Pa platio sam taj račun! Zašto mi sada šalju opomenu pred ovrhu/rješenje o ovrsi?? Gdje sam stavio taj odrezak od računa? 

Jeste li se ikada našli u ovakvoj situaciji? Jeste li ikada platili račun, a onda vam za nekoliko mjeseci ili godina stigne obavijest da niste, a u međuvremenu ste bacili račun i odrezak u kojem se vidi da ste platili? Vjerojatno jest, piše zgradonačelnik.hr.

Stoga je potrebno čuvati račune i odreske plaćenih računa da, čak i da vam dođe ovakva obavijest, možete dokazati da ste platiti taj račun. 

Kako biste bili sigurni da ste platili konkretan račun, predlažemo da čuvate račune i odreske provedenog plaćanja. Ako plaćate internet (ili mobilnom) bankarstvom bilo bi dobro na same uplatnice upisati datum kada ste platili konkretan račun i to spremiti u fascikl s ostalim računima i odrescima. 

Sve više računa stiže nam i mailom ili obavijest da je račun kreiran te ga je potrebno 'povući' sa servisa te tvrtke. Takve račune, primjerice, šalju HEPI, GPZ Opskrba, mobilni operateri i tako dalje. U većini slučajeva je riječ o uslugama koje sami očitavate. Tada ne bi bilo loše te račune spremiti u računalo kada ih platite, da ih imate za svaki slučaj. Važno je naglasiti da ćete u aplikacijama tih tvrtki vidjeti oznaku plaćeno ili ćete dobiti obavijest da ste platili. 

Čuvanje računa

JEDNU godinu:

TRI godine:

PET godina:

ŠEST godina

- porezna obveza

DESET godina:

- obveza nastala pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela

Marko Matijević (na fotografiji desno), dr. med., specijalizant kardiotorakalne kirurgije i predstavnik Centra u Gradskom vijeću Grada Splita uputio je otvoreno pismo javnosti, koje prenosimo u cijelosti:

Kao pacijent, trebate znati da liječnik smije raditi najviše devet sati dnevno, no dnevno vrijeme rada može se produžiti na 10 sati, ali ne više od dva puta tjedno. Liječnici ne smiju raditi više od 56 sati tjedno i njihovo ukupno vrijeme rada u razdoblju od dva tjedna ne smije biti dulje od 90 sati. Radno vrijeme može se produljiti, ako je potrebno, na najviše 60 sati u jednom tjednu. Takvo je produljenje moguće pod uvjetom da liječnik radi u prosjeku 48 sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca.

Ovo vam kao osobi koja želi da ga liječi odmoran i zadovoljan liječnik, sigurno dobro zvuči, zar ne? Međutim, postoji jedan problem, ova pravila se ne odnose na liječnike, nego na vozače kamiona!

Ukratko, naš sustav dopušta da vas, vašu djecu, roditelje, prijatelje i sve ostale mogu pregledavati ljudi koji rade više od 24 sata u komadu, kojima je u tom trenutku mozak potencijalno poput kuhane kaše i koji mogu učiniti grešku kobnu po vaše zdravlje ili život. Za takve će greške liječnici odgovarati pred zakonom, ali vaše zdravlje ili život vaših najmilijih nikakve kazne neće vratiti.  

Pojasnit ću na vlastitom primjeru: prošla godina imala je 250 radnih dana, odnosno 2000 radnih sati, a ja sam ih odradio 2730. To je punih 730 radnih sati više od predviđenog, što znači da sam od planiranih 250 osmosatnih radnih dana odradio 341 dan, iz čega proizlazi da bi svaki mjesec u godini imao samo dva dana odmora. 

Nitko me nije pitao mogu li takav radni ritam fizički i psihički izdržati, a istovremeno zadržati maksimum kvalitete rada. Nas liječnike to nitko nikada ne pita: od nas se očekuje da šutimo i radimo. Mi to već godinama i činimo jer medicina nije posao, već poziv kojeg je svatko od nas svjesno odabrao i u nijednom trenutku ne postoji dilema hoćemo li pomoći pacijentima kojima smo potrebni ili dići ruke od svega. 

U svakom smo trenutku bolno svjesni činjenice da je našim pacijentima teže nego nama i zbog toga, čak i u ovako destruiranom zdravstvenom sustavu, uspijevamo držati glavu iznad vode i uvijek odraditi sve što je potrebno. 

U momentu kada smo osvijestili da se naša savjest i naš sustav vrijednosti nemilosrdno iskorištavaju i pružaju alibi nesposobnim, korumpiranim birokratima koji su svojim lošim odlukama potpuno razorili cijeli zdravstveni sustav, došli smo do granice na kojoj podvlačimo crtu i kažemo - dosta. 

