-Bojim se da će i ove
godine neka djeca ostati bez pomoćnika u nastavi. Nastavlja se trend povećanja
broja djece koja trebaju pomoćnike, a pitanje je koliko će pomoćnika biti. Njih
nedostaje, prije svega, zbog manjka motivacije, nereguliranog statusa,
nesigurnog posla i nedovoljnog financiranja. Konkretno, u Splitu, u samo jednoj
školi već sada znaju da će im nedostajati pet pomoćnika – upozorava Ivan
Milatić, predsjednik Udruge pomoćnika u nastavi PUN-Hr.
Pomoćnici za djecu s
teškoćama, koji se zapošljavaju preko udruga i kratkoročnih ugovora, u novoj će
školskoj godini imati pravo na minimalnu zajamčenu satnicu od 4,8 eura, što je
u odnosu na lanjsku situaciju, uvećanje od desetak kuna. Zapošljavanjem putem
natječaja financiranog iz Europskog socijalnog fonda osigurana im je mjesečna
naknada od 711 eura bruto. Iako je riječ o povećanju u odnosu na prošlogodišnja
primanja, koja su iznosila 601 euro mjesečno, Milatić kaže kako ni taj novi
iznos “nije neka pretjerana sreća”. Upozorava kako pomoćnici u
nastavi u Križevcima imaju najnižu satnicu u Hrvatskoj, tri eura, prenosi Jutarnji list.
– Njihova plaća i
dalje ovisi o samovolji lokalnih moćnika. Neki od njih ponašaju se kao da novac
izdvajaju iz svog džepa, i radije bi smanjili broj pomoćnika u nastavi nego im
isplatili ono što im pripada, i za što im je doznačen novac – kaže. Naime,
sredstva za plaće pomoćnika u nastavi osiguravaju gradovi i županije iz svojih
proračuna, dijela prihoda od igara na sreću i Europskog socijalnog fonda. Dok
je glavna odgovornost na osnivačima, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
sufinancira iznose iz ESF-a.
Za školsku godinu
2023./24. predviđen je iznos od 24 milijuna eura, čime se osigurava
uključivanje oko 3370 pomoćnika u nastavi, potvrđuju u Ministarstvu, čiji
podaci pokazuju značajan porast broja učenika s teškoćama u razvoju: 2014./15.
godine bilo ih je manje od 1500, ali je do školske godine 2021./22. broj
narastao na 4628. Prema podacima Udruge PUN-Hr, u prošloj je školskoj godini
djece koja su imala pomoćnike bilo između 5700 i 6000, a pomoćnika i stručnih
komunikacijskih savjetnika bilo je 5400. Realan broj djece s potrebom za PUN u
prošloj je školskoj godini bila oko deset tisuća, kažu.
– Zbog nesrazmjera,
neki su pomoćnici pratili i po troje djece u nastavi – tvrdi Milatić, prema
čijem je mišljenju rješenje u motivaciji osoba koje imaju uvjete za taj posao.
– Bez tih ljudi u
školstvu nema inkluzije. Ako djeca nemaju pomoćnika, ona ostaju kod kuće ili
prate nastavu kada im roditelji pronađu nekoga i sami ga plaćaju – objašnjava.
Najteža situacija, smatra on, bit će u Zagrebu, koji je prošle školske godine,
prema podacima Udruge, imao 900 pomoćnika, a zajedno sa Zagrebačkom županijom
više od 1200.
– Problem Zagreba je velik broj djece s autizmom, a mnogi se s
njima ne usude raditi jer je riječ o iznimno teškom poslu – kaže.
U Ministarstvu
smatraju kako nema razloga da pomoćnici ne budu osigurani na vrijeme unatoč
tomu što je ovogodišnji natječaj objavljen nešto kasnije no prijašnjih godina.
Obrazlažu kako su u lipnju obavijestili osnivače o odredbama natječaja, kako bi
na vrijeme znali s kojim sredstvima sufinanciranja mogu računati.
– Natječaj za
osiguravanje pomoćnika u nastavi preko ESF-a je u tijeku, počeo je postupak
evaluacije projektnih prijava. Nema razloga da pomoćnici u nastavi ne budu
osigurani na vrijeme, neovisno o činjenici što je natječaj još u tijeku – kažu
u MZO uz napomenu kako je riječ o natječaju s minimalnim brojem aktivnosti i
troškova, što omogućuje bržu obradu postupka prijave i donošenja odluka o
financiranju.