Dalmacija na udaru meteoroloških ekstrema u 2015: Razorna marčana bura, pakleno ljeto i listopadske poplave

Meteorološku 2015. godinu u Dalmaciji najviše ćemo pamtiti
po visokim temperatura zraka gotovo cijele godine. Mnogi će reći da nisu nikada
doživjeli toplije ljeto, a ni ostatak godine nije imao bitno drugačiji dojam. U
skladu je to s temperaturnom “slikom” ostatke zemlje, ali i svijeta
globalno. Već sada se zna da će 2015. godina u svijetu biti najtoplija od
početka službenih mjerenja. Globalno se zatopljenje tako nastavlja, a itekako
smo ga osjetili i lokalno. Bitno je spomenuti da je 2015. godina bila godina
vrlo snažnog utjecaja fenomena El niño. Porast površinske temperature oceana i
njihove razine bile su na dosad rekordnim vrijednostima, a to se odrazilo na
klimu cijele Zemlje.

2015. godina u Dalmaciji je bila značajno toplija od
prosjeka. Gotovo su svi mjeseci u godini bili topliji od prosjeka. Temperaturno
su u granicama prosjeka bili samo veljača i listopad. Niti jedan mjesec godine
na izmaku nije bio hladniji od višegodišnjeg prosjeka. Kada promatramo oborine,
unutar godine zabilježene su velike varijacije – od izrazito sušnih do vrlo
kišnih razdoblja. Najkišovitiji u godini u većem dijelu Dalmacije bili su
veljača, ožujak i osobito listopad. Proljetni i ljetni mjeseci bili su okvirno
sušniji od prosjeka, uz određene iznimke, no oborinski ekstrem nastupio je u
studenom, a osobito u prosincu kojem se dogodilo prvi put u povijesti mjerenja
da nije zabilježena oborina!

Ovu godinu, osim po visokim temperaturama, pamtit ćemo po
izostanku zimskog vremena i snijega u planinama, po snažnim burama protekle
zime koje su kulminirale početkom ožujka i načinile znatnu materijalnu štetu,
po olujnim listopadskim ciklonama ali i nevjerojatno stabilnom vremenu u
studenom i prosincu.

Prisjetimo se kronološki meteoroloških zbivanja u Dalmaciji
tijekom 2015. godine, po mjesecima….

SIJEČANJ

U 2015. godinu ušli smo s hladnoćom, burom i lijepim lenticularis
oblacima. Snijeg je 5.1. zabijelio dio Zagore, a padao je i na makarskom
području s olujnom burom. Nekoliko stabilnih dana prekinuto je ciklonom 11.
siječnja, kada je bura u Splitu imala orkanske udare do 148 km/h, a snježne
pahulje pojavile su se u Makarskoj i Dubrovniku.

Drugi dio mjeseca bilo je relativno topao i nestabilan s
čestom kišom, povremenom grmljavinom, a osobito je krajem mjeseca snijeg bio
čest u planinama. 28.siječnja snijeg je padao blizu obali, a zabijelio se i dio
Brača.

Vrlo dubaka ciklona pogodila nas je 28. i 29. siječnja, tlak
je na razini mora pao do izrazito niskih 975 hPa. Komižu je 30. siječnja
pogodila katastrofalna lebićada (garbinada) i napravila veliku materijalnu
štetu na tamošnjoj rivi. More je potpuno urušilo 6 do 7 metara cesta, dizalo je
asfalt i kamene blokove. More je također potpuno srušilo ogradni armirani zid
uz cestu. Isto nevrijeme nanijelo je velike štete plažama u Podstrani i još na
nekoliko lokacija u Dalmaciji.

Usporedimo li ga s višegodišnjim prosjekom, siječanj je bio
u većem dijelu Dalmacije bio topliji od prosjeka, s najvišim temperaturnim
odstupanjem na zadarskom području. Oborinski je bio  u granicama prosjeka.

VELJAČA

Veljača je imala tri različita dijela; nestabilnu prvu
dekadu, stabilnu drugu i ponovno nestabilnu treću dekadu mjeseca.

