Gotovo pola milijuna učenika osnovnih i srednjih škola krenulo je u novu školsku godinu. Dio njih, nažalost, ne dijeli školske klupe sa svojim prijateljima već svoje đačke dane provodi u bolnicama. 

Klinički bolnički centar Split, uz svu stručnu medicinsku pomoć, svojim pacijentima na Klinici za dječje bolesti osigurao je mogućnost za igru, rekreaciju i obrazovanje prikladnu za njihovu dob i zdravstveno stanje. Cilj je hospitaliziranoj djeci olakšati odvojenost od obitelji i primarne socijalne sredine, umanjiti stres od hospitalizacije, pružiti im kontinuitet u usvajanju nastavnih sadržaja, dane provedene u bolnici učiniti zanimljivijima, kraćima i sadržajnijima te im omogućiti lakšu reintegraciju u matičnu školu ili vrtićku skupinu nakon povratka iz bolnice.

Škola u bolnici splitskog KBC-a pokrenuta je davne 1959. na inicijativu prof. dr. Mira Juretića, a od 1989. izvođenje nastave povjereno je OŠ „Marjan”, na čelu s ravnateljicom mr. sc. Zdenkom Barović. Njihov 'bolnički tim' koji trenutno broji dvije učiteljice razredne nastave i 14 predmetnih nastavnika, godišnje skrbi o obrazovanju 200 do 250 djece koja su na kraćem ili duljem liječenju u splitskoj bolnici. 

- Glavni prioritet je njihovo zdravlje, stoga je i izvođenje nastave prilagođeno zdravstvenom i psiho-fizičkom stanju svakog učenika. Nastava se provodi od 9 do 18.30. Imamo malu učionicu u kojoj se djeca rado okupljaju, a ukoliko im zdravstveno stanje ne dopušta izlazak iz sobe, nastavu održavamo kraj njihova bolničkog kreveta“, rekla je voditeljica Škole u bolnici Božena Škarica, profesorica povijesti koja priznaje da je na samom početku svoga rada, 2012. godine, imala puno strahova, no sa svim lijepim i teškim situacijama nauči se živjeti. „Najteže je kada radite s djetetom kao da je budućnost pred njim, a njegova dijagnoza govori suprotno. Najsretniji smo kada dijete ozdravi i bude otpušteno iz bolnice pa ga sretnemo negdje u šetnji ili igri. To je najveće zadovoljstvo.

Da ovaj posao oplemenjuje svjedoči i Ivana Jurin, učiteljica razredne nastave koja je u bolničkoj školi već dvadeset godina. 

- Najteže bolesna djecu su s nama najduže i na njih se posebno vežemo. Trebamo biti posebno osjetljivi u komunikaciji s njima i roditeljima. U ovoj školi ne vodi se borba za ocjene i prosjek već se vode neke druge, ozbiljnije bitke. Svi koji su na bilo koji način uključeni u rad Klinike za dječje bolesti imaju svakodnevni podsjetnik na hijerarhiju pravih vrijednosti koja se nekada u životu, uslijed svakodnevnih briga, poremeti. 

Profesorica vjeronauka, č.s. Jelena Marević, u bolnici je već 10 godina i kaže da ovdje nitko nije samo učitelj ili samo liječnik i medicinska sestra, već su svi i prijatelji i tješitelji. 

- Svima nam je najteže na hematologiji i onkologiji gdje je neizvjesnost i borba svaki dan. Povežemo se dosta sa djecom, ali i sa roditeljima s kojima smo u kontaktu i nakon gubitka. Teško je, ali ispunjava i čini nas zahvalnijima i više ljudima. Na nama je da unesemo dijelove normalnog života i iza ovih vrata, da učinimo sve što je moguće da pacijentima bude barem malo ljepše i ugodnije.

Deset godina informatiku i tehničku kulturu u bolnici predaje prof. Boris Aračić koji ističe da se rad u bolnici i u školi razlikuje toliko da kao da je riječ o dva različita posla. 

- I danas mi je jednako teško kao i na početku. Ne možete se naviknuti na to da iz dana u dan radite s djecom čije se zdravstveno stanje pogoršava i koji nas na posljetku napuste. Ovdje shvatite da su problemi koje mi imamo smiješni. Svakodnevno proživljavate mnoštvo emocija, no radi njih moramo biti hrabri i nasmijani.

U bolničkoj školi su stručno zastupljeni svi obvezni predmeti osim tjelesne i zdravstvene kulture: hrvatski i engleski jezik, matematika, priroda i društvo, povijest, geografija, biologija, kemija, fizika te likovna, glazbena i tehnička kultura. Učenici imaju i mogućnost pohađanja izbornih predmeta: vjeronauka, informatike i talijanskog jezika. Nastavnici su u stalnom kontaktu s matičnom školom kako bi uskladili plan i program da bi se đacima olakšao povratak u njihove razrede. 