Puna nam je kapa tapšanja po ramenima i klimanja glavom. Dosta nam je izrabljivanja, političkog kadroviranja i stihijskog vođenja zdravstvenog sustava. Želimo pristojne uvjete rade i pristojne osnovne plaće. Ne želimo više trošiti svoje živote radeći prekovremeno do granica iznemoglosti. Nećemo više dopuštati poniženja i degradiranja jer bitku protiv ovako nakaradnog sustava takvi ne možemo izboriti. 

Želimo da medicina bude ono što i zaslužuje – struka koja privlači najbolje i koja im onda omogućava da budu još bolji. To je najmanje što naši građani zaslužuju u 21. stoljeću. Želimo biti zdravi i želimo da i oni budu zdravi, da bismo se onda zajedno borili za bolje, pravednije društvo koje svi zajedno zaslužujemo.

Usvajanjem odluke o Urbanističkom planu uređenja predjela Krban, na sjednici Gradskog vijeća Grada Trogira ostvaren je još jedan preduvjet za pokretanje projekta izgradnje sportske dvorane, nakon što su prije nekoliko mjeseci na parceli koja se nalazi sjeverno od novog rotora riješeni imovinsko-pravni odnosi.

- Vjerujem da ćemo ove godine imati spremnu projektnu dokumentaciju za dvoranu, a sljedeće godine započeti gradnju tog objekta od iznimne važnosti jer postojeća dvorana već neko vrijeme ne može servisirati sve potrebe trogirskih sportaša koji nižu sve bolje rezultate. Isto vrijedi i za novo nogometno igralište za koje planiramo pokrenuti izradu dokumentacije do kraja godine - rekao je gradonačelnik Ante Bilić.

Što se dokumentacije tiče, uskoro će bit spremna i ona za preuređenje parkova Žudika i Fortin.

- Dokumentacija za Žudiku već je u jako visokoj fazi izrade, kroz 15-ak dana imat ćemo radnu verziju, a kroz nekoliko tjedana je planiramo predstaviti građanima. Radove očekujem iza turističke sezone, a do tada će biti spremna i dokumentacija za Fortin - objasnio je gradonačelnik. 

Usvojena je i odluka o raspisivanju izbora za vijeća mjesnih odbora koji će se održati 7. svibnja. 

- Prvi put birat će se vijeća za devet mjesnih odbora jer smo na traženje mještana izdvojili Mastrinku kao zaseban mjesni odbor. Pozivam građane da u što većem broju izađu na izbore, a koliko je važno to mikro-lokalno djelovanje pokazalo se kroz naš projekt „I tebe se pita!“, kroz koji smo napravili stotine manjih komunalnih projekata. To je idealan primjer dobre demokratske prakse i ključno je da se građani aktivno uključe, a najbolje je da to rade kad su njihove ulice i kvartovi u pitanju - dodao je gradonačelnik.

Vijećnićka pitanja na aktualnom satu ticala su se radova diljem grada. 

- Radi se zaista intenzivno na više lokacija u gradu. Sezona je pred vratima, rokovi su jasni i izvođači nastoje sve stići do kraja svibnja. Neizbježno je da se tijekom radova dogode određeni izazovi, ali to se rješava u dan – dva. Puknuta cijev na tržnici sanirana je u kratkom roku, a što se tiče javne rasvjete koja na nekoliko mjesta ne radi, činjenica je da se u Trogiru trenutno mijenja 3000 rasvjetnih tijela štedljivom LED rasvjetom i očekivano je da možda 5 posto njih neće odmah proraditi kako treba, ali ponavljam, svi nedostaci se otklanjaju u roku od par dana.

Ukupno 40 raseljenih osoba iz Ukrajine u srijedu je u prostorijama centra Zlatna vrata u Splitu dobilo diplome o položenom tečaju hrvatskoga jezika, kojega je u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Crvenim križem Split organizirao ovaj centar.

- Gotovo 200 osoba je do sada prošlo kroz ovu edukaciju, a Splitsko-dalmatinska županija je do sada osigurala preko 50 tisuća kuna. I ubuduće ćemo, za one kojima to bude potrebno, imati razumijevanja u našoj županiji - rekao je župan Blaženko Boban.

Danijela Ćukušić, ravnateljica Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, podsjeća kako se s ovim programom započelo još prošle godine.

- U veljači 2022. godine, kada je započeo rat u Ukrajini, mi smo prvi reagirali pa se možemo pohvaliti da je ovo prvi organizirani tečaj hrvatskoga jezika za raseljene osobe iz Ukrajine. Župan je brzo reagirao i zajedno smo pokrenuli ovaj tečaj - prisjeća se Ćukušić.

Predsjednica udruge CVIT Tatjana Pavliuk zahvalila je županu na realizaciji ove ideje.

- Prvih dana invazije došla sam kod župana kako bismo se dogovorili što možemo napraviti. Ljudi su me molili za pomoć, a nisam znala odgovoriti na osnovna pitanja. Nakon razgovora u Kabinetu župana, gospodin Boban je odmah nazvao gospođu Danijelu - prepričava ova Ukrajinka, koja je u Hrvatskoj od 2014. godine.