03c18d1cb90198b4582/80
Foto: Screenshot / HRT

HRejting: HDZ politički dobitnik mjeseca, a evo koja stranka je gubitnik

HDZ je prvi put u ovoj godini prešao 26% (26,4%)
U središnjem Dnevniku HTV-a objavljeni su rezultati istraživanja popularnosti političkih stranaka. HRejting je proveden od 16. do 19. svibnja na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća pogreška uzorka je +/- 2 cijela 95 posto, a pouzdanost istraživanja čak 95 posto. 

Sve ovo što se događa na domaćoj političkoj pozornici sitne su dvorske spletke i igre u usporedbi s globalnim političkim i gospodarskim problemima koje već i te kako proizvodi ruska agresija na Ukrajinu. U takvim kriznim vremenima, građani pritisnuti egzistencijalnom neizvjesnošću, obično nisu spremni i na političku neizvjesnost. Zato se u pravilu biraju već poznato. Upravo tu tezu potvrđuje i HRejting.

HDZ je prvi put u ovoj godini prešao 26% (26,4%). SDP je nadomak 18% (17,7%). Trećeplasirani Možemo! i dalje je oko 12% (12,1%). Most sa svojih 9,1% jedini je koji još prelazi izborni prag i prema HRejtingu bi opet bio taj koji određuje hoćemo li imati HDZ-ovu ili lijevu Vladu. Domovinski pokret svibanj završava s potporom od 4,6%.

Od preostalih 12, mahom trenutačno saborskih stranaka, do tog Sabora samostalno nikad ne bi došle. Prema osvojenim postotnim bodovima od višeg prema nižem, to su: Centar (2,0%), HSS (1,8%), IDS (1,1%), HNS (1,0%). Niti 1% biračke potpore ne uspjevaju dobiti: Radnička fronta (0,9%), Čačićevi Reformisti (0,8%), Živi zid (0,7%), HSLS (0,6%), HSU (0,6%), stranka pokojnog Milana Bandića (0,4%) i Hrvatski suverenisti (0,4%). Mnogo više je neodlučnih birača nego što u zbroju dobivaju sve ove stranke zajedno. U svibnju ih je visokih 17,1%.

Može li se u odnosu na prošli mjesec nekoga proglasiti pobjednikom ili gubitnikom HRejtinga za svibanj?

Da postoji titula najvećeg političkog dobitnika i gubitnika, ovu potonju bi u svibnju sigurno odnio Penavin Domovinski pokret. Ne samo da su imali najveći pad u odnosu na travanj (-1,16%) nego ih je taj pad prvi put ove godine bacio ispod izbornog praga.

Čini se da je od tog pada Domovinskog pokreta, a onda nešto i Mosta profitirao HDZ koji je politički dobitnik mjeseca.

U odnosu na travanj, narasli su za više od 1% (+1,23%). Raste i SDP (+0,77%), ali znatno više nego što je Možemo (-0,29%) palo, pa se još ne bi moglo reći da je to zato što im se birači vraćaju.

Od hajke na Ustavni sud koji je negativno ocijenio oba referendumska pitanja, a time vjerojatno zapečatio sudbinu i ovog referenduma, Most (-0,58%) se nije okoristio. Nasuprot, malo po malo, ali padaju, već treći mjesec zaredom. - prenosi HRT.

hr Fri May 20 2022 21:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .