Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5ec82b056f2ab8f9398b458e/80

Brodosplit gradi najveću luksuznu jahtu na svijetu: “Stanovi“ su na prodaju

Jahta će imati 118 luksuznih apartmana, a bit će opremljena i za znanstvena i oceanografska istraživanja
Na porinuću polarnog kruzera Ultramarine, vlasnik DIV grupe Tomislav Debeljak najavio je novi projekt. Brodosplit gradit će najveću luksuznu jahtu na svijetu. Kako navodi Večernji, riječ je o rezidencijalnoj jahti dugoj 281,8 metara koja se gradi za Ocean Residences Development s Malte. Njord, kako se brod zove, gradit će se i u Brodosplitu i u norveškom brodogradilištu Kleven Verft koje je također dio DIV grupe.

U Brodosplitu će se napraviti brodska metalna konstrukcija kao i veliki dio instalacija. Trup broda napravljen u Splitu bit će nakon završetka odvučen u Kleven Verft gdje se jahta opremiti. Planira se da sve bude gotovo do 2024. godine.

Kako stoji na internetskim stranicama Njorda, projektanti ove superjahte su poznati norveški pomorski arhitekt Espen Øino te glavni dizajner Ocean Residence Developmenta Jean Louis Stutzmann. Navodi se da je riječ i o filantropskom projektu, jer Njord je opremljen tako da se njime mogu provoditi i znanstvena i oceanografska istraživanja, a njegova primarna svrha upravo je dobrotvorni rad. Inače je Espen Øino jedno od najvećih imena u svijetu dizajniranja brodova. Potpisuje još jedan brod koji dosta često vidimo u Jadranskom moru, jahtu Octopus suosnivača Microsofta Paula Allena, čovjeka kojeg su jednom nazvali i superherojem u svijetu dizajniranja superjahti.

Jahta će imati 12 paluba, bit će širine 33,5 metara. Apartmane na brodu moći ćete kupiti, a uz njih je i 16 gostinjskih apartmana i onih za poslugu. Ti luksuzni stanovi na jahti raspoloživi su u 20 različitih konfiguracija, mogu imati od dvije do šest spavaćih soba, površinu od 116 pa sve do 800 četvornih metara.

Svaki stan ima pogled na more te izlaz na otvorenu palubu, a budući vlasnik moći će ga urediti po vlastitom ukusu. Svake godine će itinerar jahte uključivati neke od najudaljenijih i kulturno jedinstvenih lokacija na planetu. Na palubi su i dva Airbusova helikoptera ACH 160 s osam sjedala i dosegom od 400 nautičkih milja. Svaki od 311 članova posade imat će vlastitu kabinu.


hr Fri May 22 2020 21:44:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
//www.dalmacijanews.hr/files/5e70780a29111cc7818b4571/80
Foto: Pixabay

Od ponoći poskuplju sva goriva!

Spremnik od 50 litara benzina mogao bi biti skuplji za 4 kune

Prema najavama portala cijenegoriva.info, čije su tjedne procjene kretanja cijena goriva dosad bile prilično točno, u ponoć bi trebala poskupjeti sva goriva. 

Spremnik od 50 litara benzina mogao bi biti skuplji za 4 kune, a isti takav spremnik dizela mogao bi poskupjeti za 3,5 kuna.

Prosječni spremnik LPG-a, piše portal, poskupjet će za 2 kune. 

Eurosuper 95 bi, prema tim informacijama, u ponoć trebao poskupjeti za 8 lipa, a Eurodizel za 7 lipa.

hr Mon Jul 13 2020 18:33:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
//www.dalmacijanews.hr/files/5f0c8223daf72d9c338b4576/80
Foto: Pixabay

Fond: U prve dvije minute zaprimljeno 546 prijava za poticaje za električna vozila

Fond je danas u 9 sati započeo sa zaprimanjem prijava građana za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila. U nepune dvije minute, zaprimljeno je čak 546 prijava, od čega se 470 odnosi na električna osobna vozila.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost danas je u 9 sati započeo sa zaprimanjem prijava građana za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila. U nepune dvije minute, zaprimljeno je čak 546 prijava od čega se 470 odnosi na električna osobna vozila. Za energetski učinkovita vozila je ove godine osigurano ukupno 44 milijuna kuna, a oba poziva kako onaj za građane tko i onaj za tvrtke su se zatvorili u rekordnom roku. Na ta dva poziva ukupno su zaprimljene 853 prijave.
 