Veljača je počela vrlo snježno u dalmatinskim planinama. Na
biokovskom vrhu svetom Juri temperatura zraka se 2. veljače spustila na -6°C, a
snježni nanosi mjestimice su prelazili metar i pol. Istog dana iznad 500 mnv
zabijelili su se Kozjak i Mosor, a snijeg je padao i na Klisu. Najobilniji
snijeg te zime pao je na Braču, po vrhovima Vidove Gore palo je preko 20 cm.
Snijeg je padao i u Nerežišćima. Snijeg je također padao u višim predjelima
Hvara i Pelješca. U Dalmatinskoj zagori snijeg se ponegdje spustio do najnižih
predjela.

5. veljače jugo i ciklona u Dalmaciju su donijeli pustinjski
pijesak.

Najhladniji dan u veljači bio je 9.2. Bura je spustila
temperature diljem Dalmacije, a u Splitu je puhala orkanska bura s udarima do
155 km/h! Sredinom mjeseca vratilo se sunca i osjetno je zatoplilo pa su
temperature povremeno prelazile 15°C. Nove kiše stigle su od 21. veljače. Dan
poslije zaleđe Trogira dobilo je preko 100 litara kiše u jednom danu. Jugo je
mjestimice dosezalo na udare orkanskih 118 km/h.

Veljača će bila temperaturno u prosjeku, a oborinski iznad
prosjeka. Najveće odstupanje od normale zabilježeno je na Hvaru.

OŽUJAK

Ožujak 2015. godine ostat će upamćen kao jedan od meteorološki
ekstremnijih u 2015. godini. To se prvenstveno odnosi na snažne vjetrove koji
su ga pratili , osobito buru. Brza fronta prešla je preko Dalmacije na početku
mjeseca, no 4. i 5. ožujka stigla nam je ciklona Rea s orkanskom burom, kišom i
snijegom.

Prva marčana bura  je
u četvrtak 5. ožujka 2015.  donijela
brojne probleme duž Jadrana, posebno u Dalmaciji.   Bila je to jedna  od najjačih bura u zadnjih deset godina, jača
i od bure s kraja prve dekade veljače 2015. godine. Iza 18 sati je službena
postaja na Marjanu zabilježila udar bure od 165.7 km/h.  Tog dana je bura u Splitu bila  najjača 
još od studenog 2004. kada je za vrijeme 
ciklone Dorothy izmjeren udar bure od 174.6 km/h.  Tijekom 5. i 6. ožujka 2015.  u Splitu 
je meteorološka postaja Marjan bilježila prosjek udara vjetra od 141
km/h.

Orkanska i olujna bura je počinila dosta štete duž većeg
dijela Jadrana. Bura je rušila stabla, električne stupove i oštetila mnoge
kuće.  Mnoga su kućanstva u Dalmaciji,
podvelebitskom primorju i Lici bila bez električne energije. Brojne ceste duž
čitave obale  su bile zatvorene za
sav  promet, neke i više dana.  Dva broda, Krka i Orebić,  su se nasukala na sjevernu stranu
Marjana.  Brod Vranjic je završio nasukan
na obalama Čiova.

Pale su i ekstremne količine kiše.  Na 
automatskoj meteorološkoj postaji u marini Ramova u  Krvavici 
kod Makarske u četvrtak 5. ožujka 
je (od ponoći do 21 sat) palo čak 304.6 litara oborine (kiše i
susnježice) po kvadratnome metru.  Na
obližnjoj postaji Makarska Vrpolje izmjereno je 258 litara oborine.  Ekstremna kišna epizoda je zahvatila i
Dubrovnik. Na službenoj meteorološkoj postaji DHMZ-a je u 24 sata (do 19 sati
5. ožujka) izmjereno 219 litara kiše.

Nakon ove ciklone nastupilo je stabilno razdoblje uz
postupan porast temperature zraka. Treća dekada ponovno je donijela nestabilno
vrijeme, osobito sredinom desetodnevlja s ciklonom Teodror. I ta je
ciklona  najizraženije djelovala na
vrijeme u Dalmaciji gdje je donijela vrlo vjetrovito vrijeme. Zapuhalo je   jugo koje je bilo jako s olujnim udarima,
što je povremeno stvaralo probleme u pomorskom prometu. U srijedu 25. ožujka
2015. najvjetrovitiji grad na Jadranu bio je Split! U popodnevnim satima na
službenoj mjernoj postaji na Marjanu izmjeren je orkanski udar juga od 130  km/h. Radilo 
se o najjačem udaru juga posljednjih deset godina. Zanimljivo je da je
tako Split u istom mjesecu imao najjači udar bure desetljeća, te  najjači udar juga desetljeća.

