Hrana sve jeftinija zbog konkurencije, ali i siromaštva

Prošla je godina bila prva s padom cijena hrane. Pokazatelji Hrvatske gospodarske komore to su i potvrdili, 2014. će na razini prosjeka godine ostati zabilježena kao prva godina koja se može nazvati deflatornom, s prosječnim padom potrošačkih cijena od 0,2 posto.

Na taj su pad ponajprije utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za 2,2 posto) te odjeće i obuće (za 4,2 posto) dok je rast cijena alkoholnih pića i duhana (6,2 posto), te stanovanja, vode, energije plina i drugih goriva (za 1,7 posto) ipak zaustavio snažniji pad cijena u prošloj godini.

No, vratimo se cijeni namirnica. Kupci sada za istu količinu novca mogu kupovati više proizvoda. Analitičari kažu kako su u prosincu 2014. u odnosu na isti mjesec 2013., primjerice, mliječni proizvodi pojeftinili i za 30 posto, voće za pet, a povrće za šest posto.

U NTL-ovoj Regiji Istok, najraširenijem lancu maloprodaja na području krajnjeg istoka Hrvatske, potvrdili su kako cijene nisu korigirali naviše od ožujka prošle godine. Odnosno na kraju godine cijene su, ovisno o vrstama, snižene između 4,5 i šest posto, piše Glas Slavonije.

– No velikim dijelom razlog ovog pada na tržištu su akcije – sniženja koja remete prosječne godišnje cijene – kaže Mirko Šimić, direktor NTL Regije istok.

S njim se slaže i dr. Boris Crnković s osječkog Ekonomskog fakulteta, koji kaže kako je razlog ove deflacije pojačana konkurencija na tržištu maloprodaje, koja se odigrava nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Drugi razlog za pad cijena vidi kao odgovor na “pad domaće agregatne potražnje koji se događa zbog višegodišnje recesije i činjenice da građani izmučeni recesijom odgađaju kupovine”. I naravno razlog općeg pojeftinjenja vidi u padu cijene nafte.

– Prije svega radi se velikim dijelom o uvezenoj deflaciji, jer su cijene sirovina na svjetskom tržištu u stalnom padu. Najbolji pokazatelj za to je pad cijena nafte krajem 2014. koji je značajno povukao cijene prema dolje, iako su cijene energenata uz ostale troškove stanovanja gotovo cijelu godinu držale pozitivnu stopu rasta – mišljenja je Crnković.

Uostalom, šećer, brašno i ulje ubrajaju se u kategoriju burzovnih kategorija – dakle, cijene formiraju neki drugi “veliki igrači”.

Za razliku od potrošača, ekonomisti ne vole deflaciju, u slučaju očekivanog pada cijena, potrošači odgađaju kupnju jer očekuju da će u budućnosti proizvodi koje žele kupiti biti jeftiniji. Zbog istog razloga poduzeća odgađaju investicije.

Dr. Boris Crnković upozorava da kada se govori o deflaciji, onda se govori o padu prosječne razine cijena. To ne znači nužno pad svih cijena.

“Građani s druge strane imaju, prije svega zbog iscrpljenosti dugotrajnom krizom i visoke nezaposlenosti, osjećaj da život postaje sve skuplji i da si mogu priuštiti sve manje i manje, što je dijelom subjektivan osjećaj, koji ne mora biti nužno prouzročen promjenama u cijenama“, upozorava ovaj ekonomist.