Balkanska prepucavanja: Čija je Majka Tereza?

Kada papa Franjo u nedjelju Majku Terezu proglasi sveticom, dvije balkanske zemlje slavit će kanonizaciju žene koju obje strastveno prisvajaju.  

I dok je Majka Tereza diljem svijeta poznata po svom radu sa siromašnima u Kolkati, o njezinim se korijenima uzavrelo raspravlja u jugoistočnoj Europi, gdje je odrasla.

Majka Tereza rođena je kao Agnes Gonxha Bojaxhiu 1910. u multikulturanom Skoplju, tada dijelu Osmanskog Carstva, a danas glavnom gradu Makedonije.

Majka joj je bila etnička Albanka podrijetlom s Kosova. Ali o korijenima njezina oca najviše se raspravlja: većina ljudi, posebno u Albaniji, tvrdi da je i on bio etnički Albanac, iako neki Makedonci kažu da je bio Vlah.

Ta prepirka odražava stara etnička suparništva na Balkanu. Susjedne zemlje Albanija i Makedonija natječu se u prisvajanju buduće svetice i dobitnice Nobelove nagrade za mir – obje zemlje imaju njezine spomenike, prometnice i bolnice koje nose njezino ime.

– Ona je rođena u Skoplju, ali se nikada nije izjašnjavala kao Makedonka – kaže albanski povjesničar Moikom Zeqo. “Uvijek je govorila o svojim albanskim korijenima i svojoj univerzanoj misiji”.

Makedonci, pak, kažu da je mjesto rođenja jako važno.

– Zovemo je ‘Skopjanka’ jer znamo da je naša – rekla je Valentina Božinovska, direktorica vladinog povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicma.

Regija se dramatično promijenila od Terezina rođenja. Turska vladavina davna je prošlost, prošla su dva svjetska rata, uspon i pad komunizma i Jugoslavije, te balkanski ratovi devedestih.  

Tereza je krštena rimokatolkinja što je u Skoplju bila manjinska religija. U tom je gradu provela i djetinjstvo, ali je rano odlučila da će se posvetiti vjerskom životu.

Napustila je dom s 18 godina i preko Zagreba, čijom će počasnom građankom kasnije postati, stigla u samostan Sestara Loretskih u Dublin. Odatle će se 1929. zaputiti u Indiju.

Tridesetih godina prošlog stoljeća njezina majka i sestra preselile su se u Tiranu. Komunistički diktator Enver Hoxha nije dopustio Terezi da ih posjeti.

Albaniju je prvi put posjetila 1989., poslije Hoxhine smrti, i obišla grobove članova svoje obitelji i zgradu u kojoj su živjeli.

Genc Zajmi (78) i danas živi u toj zgradi i sjeća se kako mu je Terezina majka pokazivala njezina pisma puna ljubavi.          – Neprihvatljivo je da Makedonija smatra Majku Terezu simbolom nacije – tvrdi.

Većinski muslimanska Albanija proglasila je datum Terezine beatifikacije 2003. državnim praznikom.

– Slavni ljudi pripadaju cijelom čovječanstvu, ali oni imaju i svoje korijene, imaju narode s kojima su povezani krvlju – rekao je albanski pisac Ismail Kadare.

Makedonija nije ništa manje ponosna na slavnu kćer Balkana. Spomen dom Majke Tereze, izgrađen na mjestu gdje je krštena u Skoplju, dnevno privlači 500 posjetitelja.  

I ta će većinski pravoslavna zemlja na nekoliko načina proslaviti Terezinu kanonizaciju, uključujući i posebnu misu papinskog izaslanika 11. rujna. Narodna banka izdat će prigodnu srebrnu komemorativnu kovanicu u njezinu čast.

– Ona je ovdje rođena, školovana, živjela je tu, ovdje se igrala sa svojim prijateljicama, činjenica je da je iz Skoplja – kaže 28-godišnja građanka Maja Vaneska.

Majka Tereza četiri je puta kratko posjetila Makedoniju prije smrti 1997., a Božinovska kaže da je simbol “kulturnog ujedinjenja” Makedonije, u kojoj su četvrtina stanovništva etnički Albanci. Napetosti između dviju etničkih skupina nisu rijetkost, a Albanci su se posebno žalili kada je na spomeniku Majci Terezi u Skoplju natpis uklesan na makedonskom i engleskom čime je ignoriran ključni dio njezina identiteta.

A što je na tu temu govorila sama Tereza? “Krvlju, ja sam Albanka. Građanski, ja sam Skopjanka. Državljanstvom, ja sam Indijka. Vjerom, ja sam katolikinja. Svojim pozivom, pripadam svijetu. Srcem, pripadam u cijelosti Isusu”.

Kada je Albanija službeno zatražila da se tijelo Majke Tereze prenese i pokopa u Tirani, Indija, čija je državljanka bila od 1951. godine, to je glatko odbila. “Ona je pokopana u svojoj zemlji”, poručile su tamošnje vlasti.

Renata Kutera Zdravkovska, direktorica spomen doma u Skoplju, tvrdi kako je jasno da je nacionalnost Majci Terezi malo značila. “Mislim da bi bila stvarno nesretna da čuje ovakvu raspravu”.