Fond za zaštitu okoliša program sufinanciranja energetski učinkovitih vozila provodi od 2014. godine te je do sad osigurao oko 110 milijuna kuna za kupnju 3.500 novih vozila. Program sufinanciranja je u 2020. godini izmijenjen te je maksimalni iznos poticaja za električna vozila iznosio 70.000 kuna, a sufinanciranje električnih bicikala su mogle dobiti samo pravne osobe, u čiji program poticaja su uključena i vozila na vodik. 

Ipak, najveća novost bila je izmjena načina prijave. Zbog digitalizacije potaknute situacijom s koronavirusom, za sredstva su se i građani i pravne osobe mogli prijaviti isključivo putem sustava za e-prijave na javne pozive Fonda. Javni pozivi objavljivani su ranije, kako bi zainteresirani prijavitelji mogli na vrijeme izraditi svoj korisnički račun i pripremiti dokumentaciju prije službenog početka zaprimanja prijava.
 
Interes za poticaje je doista bio velik, te će sigurno biti onih koji će biti nezadovoljni jer se nisu stigli prijaviti, što samo dodatno pokazuje kako je potražnja za električnim vozilima veća od ovogodišnjeg Fondovog budžeta. Kako bi online prijava dobro funkcionirala, sustav za e-prijavu nalazi se na posebnom serveru te je programiran da omogući prijavu od 9 sati i tu mogućnost automatski ukloni nakon što vrijednost zaprimljenih zahtjeva prijeđe dostupan budžet. Da sustav funkcionira, pokazuje i velik broj uspješno prijavljenih iz svih krajeva Hrvatske. Na javni poziv namijenjen građanima prijavilo se 546 korisnika, a na onaj namijenjen pravnim osobama njih 307.
 
Podsjećamo, za kupnju eko vozila su i tvrtke i građani mogli dobiti do 40% bespovratnih sredstava, odnosno od 5 do 70 tisuća kuna, ovisno o kategoriji vozila. I dok su građani mogli sufinanciranje dobiti samo za jedno novo vozilo, koje u vlasništvu moraju imati barem 2 godine, tvrtke su ih mogle kupiti i više, ali iznos sufinanciranja nije mogao prelaziti 400.000 kuna. 
hr Mon Jul 13 2020 17:47:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
//www.dalmacijanews.hr/files/5ec1a1376f2ab8e42d8b4618/80

U Hrvatskoj 300.000 turista, svaki dan ih je 30.000 više

Hrvatska je tijekom 30 lipanjskih dana ugostila nešto više od 890.000 turista, odnosno trećinu u odnosu na rezultate lanjskog lipnja

Polovicom svibnja svi koji su procjenjivali da bi se lipanjske turističke brojke mogle približiti prvom milijunu gostiju nazivali su se optimistima. Danas znamo da su to bili realisti. Hrvatska je, naime, tijekom 30 lipanjskih dana ugostila nešto više od 890.000 turista, odnosno trećinu u odnosu na rezultate lanjskog lipnja. 

U šestom je mjesecu unatoč negativnom publicitetu oko turnira u Zadru i, na koncu konca, novom valu korone, ostvareno i gotovo 4,8 milijuna noćenja. Vlasnici kuća i apartmana za odmor jesu otvorili sezonu, ali 74 posto noćenja u tom je mjesecu ipak ostvareno u privatnom smještaju (32%), kampovima (25%), hotelima (11%) i nautičkom čarteru (4%), tako da na nekomercijalni smještaj otpada tek 22 posto turističkih noćenja. Nijemci su i uz činjenicu da im je režim putovanja u inozemstvo liberaliziran tek sredinom lipnja uspjeli zauzeti svoju tradicionalnu poziciju najbrojnijih turista u Hrvatskoj. - piše Večernji list.

