Najprije se osvrnula na ugrožene vrste i naglasila da situacija nije jednaka u svim dijelovima svijeta, no ukazala je na neke alarmantne brojke.

- Vidi se ogroman pad populacije u nekim vrstama. U posljednjih 50-ak godina izgubili smo 69 posto populacije kralježnjaka, slatkovodnih vrsta čak 83 posto. Na svjetskoj razini te su brojke ogromne i zaista alarmantne.

Istaknula je potrebu i za individualnim naporima u smanjenju zagađenja, kao što su promjene u svakodnevnom životu.

- Kad govorimo o šteti, prije svega, po klimu i po okoliš, mnogi ne osvješćuju da je promet jako velik zagađivač. Ako želite napraviti nekakvu individualnu promjenu, ja bih se uvijek okrenula prema načinima korištenja prijevoza, odlaska na posao, povratka s njega. Tu je jedan veliki korak koji možete napraviti, uz, naravno, otpad, koji je sveprisutan. 

 Meterologinja je upozorila na sve češće ekstremne vremenske uvjete, uključujući prijetnje poput tornada. Naglasila je važnost prilagodbe na klimatske promjene i ulaganja u tu svrhu kako bi se ublažio štetan utjecaj na okoliš.

- Možemo očekivati da će se to ponavljati i da će biti nekakvih pojava koje do sada na našim prostorima nismo vidjeli, recimo tornada. Mislim da sigurno možemo očekivati da će toga biti još, upravo zato što su atmosfera i prirodni sustav, biosfera tromi. Mi ćemo raditi na tome da smanjimo naš štetni utjecaj na klimu, ali će priroda, naravno, jednim dijelom još reagirati dok se situacija ne stabilizira, a to će sigurno trajati nekoliko desetljeća. 

Pčelari su opet u problemima - Međimurci procjenjuju da će imati upola manje meda nego lani. I to nije jedini problem, muči ih uvozni lobi koji im ruši cijene

Pčelari iz godine u godine žive od nade da će proljeće biti dobro jer o tome ovisi i koliko će biti meda. Ovo proljeće ponovno nije bilo dobro, i bez obzira na to koliko pčelari obilazili svoje pčele, pazili na njih i premještali ih na druge lokacije, krajnji rezultat ne može se bitno promijeniti.

-Već znamo sve, jesenske paše nema. Bili smo na Baniji, nije bilo tako reći, ništa. Samo nešto malo - oko 10, 12 kilograma po zajednici, tako možemo računati i to je uglavnom bio bagrem, govori pčelar Franjo Trstenjak RTL-u.

Najveći neprijatelj pčelara je mraz. Oštetio je pupoljke njima najvažnije biljke bagrema i čim se od njega dobilo upola manje meda, bilo je jasno kakva će biti cijela sezona.

-Ovo je jedna od lošijih godina, ja bih rekao skoro 50 posto slabija nego prošle godine. Bili su zimski gubici pčela, kad smo to prebrodili došao je mraz koji je uništio voćnu pašu. Od te proljetne paše ostala je samo uljana repica, objašnjava predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Željko Trupković.

No ipak, situacija i nije tako kritična jer gotovo svi imaju zalihe od prošle godine koja je bila iznadprosječna. Od uvođenja eura nisu se mijenjale ni cijene pa je tegla meda 9 ili 10 eura. No, probleme im stvara jeftini med u trgovinama koji košta oko 3 i pol eura.

-U trgovačkim lancima se svašta nađe i ljudi kupuju, nažalost zbog cijene, a kvaliteta znamo kakva je, da to na kraju opće nije med nego nekakav pripravak na bazi šećera, govori pčeral Franjo.

Osim upitne kvalitete, tu je i upitno podrijetlo. Oni tvrde, što god se dogodilo, iz principa nikada neće prodavati med po toj cijeni - radije će ga darovati.