Ožujak je bio nešto topliji od višegodišnjeg prosjeka
(1961.-1991.), više u sjevernoj nego u južnoj Dalmaciji. Oborine su bile
neravnomjerno raspoređene: u sjevernoj i dijelu srednje Dalmacije palo je
manje, a na jugu i otocima više od prosjeka.

TRAVANJ

Travanj je počeo vrlo nestabilno i relativno hladno. Meteorološka
vijest mjeseca bila je bijeli Uskrs u dijelu Dalmacije. Tako je snijega na
imotskom području bilo već između 300 i 400 metara nadmorske visine, a u
područjima iznad 700 metara snijega je lokalno bilo više od 30 centimetara.
Iako Snijeg nije padao u Sinji i Trilju, padao je po Svilaji, Dinari i Kamešnici,
a zabijelilo se i Zelovo. Snijeg je nakratko padao na Vidovoj Gori na Braču i u
najvišim dijelovima Kozjaka, a znatno više ga je napadalo na Mosoru.  Preko pola metra novog snijega palo je na
Svetom Juri na Biokovu, a temperatura zraka se spuštala i ispod -5°C.  Zajedno s prijašnjim snježnim pokrivačem,
snježni nanosi iznad 1.500 metara visine su bili višemetarski.

Nakon hladnije prve dekade travnja, sredinom travnja  nastupilo je zatopljenje, a temperature su
osobito u unutrašnjosti bile znatno iznad prosjeka, prvi put u godini iznad 20
stupnjeva. 18. travnja ciklona je nakratko vratila zimu u više gorje, a onda je
još više zatoplilo. 22. travnja temperature su u Dalmacije rasle do visokih
26°C.

Ponovno nestabilnije bilo je zadnjih 6 dana mjeseca, povremeno
uz kišu, ali i jugo.

Travanj je pop pitanju temperatura u Dalmaciji bio u
granicama prosjeka, ali je oborina uglavnom bilo manje od prosjeka, osobito u
sjevernoj i južnoj Dalmaciji.

SVIBANJ

Svibanj nije donio mnogo meteoroloških zanimljivosti. Prve
dvije dekade mjeseca prošle su u znaku većinom stabilnog vremena. Ipak, bili je
i prolaznih i slabo izraženih prodora, poput onih 2. i 9. travnja, kada je bilo
i grmljavine.

Vrući dani u svibnju većinom se jave na kraju mjeseca, no
ove godine bile su preuranjene i javili se već 5. travna. 7. travnja
temperature su u dijelu Dalmacije rasle do čak 33°C. Svibanj kao da je tako
najavio pakleno ljeto koje će uslijediti. Jugo i oblaci najavili su ciklonu
koja je djelovala na vrijeme čak 6 dana u nizu u posljednjoj dekadi mjeseca.

U Zadru palo više od 100 litara kiše, odnosno 113 litara,
što je također znatno više od svibanjskog prosjeka koji iznosi 62.2 litre.
Najveći dio te kiše, čak 46 litara u Zadru je pao tijekom 12 sati (od 8 do 20
sati) četvrtka 21. svibnja.

U ostatku Dalmacije je palo od 12.3 litre u Pločama do 58.8
litara u Splitu. 

Svibanj je bio topliji od prosjeka, osobito u sjevernoj i
dijelu srednje Dalmacije. Ovisno o lokaciji, oborine su bile u granicama
prosjeka ili nešto iznad njega.

LIPANJ

U petak 5. lipnja je bio vrhunac prvog lipanjskog vala
vrućina.  Najviše dnevne temperature
zraka u Dalmaciji su prvi puta u 2015. godini dosegnule, ponegdje i malo prešle
vrlo vrućih 35°C. U Šibeniku je izmjereno najviših 35.1°C.