Tijekom lipnja svaki treći gost bio je iz Njemačke, a slijede Slovenci, Austrijanci i Česi. Svaki peti gost u lipnju, pak, bio je Hrvat, dok je trećina svih lipanjskih noćenja ostvarena u Istri. Što južnije, to su brojke manje, a vodeće su destinacije bile Rovinj, Vir, Medulin, Mali Lošinj i Umag. Trenutačno se u Hrvatskoj odmara oko 303.000 gostiju.

- S obzirom na okolnosti, možemo biti zadovoljni. Od počeka godine, inače, u Hrvatskoj je boravilo 1,6 milijuna gostiju i važno je napomenuti da nismo imali nijedan slučaj zaraženog turista. Tijekom ljeta i dalje ponajviše računamo na goste iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke, a očekujemo i rast udjela domaćeg tržišta u ukupnim rezultatima. Sve skupa, vjerujemo da ćemo do kraja 2020. ostvariti najmanje trećinu prošlogodišnjeg rekordnog rezultata. Tijekom srpnja i kolovoza s prometovanjem kreću i brojne aviolinije, pozitivne turističke trendove očekujemo u cijeloj Hrvatskoj s naglaskom na destinacije srednje i južne Dalmacije. 

Najviše letova prema hrvatskim destinacijama najavljeno je s tržišta Njemačke, Beneluxa i Francuske, ali bit ćemo vrlo dobro povezani i s Velikom Britanijom, Poljskom i Češkom. Optimizam temeljimo i na dobrim povratnim informacijama najvećih partnera kao što su TUI, easyJet, Jet2, ID Riva, a pozdravljamo i željezničku liniju češkog RegioJeta koji od danas na dnevnoj bazi prometuje s gostima iz Slovačke i Češke na relaciji Prag-Brno-Bratislava-Ljubljana-Rijeka. Samo kroz prvih 10 dana prodano je više od 30.000 karata, a gosti stižu i autobusnim linijama koje dolaze svaki vikend, posebno iz Češke i Slovačke - kaže direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Da potražnja za ljetovanjem u Hrvatskoj raste iz dana u dan, potvrđuju i u Hrvatskoj udruzi turizma, koja okuplja najveće hotelske kompanije. Kažu da se broj turista u zemlji kontinuirano povećava za oko 30.000 dnevno. Samo preko MUP-ove stranice EnterCroatia.hr, pak, dolazak je najavilo više od milijun stranaca. Na Jadranu su trenutačno otvorena 644 hotela i 344 kampa u kojima je boravak nikad komotniji jer su mnogi smanjili broj gostiju koje primaju kako bi povećali sigurnost. Samo je, recimo, najveći Valamar svojim smještajnim objektima smanjio kapacitete 20 posto. Sav trud domaćina itekako se vidi i vrednuje. Cijeli članak pogledajte ovdje

hr Thu Jul 02 2020 09:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
//www.dalmacijanews.hr/files/5e70780a29111cc7818b4571/80
Foto: Pixabay

Od ponoći bi mogle ponovno porasti cijene goriva

Od ponoći bi mogle ponovno porasti cijene goriva, neslužbeno se doznaje.

Kako neslužbeno doznaje portal cijenegoriva.info, spremnik od 50 litara benzina mogao bi biti skuplji za 7 kuna.

Isto tako, spomenuti portal javlja da bi prosječni spremnik dizela mogao poskupiti za 5 kuna, dok bi prosječni spremnik LPG-a mogao poskupiti za 3,5 kuna.

hr Mon Jun 22 2020 19:40:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .