Stier: Važno je da balkanska ruta ostane zatvorena i pod kontrolom

Od velike je važnosti da tzv. zapadno-balkanska migrantska ruta ostane zatvorena i pod kontrolom, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih i europskih poslova Ivo Stier, napominjući da je prošlogodišnji migrantski val koji je zapljusnuo Europu ukazao na nužnost pronalaženja “zajedničkog djelotvornog i dugoročnog rješenja ovih kretanja”, ali i važnost nastavka suradnje EU-a i Turske.

Ministar Stier je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu održao govor na okruglom stolu “Hrvatska u Europi – Migracijski izazovi”.

– Od izuzetne nam je važnosti da istočno-sredozemni, tzv. zapadno-balkanski migracijski pravac ostane zatvoren i pod kontrolom”, kazao je Stier. Podsjetio je da je prošlogodišnji “nezapamćeni” migracijski val od Drugog svjetskog rata izazvao probleme koji su se javili zbog “nedovoljne sposobnosti upravljanja” tom krizom u europskim državama i ocijenio da je nužno “u europskom okviru pronaći zajedničko djelotvorno i dugoročno rješenje ovih kretanja.

 – Svi zajedno moramo moći i znati upravljati krizom, a ne dozvoliti da ona upravlja nama – istaknuo je šef hrvatske diplomacije. Po njegovom sudu, ključ kontroliranja migrantskom krizom leži u nastavku provedbe dogovora Europske unije i Turske iz ožujka ove godine.

– Ključnom držimo daljnju učinkovitu provedbu Izjave EU-Turske od 18. ožujka ove godine te se zalažemo za nastavak angažiranog pristupa prema Turskoj, s obzirom na izuzetno veliki broj izbjeglica i migranata na njezinom teritoriju – rekao je Stier.

 Ova kriza, nastavio je, ima svoje unutarnje i vanjske aspekte.

– Vezano za unutarnje aspekte, ono što nam je izuzetno važno je da možemo dobro zaštiti svoje granice i stoga Hrvatska podržava sve inicijative usmjerene ka boljoj zaštiti i kontroli vanjskih granica EU-a, posebice između Turske i Grčke – istaknuo je Stier i izrazio spremnost Hrvatske da u sklopu nove Agencije za graničnu i obalnu stražu uputi u Bugarsku policijske stručnjake.

– Prošlogodišnja kriza pokazala je da dosadašnji europski sustav azila nije izdržao pod tako velikim priljevom ljudi te je nužno ubrzati rad na stvaranju učinkovitijeg sustava, na temelju stečenog iskustva – dodao je ministar. Pozdravio je Uredbu o uspostavi ulaska i izlaska iz EU-a kao integralnog dijela zaštite i boljeg upravljanja vanjskim granicama.

– Kod legalnih migracija nužna je solidarnost svih država na ruti kako bi se što ravnomjernije i pravednije podijelio taj teret, a kod nelegalnih migracija ta je suradnja važna zbog sprečavanja krijumčarenja ljudima, organiziranog kriminala i trgovanja ljudima, posebno najosjetljivijim skupinama – rekao je Stier. Smatra da ta suradnja ima i vrlo važan sigurnosni aspekt u sprečavanju ulaska terorističkih skupina.

Što se vanjskog aspekta krize tiče, tj. njezinih “korijenskih uzroka”, rekao je ministar, važno je upotrijebiti sve resurse kako bi se zaustavili ratovi i sukobi i omogućila obnova te osigurao povrat stanovništva.

– Bogate i moćne države sasvim sigurno morat će se suočiti i sa sobom i načinom života koji u mnogo čemu neodgovorno troši globalne resurse čovječanstva. One stoje stoga pred pitanjem kako unaprijediti svoje politike prema zemljama u razvoju i kako osigurati život dostojan čovjeka – rekao je Stier i zaključio da bogate i politički moćne zemlje imaju odgovornost prema svom stanovništvu, ali i ovu globalnu odgovornost.

– No, odgovornost imaju i države u razvoju – poručio je Stier i kao najveći problem istaknuo korupciju. Upozorio je na paradoks da se ljudi iseljavaju iz  zemalja koje su izrazito bogate resursima.

Govoreći o vlastitoj izbjegličkoj priči, kazao je da “moramo izaći u susret onima koji su u nevolji” i dodao da će vječno biti zahvalan Argentini, zemlji u kojoj je rođen i odrastao. Ključna riječ je u pristupanju ovoj temi, istaknuo je Stier, solidarnost, uz napomenu da su “odgovornost i zakonitost drugo ime solidarnosti”.

Po njegovom sudu, izbjeglice imaju ne samo prava već i obveze: pridonijeti razvoju zemlje koja ih je primila, poštivati zakone i prilagoditi se zemlji domaćina.