Česte su bile i lokalne grmljavinske nestabilnosti. Bile su
posebno izražene 8. lipnja kada su kasno poslijepodne lokalne grmljavinske
nestabilnosti zahvatile najprije  južnu
Dalmaciju. Iako u pravilu ljetni neverini s noći postupno iščeznu, ovoga puta
to nije bio slučaj. Neverini su se atipičnom putanjom počeli premještati s
dubrovačkog područja obalom prema sjeverozapadu. Tako su navečer zahvatili
makarsko područje, a do 23 sata i šire splitsko. Grmljavinski oblak bio je
dovoljno jak da lokalno donese i tuču, najviše na području Trogira i okolice.
Zadržao se puna dva sata donoseći lokalno jače pljuskove.  Munje su satima parale nebo iznad Dalmacije.
U srijedu 10. lipnja u Kninu izraženiji grmljavinski pljuskovi su donijeli čak
74.9 litara kiše po kvadratnome metru. To je bilo samo za deset litara manje od
mjesečnog prosjeka za lipanj koji iznosi 84.3 litre.

Početak kalendarskog ljeta obilježila je  izražena promjena vremena koju je tijekom
utorka 23.  i srijede  24. lipnja donijela fronta i plitka ciklona
Dominika. Fronta je tijekom  te srijede
donijela jako nevrijeme na potezu od Splita do Dubrovnika.  U okolici Splita ponegdje je bilo tuče i
prolazno vrlo jakih udara vjetra, a na istočnim prilazima gradu bujice su
stvarale probleme u cestovnom prometu. 
Problema je bilo i u Makarskoj. Oborinske vode začepile su dio gradskih
podvodnih kolektora i iz ležišta izbacile više vodovodnih šahti, poplavljeni su
prizemni objekti uzduž gradske rive, kafići, dio trgovina i privatnih kuća, a
vode je bilo i u prizemnim prostorima hotelskih kuća u kojima se odmaralo  oko dvije i pol tisuće gostiju.

Stabilizacija vremena nakon izraženije fronte i ciklone
Dominika potrajala je samo dva dana. Posljednjeg  lipanjskog vikenda (27. i 28. lipnja
2015)  preko naših se krajeva premještao
novi frontalni poremećaj. Donio je pljuskove i grmljavinu i na Jadranu i
unutrašnjosti, ali većih  količina
oborine nije bilo.

Lipanj je u Dalmaciji bio znatno topliji od prosjeka, a
sjeverna i južna Dalmacija imali su ekstremno topao lipanj. Oborine su bile
neravnomjerno raspoređenje: od “manjka” u Zadru i Lastovu, do
“viška” na kninskom području.

SRPANJ

Srpanj je bio najtopliji mjesec 2016. godine, a u Dalmaciji
ga je obilježila iznadprosječna, u mnogim mjestima i rekordna toplina za sedmi
mjesec u godini. Naše su krajeve zahvatila dva toplinska vala, prvi početkom
mjeseca, a drugi znatno izraženiji u razdoblju od 13. do 23. srpnja. Tada su na
nekoliko postaja izmjerene novi apsolutni temperaturni rekordi (Rab, Senj,
Split aerodrom, Zadar aerodrom i Zavižan), a na nekoliko postaja srpanjski
temperaturni rekordi (Zadar, Mali Lošinj). 
U mnogim je mjestima srpanj bio rekordno topao sedmi mjesec u godini, a
na nekoliko postaja (Split Marjan, Hvar, Lastovo, Zadar) je postao i apsolutno
najtopliji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja.

Klimatska ocjena DHMZ-a za srpanj 2015 navodi:  „Prema raspodjeli percentila, toplinske
prilike u Hrvatskoj za srpanj 2015. godine opisane su dominantnom kategorijom
ekstremno toplo (cijela Hrvatska).“

Prvi toplinski val je zahvatio naše krajeve u prvoj dekadi
mjeseca, ali tada temperaturni rekordi nisu bilo obarani.  Vrhunac 
tog toplinskog vala je nastupio 8. srpnja. Na Jadranu su najtopliji bili
Lastovo, Ploče i Senj sa 35°C. Istaknimo i vrlo vrućih 35°C koliko je tog dana
izmjereno na Bilogori.

Frontalni poremećaj koji se u noći od srijede 8. na četvrtak
9. srpnja Dalmaciji je donio tek blagi pad temperature zraka, ali ne ispod
30°C.

Drugog srpanjskog vikenda se ljetni ugođaj posvuda brzo
vratio, ali su se temperature ipak zadržavale ispod vrlo vrućih 35°C. Jedino je
u Kninu 12. srpnja izmjereno 36°C. Dan kasnije, 13. srpnja je još jedna brza
fronta sa sjeverozapada donijela kratkotrajno osvježenje u unutrašnjosti, dok
se na Jadranu zadržalo vruće.  U
poslijepodnevnim je satima Knin zahvatilo izraženo grmljavinsko nevrijeme koje
je u kratkom vremenu donijelo čak 33 litre kiše.

