“Bogati postaju bogatiji. Siromašni su ostavljeni iza. G20: Ujednačite to”

Ovu poruku na velikom plakatu humanitarna organizacija Oxfam
postavila je na mostu u Brisbaneu pokraj kojeg će prolaziti čelnici
najvažnijih svjetskih ekonomija na putu do obližnjeg kongresnog centra u
kojem će iduća dva dana raspravljati o globalnom gospodarstvu.

Američki i ruski predsjednici Barack Obama i Vladimir Putin i
njima ravni kolege iz Kine, Indije, Brazila, EU-a i drugih zemalja
trebali bi usuglasiti strategiju kojom bi se globalni BDP podigao za dva
posto u idućih pet godina.

Trilijuni dolara i milijuni radnih mjesta

G20 je forum najvećih i rastućih svjetskih ekonomija.
Predstavlja 90 posto svjetskog BDP-a, dvije trećine svjetskog
stanovništva i četiri petine međunarodne trgovine. Od izbijanja svjetske
krize 2008. godine, G20 zamijenio je G8 kao glavni skup za međunarodnu
ekonomsku koordinaciju.

Članice G8 – SAD, Kanada, Japan, Rusija, Njemačka, Britanija,
Francuska i Italija, sve su članice G20 u koji su još uključene EU,
Meksiko, Brazil, Argentina, JAR, Turska, Indija, Kina, Indonezija, Južna
Koreja, Saudijska Arabija i Australija.

Državnici tih zemalja u Brisbaneu će razgovarati o strategijama
za poticanje rasta i suradnji u monetarnoj i poreznoj politici te
razvoju infrastrukture.

Ishod razgovora pažljivo će pratiti onaj dio svijeta koji ne
pripada u G20. A ta organizacija želi strategiju koja će svjetskom
gospodarstvu donijeti dva trilijuna dolara i milijune radnih mjesta u
pet godina.

Obama je nedavno rekao kako je siguran da će razgovori u
Brisbaneu biti plodni i da je australski premijer Tony Abbott, koji ove
godine predsjeda skupom, s pravom ekonomski razvoj i zapošljavanje
označio najvažnijim dijelom dnevnog reda.

“Istina je da u svijetu, u vrijeme kad je globalna potražnja još
uvijek slaba, imamo određene regije koje nemaju rast kakav bismo
željeli”, rekao je Obama.

Mike Callaghan iz sydneyskog Instituta za međunarodnu politiku
kaže da je G20 relevantan jer može riješiti ona pitanja koja nijedna
država ne može sama. “Godine 2008. vladao je strah da će se ponoviti
okolnosti koje su dovele do Velike depresije 1930-ih. To je spriječeno
na summitu G20 u Londonu. Taj skup vratio je povjerenje i prevenirao još
dublji ekonomski pad”, kaže Callaghan, objašnjavajući zašto su
očekivanja od G20 velika.

Službeni ciljevi G20 su osiguranje snažnog, održivog i
uravnoteženog rasta, regulacija financijskih tržišta kako bi se izbjegao
slom iz 2008. i razvoj siromašnih zemlja.

Bez razgovora o klimi

Iako je dobio pohvale Obame za fokusiranje na ekonomiju,
Abbott se međutim suočio s kritikama zbog toga što je klimatske ciljeve
isključio sa sastanka u Brisbaneu. Pritisak se dodatno pojačao pošto su
američki predsjednik Barack Obama i njegov kineski kolega Xi Jinping,
predsjednici dvaju najvećih onečišćivača u svijetu, dogovorili u srijedu
u Pekingu o nove mjere za suzbijanje klimatskog zatopljenja i pozvali
druge gospodarske sile na “ambiciozniji angažman”.

Australski premijer Tony Abott rekao je da je svjestan
komentara, ali i ponovio da su prioriteti sastanka na vrhu 20
najrazvijenijih zemalja svijeta gospodarski rast i zapošljavanje.
“Konferencija APEC-a upravo je okončana u Pekingu, a klimatske promjene
na njoj jedva su spomenute… onako, u prolazu”, ustvrdio je Abbott u
četvrtak pred novinarima. “Mnogo je drugih prilika za razgovore o
klimi”, rekao je uzrujani australski premijer.

Klimatski aktivisti nalaze se iza široke društvene kampanje za
odlučnije djelovanje svjetskih lidera u borbi protiv klimatskih promjena
i mogu se očekivati njihovi prosvjedi u Brisbaneu. Očekuje se da će
demonstrirati i antikapitalistički prosvjednici i borci za prava
Aboridžana. Nije isključeno ni nasilje kakvo je znalo pratiti ranije
sastanke na vrhu G20.

Danima prije summita doslovno svaki ugao Brisbanea zauzele su
skupine policajaca. Više od 7000 pripadnika snaga sigurnosti brinut će
se da skup protekne u redu. Mnogi od njih došli su izvan Brisbanea, a
dio njih i izvan zemlje, s Novog Zelanda. Australija je visokom stupnju
pripravnosti od sredine rujna kada je vlada upozorila na rast prijetnje
tzv. unutarnjih terorista.