Njemačko tužiteljstvo podiglo optužnicu protiv Perkovića

Državno tužiteljstvo je 23.
svibnja podiglo optužnicu pred Vijećem za zaštitu države Višeg
zemaljskog suda u Muenchena protiv 69-godišnjeg hrvatskog državljanina
Josipa P. zbog pomaganja u ubojstvu Stjepana Đurekovića 28. srpnja
1983., piše na internetskim stranicama tužiteljstva.

Bivšeg dužnosnika jugoslavenskih tajnih službi Perkovića
njemačko pravosuđe tereti zbog “planiranja i pripreme” ubojstva
hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Wolfratshausenu
pored Muenchena.

U procesu protiv Krunoslava Pratesa, agenta bivše Službe državne
sigurnosti (SDS) Nadzemaljski sud u Muenchenu utvrdio je da je Prates
upravo Perkoviću predao ključeve garaže koju je Đureković koristio kao
tiskaru. Perković je tada, kako se obrazlaže u presudi iz 2008. kojom
je Prates osuđen na doživotni zatvor zbog suučesništva u ubojstvu, te
ključeve predao nepoznatim osobama koje su Đurekovića 28. lipnja 1983.
dočekale u garaži i usmrtile hicima iz vatrenog oružja i udarcima u
glavu.

Perković od početka tvrdi da nema nikakve veze s ubojstvom Đurekovića, kao ni s bilo kakvim drugim ubojstvima.

Perković je 24. siječnja izručen Njemačkoj. Tim izručenjem je
bila završena sedmomjesečna pravno-politička afera koja je uzburkala i
polarizirala hrvatsku političku scenu, aktualizirala neriješena
politička ubojstva bivšeg režima, ali i stvorila prijepore u pravosudnim
krugovima zbog različitog tumačenja europskog uhidbenog naloga (EUN) i
pitanja zastare.

Slučaj Perković imao je odjeka i izvan hrvatskih granica,
posebice zbog izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU-a,
kolokvijalno nazvanom lex Perković, koji je gotovo tri mjeseca izazivao
napetosti između Zagreba i Bruxellesa, doveo do prijetnje europskim
sankcijama i oporbenog zahtjeva za ostavkom vlade te obilježio prve
mjesece članstva najmlađe, 28. članice zajednice europskih država.

Zagrebu su sankcije “visile nad vratom” jer je zakonom, kojeg je
Sabor izmijenio 28. lipnja, samo tri dana prije pristupanja EU-u,
primjena europskog uhidbenog naloga ograničena na zločine počinjene
nakon 2002., iako je Hrvatska u pristupnim pregovorima preuzela obvezu
njegove neograničene primjene. U listopadu 2013. je s Europskom
komisijom postignut kompromis pa je u zakonu ukinuto vremensko
ograničenje za primjenu naloga.

Stupanjem na snagu izmijenjenog zakona 1. siječnja 2014.
policija je temeljem Europskog uhidbenog naloga uhitila Perkovića, ali i
Zdravka Mustača, koji je Perkoviću bio nadređen u jugoslavenskoj tajnoj
službi. Obojica su poslije izručena Njemačkoj.