Druga polovica srpnja je donijela novi toplinski val. On je
bio znatno izraženiji od onog u prvoj polovici mjeseca i riječ je o jednom od
najizraženijih toplinskih valova koje je u znanoj povijesti pogodio naše
krajeve. Donio je nekoliko apsolutnih i srpanjskih temperaturnih rekorda.

Na pet lokacija je postavljen novi apsolutni temperaturni
rekord (od toga četiri u jednom danu), još na dvije novi srpanjski temperaturni
rekord, a zabilježene su na dvije lokacije i najtoplije noći u znanoj
povijesti. Na nekoliko je lokacija pak nedostajala tek koja desetinka stupnja
Celzija do novih apsolutnih temperaturnih rekorda.

Srpanj je u cijeloj Dalmaciji bio u kategoriju
“ekstremno toplo”, oborina je bilo manje od prosjeka, osim na
kninskom području.

KOLOVOZ

Kolovoz je nastavio s paklenim vrućinama, ali je razvoj
dnevne naoblake uz lokalne grmljavinske nestabilnosti bio znatno češći nego u
srpnju. Usprkos tome, gotovo cijela prva polovina mjeseca bila je uglavnom
suha.

Kolovoški val vrućina je 13. kolovoza donio  nove temperaturne rekorde. U Splitu (Marjan)
se maksimalna temperatura zraka popela do 38.5°C, što je bilo dovoljno za novi
apsolutni temperaturni rekord za mjesec kolovoz. Do izjednačavanja apsolutnog
temperaturnog rekorda ikada u Splitu, toga je dana nedostajalo samo 0.1°C.

Posljednji dan u dugom nizu vrućih dana u cijeloj zemlji
bila je subota 15. kolovoza. U Splitu je te subote zabilježen  46-ti uzastopni vrući dan (dan s najvišom
dnevnom temperaturom iznad 30°C).  To je
bilo samo za jedan dan manje od rekordnog niza od 47 takvih dana koji je
zabilježen za vrijeme žarkog ljeta 2003. godine (10.7.-25.8.2003). Tog dana je
taj niz i prekinut budući se slijedećeg dana, u nedjelju 16. kolovoza najviša
dnevna temperatura nije u Splitu popela iznad 30°C. 

Vruće kolovoško ljeto prekinula je početkom druge polovice
mjeseca ciklona Emilije. Tako se prekid ljetnih vrućina poklopio s vjerovanjem
pučkih meteorologa koji katolički blagdan Velike Gospe (15. kolovoza) vezuju s
dolaskom kiše i  prekidom ljetnih
vrućina.

Ciklona je djelovala na vrijeme od 15.-22.kolovoza 2015. U
mnogim je mjestima u tih sedam dana palo više kiše od mjesečnog prosjeka, a on
je mjestimice  bio dosegnut i u samo
jednom danu. Mjesečni prosjek oborine za kolovoz je  premašen u Dubrovniku, Hvaru, Kninu, Splitu i
Šibeniku.

Najviše kiše je u tom razdoblju (DHMZ postaje) palo na aerodromu
Zadar (Zemunik). Ukupno 122.6 litara kiše.

U Dubrovniku 103.3 litre čine 157% mjesečnog prosjeka. Od
96.4 litre kiše koja je pala u Makarskoj čak je 67.6 litara palo u 24 sata, od
16./17. kolovoza).

U Šibeniku je  ukupno
ciklona donijela 89.3 litara kiše. Mjesečni prosjek je premašen i u Kninu gdje
je ukupno palo 81.7 litara kiše (120% mjesečnog prosjeka). U Splitu je ciklona
donijela 52 litre kiše što je 129% mjesečnog prosjeka za kolovoz.

Ciklona je Hvaru donijela 83.9 litara kiše (224% mjesečnog
prosjeka). U Hvaru je samo  tijekom
nedjelje 16. kolovoza  palo 65 litara
kiše, što je 173% mjesečnog prosjeka za kolovoz. Meteorološki se podaci u Hvaru
bilježe još od 1858. godine. Prosječno u kolovozu padne samo 37. 5 litara
kiše.   Gotovo dvostruka mjesečna
količina kiše za kolovoz u jednom danu došla je nakon potpuno suhog srpnja bez
i kapi kiše.

Posljednji dani kolovoza odnosno klimatološkog ljeta ponovno
su  donijeli vruće vrijeme u gotovo svim
krajevima i samo u višem gorju najviše dnevne temperature nisu dosegnule i
prešle 30°C. 

Kolovoz je u cijeloj Dalmaciji bio znatno topliji od
normale, odstupanje je bilo nešto manje samo na kninskom području. Oborina je
većinom bilo više od prosjeka, osobito na otocima.

RUJAN

Rujan je počeo vruće i stabilno, no 4. i 5. u mjesecu stigla
je promjena vremena. Snažno grmljavinsko nevrijeme pogodilo je 4. rujna 2015.
ujutro zapad otoka Korčule. Grmljavinski oblak nešto prije 9 sati razvio se na
širem području Vele Luke, a u pljusku koji je trajao nešto više od 2 sata pale
su čak 43 litre po kvadratnom metru. Više je to od polovine oborinskog prosjeka
za cijeli mjesec rujan.

Nakon što je prvi rujanski vikend obilježila ciklona,
vrijeme se stabiliziralo.  Iako stabilni,
dani su bili ugodni, a konačno su stigle i svježije noći.

Posljednji tjedan kalendarskog ljeta  u mnogim je 
krajevima zemlje donio  povratak
ljetnih vrućina. Uz visoke temperature zraka, neugodnu sparinu je stvarala
visoka vlažnost zraka i jugo.

Petak, 18. rujna je donio nove  rujanske 
temperaturne rekorde u Kninu (37.9°C). U Šibeniku je sa 35.4°C
izjednačen rujanski temperaturni rekord.

Vrućine nisu dugo potrajale. 
U noći na nedjelju 20. rujna i tijekom 
te nedjelje se preko naših krajeva brzo premještala fronta , dok se na
jugoistoku Europe stvorila ciklona (Gregor).

Jaka ciklona pogodila je Dalmaciju 24. rujna.  U okolici grada Hvara  tog četvrtka 
prijepodne uočene su čak četiri pijavice. Prva se zadržala na moru,
druge dvije su se istodobno stvorile pred hvarskom lukom, gdje su jednoj
jedrilici rastrgale jedra, a četvrta je stigla s mora do kopna i napravila
najviše štete.

Rekordna količina kiše je pala na dubrovačkom području.  U 24 sata na dubrovačkom aerodromu Čilipi
palo je čak 155 litara kiše. U zadnjih tridesetak godina, od kada postoje
svakodnevna meteorološka mjerenja na toj postoji, nikad u rujnu nije pala veća
dnevna količina kiše.

U ranim poslijepodnevnim satima  petka 25. rujna 2015. u okolici Dubrovnika se
razvilo čak 6 pijavica. Zadnje dane rujna obilježilo je sunčano i ugodno
vrijeme praćeno burom.

Rujan je u Dalmaciji posvuda bio topliji od prosjeka, s
većim odstupanjem na jugu. Oborine su bile u granici prosjeka, na nekim otocima
i iznad njega.

LISTOPAD – ekstremne kiše

Listopad je, uz ožujak, obilježilo najekstremnije vrijeme
2015. godine. Česte i ajke ciklone osobito su u prvom dijelu mjeseca donijele
obilne oborine, ponegdje i poplave. U prvih dvadeset dana listopada čak je pet
ciklona djelovalo na vrijeme u našim krajevima. Njima se krajem mjeseca
pridružila još jedna.

Prve dvije ciklone su u prvoj dekadi listopada najviše kiše
donijele sjevernoj Dalmaciji, gdje je bila premašena prosječna mjesečna
količina. Jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je 3. listopada  i u noći na nedjelju  4. listopada šire vodičko područje. Na
mjernoj postaji Vodice Blata u 24 sata palo ekstremnih 105 litara kiše po
kvadratnom metru, a ukupna količina kiše od ciklone je iznosila 146 mm.
Vatrogasci su imali pune ruke posla, pa su ispumpavali brojne podrume.  Iste noći je jak pljusak zahvatio i Trstenik
na Pelješcu. Uzrokovao je bujice koje su s 
obližnjih ogoljenih brda Trstenik zatrpale kamenjem, blatom i granjem.

Ciklona je do 
ponedjeljka 5. listopada donijela obilniju kišu osobito u sjevernoj
Dalmaciji.  Tijekom ponedjeljka je u
Zadru palo 45 litara kiše, a gotovo sva ta količina (44 litre) je pala u samo
šest sati padanja od 8 do 14 sati. Obilna kiša je poplavila zadarske ulice, a
bio je poplavljen i Biograd na Moru. Nova ciklona najviše je kiše 7. listopada
donijela jugu Dalmacije i otvoreno moru.

Ciklona Kristijan (10.-11.10)  je obilnu, ponegdje i rekordnu kišu donijela
početkom druge dekade mjeseca. Rekordi 24 satne količine oborine zabilježeni su
u Komiži, Splitu. U Komiži i Splitu je palo u jednom danu i više kiše od
mjesečnog prosjeka.

U razdoblju od 8 sati ujutro subote 10. 10. do 8 sati ujutro
nedjelje 11. 10. u Splitu (Marjan) palo je 102,8 litara kiše po kvadratnome
metru, od čega 60 litara tijekom 12 sati. To je nova rekordna dnevna količina
kiše za mjesec listopad u Splitu. (Stari je rekord iznosio 90.7 litara kiše).
Ta je količina bila veća i od mjesečnog prosjeka koji iznosi 77.7 litara kiše.

U  Komiži je u istom
razdoblju palo 72,6 litara kiše.  Stari
dnevni rekord za listopad je iznosio 62.8 litara. Mjesečni prosjek za listopad
je 53.5 litara kiše. 

Najviše kiše je te subote palo na aerodromu Split, čak 130
litara. To je bilo više od mjesečnog prosjeka za listopad (95,6), i tek malo
manje od dnevnog rekorda za listopad (137,8 litara). U Šibeniku je u ta 24 sata
palo ukupno 105.3 litara kiše. To je bilo više od mjesečnog prosjeka (82,6
litara), ali dnevni mjesečni rekord za Šibenik (142,8 litara) nije premašen.

Šibenik je već 15. listopada osigurao rekordno kišovit listopad
u povijesti meteoroloških mjerenja. U prvih 15 dana mjeseca je palo 272 litara
kiše. Do kraja mjeseca  je ta  količina porasla na 371 mm kiše što je 413%
mjesečnog prosjeka. I  na meteorološkim
postajama mreže pljusak.com sa šireg šibenskog područja u prvih 15 dana
listopada je pala vrlo velika količina kiše. Postaje sa više od 200 litara kiše
u prvih 15 dana  listopada su:  Danilo 257 litara, Drniš 252, Vodice Olympia
246, Dubrava 228, Šubićevac i Dubravice 215 litara kiše.

18. listopada se od Korčule do Šolte formiralo nekoliko
pijavica i funnela.  Oko 9 sati ujutro
stvorilo se nekoliko pijavica na moru, s južne strane Šolte.

U razdoblju od 9 do 14 sati na potezu između Hvara i Korčule
Crometeo članovi su uočili minimalno 12 ljevkastih oblaka (funnel clouda) i
nekoliko potpuno razvijenih pijavica. Sredinom jutra okolici grada Hvara
zahvatili su jači pljuskovi (bez grmljavine), a jedna se pijavica pojavila u
samoj hvarskoj luci. Bila je kratkotrajna i nije načinila štetu.

Nova ciklona (Marko) je krajem druge dekade listopada
donijela još jedan kišni val.  Mjestimice
je opet pala obilnija kiša: Knin 53 litre, Šibenik 41..

Početak zadnje  dekade
listopada donio je stabilizaciju vremena koja 
je na Jadranu i zapadnim krajevima unutrašnjosti bila nakratko prekinuta
ciklonom Nives na kraju listopada. 
Najobilnija je kiša pala na šibenskom 
i zadarskom području, na sjeveru Jadrana i u gorju.  U Rogoznici su pale 82 litre,  Šibeniku 56 litara, Zadru 45 litara.

Listopad je u većem dijelu Dalmacije bio temperaturno oko
prosjeka, na dubrovačkom području i topliji od prosjeka. Posvuda je bilo kišno,
ponegdje i ekstremno kišno.

