Kreće novi krug subvencioniranih kredita: ‘Pao je promet, ali ne i cijene’

Piše:

Država je krenula u novi krug pregovora o subvencioniranim kreditima za kuće i stanove za mlade što je u prošlosti uvijek dovodilo do skoka cijena i malog zastoja na tržištu nekretnina jer dio kupaca čeka objavu natječaja prije nego krene u realizaciju kupnje doma, piše vijesti.hr

Poziv građanima početkom ožujka

Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat je s predstavnicima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama početkom veljače održao je na tu temu inicijalni sastanak s bankarima, a u roku dva tjedna očekuje se i poziv da oni dostave ponudu vezanu uz visinu kamata za subvencionirane kredite.

– Očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u prvoj polovini ožujka”, poručio je nakon tog sastanka ministar Horvat. Vlada je ove godine za subvencioniranje novih kupnji planirala 50 milijuna kuna, dok je za pokrivanje subvencija za kredite iz ranijih godina planirano još 213,5 milijuna kuna.

“Subvencije bitno utječu na cijene, ali i dinamiku na tržištu” 

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, na pitanje o novom krugu subvencija, kazao je za RTL.hr da njihova udruga od početka ne podržava takav oblik subvencioniranja države.

– Pozdravljamo što je država prepoznala da treba poticati stanovanje, ali ova mjera ima nekoliko negativnih efekata i ona može biti i bolja”, kazao je Ranilović te objašnjava:

– One bitno utječu na tržište, kako cijenom, a tako i dinamikom. Tržište se prilagođava postavljenom roku pa se transakcije odgađaju. Sve to bitno utječe i na cijene nekretnina. Mnogi ljudi dva, tri ili četiri mjeseca prolongiraju svoju odluku u skladu s rokom kada će biti subvencije”.

Smatra da bi trebalo subvencionirati kupnju u samo određenim krajevima Hrvatske gdje je mala potražnja za nekretninama. Njegovo udruženje se zalaže za subvencije koje bi se davale kroz cijelu godinu i ne bi imale rokove pa ne bi toliko utjecale na cijenu nekretnina, što smatraju najnegativnijim efektom mjere.  

– Pohvalno je i potičemo pomoć države, ali mislim da bi se ipak trebali malo sjesti i prilagoditi mjeru realnim okvirima”, rekao je te dodao da smatra da bi se novac mogao bolje iskoristiti, a svejedno poticati ostanak i pomoć mladim obiteljima i podizanje nataliteta. 

Pao je promet, ali ne i cijene

Ranilovć kaže da je zbog krize prošle godine pao promet, ali ne i cijene. 

– Promet u 2020. u odnosu na 2019. godinu je za područje cijele Hrvatske pao 11,6 posto. Smanjio se broj transakcija u 2020. godini. U centru Zagreba je promet pao čak i 40 posto zbog potresa. Najviše se kriza osjeti u padu prometa, dok kod cijena toliko i ne. Ljudi nisu spremni još uvijek spustiti cijenu iako ima razloga za spuštanje cijena nekih nekretnina. Najveći generator rasta cijena su novogradnje, posebno u Zagrebu nakon potresa”, kaže Ranilović i dodaje da ljudi novogradnje nakon potresa doživljavaju “kao sigurna utočišta”.