Sredstvima iz EU fondova do bolje prometne povezanosti otoka s kopnom

Europski
strukturni i investicijski
fondovi
stoga nose značajan razvojni potencijal i postaju
najvažniji izvor financiranja javnih investicija.
Tako je u programskom razdoblju 2014-2020 Hrvatskoj iz EU fondova za
sektor prometa sveukupno na raspolaganju 1,3 milijarde eura (19%
alokacije iz strukturnih fondova) od čega 80 milijuna eura za morske
luke.

Ulaganjem
u morske luke država želi pridonijeti rješavanju jednog od gorućih
problema otočnog stanovništva, a to je povezanost otoka s kopnom.
Pogotovo jer prometna izoliranost otoka za sobom vuče i ostale
probleme kao što su depopulacija, negativni prirodni prirast te
gospodarsku stagnaciju. Stoga, se ulaganja u lučku infrastrukturu
nameću ako logični korak ka pronalaženju rješenja za probleme
otočana,
budući da će
održavanie
i poboljšanje pomorskih linija omogućiti bolju povezanost
i dostupnost naseljenih otoka, bolju mobilnosti ljudi i dobara te
samim time i veću kvalitetu života.

EU
sredstvima do nove i nužne prometne infrastrukture

Krovnim
strateškim programskim dokumentima koje je usvojila Europska
komisija
definirano je da će se sredstvima iz EU fondova u programskom
razdoblju 2014-2020 omogućiti financiranje:

a) Osuvremenjivanja
i gradnje nove infrastrukture luka koja će poboljšati komunikaciju
s otocima;

b) Premještanja
postojećih, poglavito trajektnih, luka smještenih unutar
povijesnih središta gradova (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split) koja
uzrokuju iznimna prometna zagušenja tijekom turističke sezone;

c) Poboljšanja
pristupnih cesta na otocima koje izravno povezuju luke za putnički
prijevoz;

d) Kupnje
novih manjih putničkih (ekoloških) brodova i prilagodbu postojećih
brodova u skladu s najvišim ekološkim standardima te izgradnju
punionica (primjerice postrojenja za opskrbljivanje gorivom za
brodove koji plove na plin);

e) Uključivanja
novih linija specijaliziranih samo za stanovnike jer unatoč
sezonalnosti u pomorskom putničkom prometu, neophodno je odražavati
i poboljšavati pomorske linije s otocima i omogućiti da budu
učestalije;

f) Integriranja
u programe javnog prijevoza regija/gradova (jednosmjerna karta,
usklađenja rasporeda vožnje, itd.), uvođenje modernih sustava
informiranja za putnike u lukama i na plovilu i slično.

Pritom
ne treba bježati od činjenice da je poboljšanje
otočne povezanosti kompleksna problematika koja zahtijeva izradu
integriranih projekata te mora biti konceptualno dobro postavljena s
obzirom na ograničena sredstva koja su na raspolaganju.

Studije za
sedam ‘pomorskih’ projekata

Izrada
kvalitetne projektne dokumentacije i projektnih prijedloga nužan je
preduvjet za apliciranje projekata za sufinanciranje iz fondova EU.
Stoga je resorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
osiguralo 16,63 milijuna kuna za izradu studija izvedivosti za sedam
projekata vezanih uz sektor pomorskog prometa. Bespovratnim
sredstvima iz EU fondova tako će se financirat izrada dokumentacije
za:

1. Izgradnju
novog trajektnog pristaništa Drvenik uz izmještenje
trajektnog prometa na lokaciju izvan naselja;

2. Dogradnju
trajektnog pristaništa Stari Grad i
povećanje postojećih kapaciteta operativnih obala te povećanje
operativnih površina za prihvat i odvijanje prometa;

3. Rekonstrukciju
i nadogradnju luke Mišnjak na otoku Rabu;

4. Gradnju
nove luke Korčula i nove trajektne luke Orebić te spojnih cesta od
luka do glavnih otočkih cesta i obilaznica naselja;

5. Rekonstrukciju
dijela trajektnih luka Sućuraj i Stari Grad te rekonstrukciju
katamaranskog pristaništa u Jelsi.

Važna uloga
hidroaviona

Boljoj
prometnoj povezanosti otoka s kopnom svakako doprinosi i povezivanje
hidroaviona koji predstavljaju
alternativu brodskom prijevozu. Naime, Europska unija izradila je
studiju prema kojoj bi se upravo na hidroavionima temeljila
povezanost otoka u Sredozemlju. Hrvatska ima priliku biti lider
Europe u tom području s obzirom da je prošle godine na splitskom
području pokrenuta prva usluga prijevoza hidroavionima, a cilj je
stvoriti mrežu pristaništa za hidroavione te na taj način
doprinijeti boljem i bržem povezivanju otoka s kopnom.

Bolja
povezanost znači bolju kvalitetu života

Hrvatska
obala jedna je od najrazvedenijih u Europi.
Ima
47
stalno naseljenih otoka na kojima danas živi 132.756 stanovnika koji
jako
ovise o javnom pomorskom putničkom prometu.
Stoga
je prijeko za hrvatske otoke, ali i cijelu Hrvatsku da kao i druge
brojne zemlje članice znamo iskoristiti bespovratna sredstva za
kvalitetnije prometno povezivanje otoka, a time i smanjenje životnih
troškova i poboljšanje standarda otočnog stanovništva.

Važnija
uloga banaka u financiranju

Kroz
EU fondove ne može se financirati 100% od iznosa projekta te je
važno osigurati i cash
flow za nesmetanu
provedbu projekata s obzirom da se u strukturnim fondovima potpora
u pravilu isplaćuje naknadno na temelju nastalih podmirenih
troškova i ukida se veliki udio predfinanciranja.

Stoga
je kod EU projekata ključno je zatvaranje cjelokupne financijske
konstrukcije projekta. Bespovratnim sredstvima iz EU fondova
uvijek se sufinancira dio ukupne investicije odnosno projekta, a
za sve ostale izdatke koje čine sastavni dio projekta, a koje
nije moguće kandidirati za bespovratna sredstva, klijent treba
osigurati sufinanciranje bilo sredstvima iz vlastitih izvora ili
kreditom banke.

S ciljem što
boljeg i kvalitetnijeg korištenja EU sredstava važno je
pravodobno pripremiti kvalitetne razvojne projekte koji će
doprinijeti jačanju konkurentnosti gospodarstva, otvaranju novih
radnih mjesta te smanjenju regionalnih nejednakosti. Ključni
zadatak u tom pogledu je dodatno informirati i educirati sve
zainteresirane te im pružiti korisne savjete i stručnu pomoć,
što Hypo Alpe-Adria-Banka i radi kroz svoj Hypo EU Desk, a u
svoju ponudu uvr­stila je usluge i proizvode prila­gođene
specifičnim potreba­ma EU projekta, posebno u dijelu
kreditnog, transakcij­skog i garantnog poslovanja.