STUDENI

Studeni je bio puka suprotnost listopadu. Veći dio mjeseca
obilježilo je stabilno vrijeme uvjetovano postojanom anticiklonom. Kako to
obično biva, anticiklona je donijela izraženu temperaturnu inverziju. U planinama
je zato prvih 20 dana u mjesecu bilo znatno toplije od normale, a kotline, pa
čak i more, mjestimice su prekirvali magla i niski oblaci. Magla i niski oblaci
češći su bili u sjevernoj Dalmaciji nego na jugu.

Jaku promjenu vremena donijela nam je ciklona Oto. 21.
studenog veći dio Dalmacije dobio je obilnu kišu, dan poslije i gmrljavinu.
Tlak zraka na razini mora 22. studenog pao je ispod 995 hPa. Prvi snijeg pa je
u najvišim planinama Dalmacije, iznad 1.500 metara nadmorske visine.  Dalnji lagani pad temperature zraka sljedećih
dana spustio je snježnu granicu, pa je padao i do 900 mnv.

Nova ciklona (Petra) se tijekom četvrtka 26. studenog
produbila nad Tirenskim morem. U našim je krajevima donijela malo oborina,
uglavnom u Dalmaciji, posebno na vanjskim otocima južne Dalmacije. Velika
razlika u tlaku između te ciklone i anticiklone sa europskog kopna je dovela do
olujne i orkanske bure na Jadranu.  U 21
sat (26.11.2015) je razlika tlaka između juga Jadrana (Makarska 996.5 hPa)   i sjeverozapadnih krajeva unutrašnjosti  (Krapina 1015.9 hPa)  iznosila 19.4 hPa.  Bura je tog četvrtka   potpuno zatvorila mnoge ceste  duž Jadrana.

Ekipa Crometeo tima je poslijepodne  na Paškom mostu izmjerila orkanski udar bure
od 155 km/h. Navečer su udari bure na Paškom 
mostu dosezali 181 km/h, a u Prizni 172 km/h.

Bura je  svoj vrhunac
imala  u noći na petak, 27. studenog.
Najjači udar bure na Jadranu izmjeren je na Krčkom mostu i iznosio je 206 km/h,
a zabilježila je ga automatska meteorološka postaja na mostu. U naselju Gornje
Sitno na Mosoru je izmjeren udar bure od 185 km/h.

Ciklona Petra nije 
donijela  veće količine oborine.
Do petka ujutro na Palagruži je palo 33 mm kiše, u Komiži 28 mm, a u Lastovu 15
mm.  Zadnja 3 dana studenog vrijeme se
stabiliziralo.

Studeni je u cijeloj Dalmaciji bio sušan mjesec, izražnije
na jugu, a najmanje na kninskom području. Temperaturno je varirao od prosjeka u
sjevernoj i dijelu srednje Dalmacije, to značajnijeg pozivnog odstupanja
južnije od Makarske.

PROSINAC

Iznenađenje za kraj godine! Prosinac je u najvećem dijelu
Dalmacije prvi put od početka službenih meteoroloških mjerenja bio mjesec bez
zabilježenih oborina. Opet je na vrijeme utjecala stabilna i jaka anticiklona.

Ponovno se dogodila temperaturna inverzija, mjestimična
magla i niski oblaci. Iako kiše nije bilo, vlage uopće nije nedostajalo.

Temperature su bile više od prosjeka, osobito danju i
osobito uz obalu i na otocima. Primjerice, 3. prosinca u Dubrovniku je
izmjereno 20, a na Mljetu 21°C. Dubrovačkih 20,0°C bilo je samo za 0.3°C manje
od  temperaturnog rekorda za mjesec
prosinac koji je postavljen točno  godinu
dana ranije, 3.12.2014. godine.  Na
Mljetu je 19. prosinca izmjereno 19 Celzijevih stupnjeva. U prosincu je i more
bilo natprosječno toplo, početkom mjeseca na jugu Dalmacije bilo je 19°C,
krajem mjeseca 17°C.

Da smo u prosincu moglo se primjetiti tek po noćnim
temperaturama, osobito u Zagori gdje su temperature gotovo redovito bile ispod
nule, u nekoliko dana i ispod -5°C u nekim predjelima.

Dugotrajna temperaturna inverzija razbijena je tek
predzadnjeg dana prosinca, kada je hladan kontinentalni zrak donio suho
zahlađenje i buru, te niske noćne temperature. U Novu godinu ušli smo stabilnim
vremenom bez značajnog vjetra i niskim temperaturama zraka koje su u cijeloj
Zagori bile ispod nule.