Za one mlađe, u splitskoj se bolnici nalazi vrtić, za čije je funkcioniranje zadužen Dječji vrtić „Cvit Mediterana“. Još od 1984. g. njihovi odgojitelji se u bolnici igraju i provode različite pedagoške aktivnosti s najmanjim pacijentima. Njihova igraonica otvorena je od 9 do 19.30, a godišnje kroz nju prođe više od 1000 djece.

Liječnici i medicinske sestre Klinike za dječje bolesti KBC-a Split prezadovoljni su suradnjom s pedagoškim osobljem. Predstojnica klinike doc. dr. sc. prim. Branka Polić, kao i glavna sestra Biljana Mijač, ističu kako su bolnička škola i vrtić od iznimne važnosti za njihove pacijente te da njihov rad uvelike doprinosi humanizaciji bolničkog liječenja djece.

Škola je ovo u kojoj djeca sama zvone, u kojoj školski sat, kao i onaj proveden u igri, ponekad traje i kraće, čije zidove krase crteži iz kojih izbija veselje i radovi prepuni ljubavi pa barem na trenutak zaboravite da ste zapravo u bolnici. Igra i nastava ovdje malenim pacijentima, ali i njihovim roditeljima, dodir je sa svijetom kakvog poznaju, a za učitelje, odgajatelje i medicinsko osoblje, neprocjenjiva škola života.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za iskaz interesa za provedbu Akcija uklanjanja otpadnih vozila na otocima (ZO-12/2023). Predmet Javnog poziva odnosi se na odbačena otpadna vozila kategorije M1 i N1 sukladno članku 3. Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima.

Pozivaju se zainteresirani građani koji žele predati svoje otpadno vozilo ovlaštenom sakupljaču i za to ostvariti naknadu da se jave u Grad Zadar, Odsjek za zaštitu okoliša na e-mail adresu: [email protected] ili tel. 023/208-145 ili 023/208-120 u svrhu prijave podataka o vozilu. Prijave na Javni poziv je moguće podnijeti do 22. listopada 2023. godine.

Cilj ovog Javnog poziva je čišćenje lokacija na otocima u kojima su nepropisno odbačena otpadna vozila i predaja ovlaštenim sakupljačima radi daljnje obrade te očuvanje prirodnih ljepota kojima je Republika Hrvatska bogata. Ovim akcijama jačamo svijesti o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planete Zemlje, javlja 057 Info.

U pitanju je slučaj splitskog dilera koji je podnio ustavnu tužbu jer je Visoki kazneni sud RH, ključni sud u Hrvatskoj, gotovo dva mjeseca odlučivao o njegovoj žalbi na produljenje istražnog zatvora. Na taj mu je način, utvrdio je Ustavni sud RH, prekršeno jamstvo nepovredivosti osobne slobode zajamčeno Ustavom RH, prenosi N1. 

Drugim riječima, sud koji postoji tek nešto više od dvije godine, a osnovan je kako bi ujednačavao sudsku praksu, već je uhvaćen u kršenju Ustava.

Pravo na slobodu zajamčeno je Člankom 24. Ustava koji kaže: “Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode”. No, u ovom slučaju prošlo je gotovo dva mjeseca od žalbe što ju je uložio optuženik, do trenutka kada mu je odluka Visokog kaznenog suda uručena.

Okrivljeni diler podnosi ustavnu tužbu u kojoj podsjeća da se u istražnom zatvoru nalazi već tri godine. Naime, nakon što je uhićen sredinom 2020. protiv njega i još četvorice okrivljenika provedena je istraga.

Zatim im je suđeno na Županijskom sudu u Splitu, te su svi proglašeni krivima zbog preprodaje ukupno 7,7 kilograma razne droge vrijedne milijun kuna. Skrivali su ju, utvrđeno je, u bačvama koje su se nalazile u suhozidima u okolici Klisa.

No, Visoki kazneni sud presudu ukida, pa ovaj diler traži da ga se pusti iz istražnog zatvora. Županijski sud u Splitu ga odbija i slučaj nakon njegova žalbe završava ponovno na Visokom kaznenom sudu.

Tamo žalbu razmatraju gotovo dva mjeseca. Pravdaju se da je riječ o velikom spisu, s oko tisuću stranica. Svi okrivljenici su se žalili na produljenje istražnog zatvora, pa je odlučivanje potrajalo.

“Nakon sjednice vijeća drugostupanjskog suda potrebno je sačiniti nacrt odluke koji se potom dostavlja predsjedniku i članovima vijeća. Zatim se rade potrebne korekcije i dopune nacrta, a potom se odluka, radi kontrole zakonitosti te eventualnih manjkavosti, dostavlja sudskoj evidenciji. Nakon što konačna odluka drugostupanjskog vijeća prođe sve te instance, dostavlja se službi prijepisa. Ova odluka je u službi prijepisa zaprimljena 5. lipnja 2023., kada je počeo i štrajk državnih službenika i namještenika u pravosuđu. I ta činjenica donekle je utjecala na sveukupan rad i žurnost u ovom predmetu. Međutim, unatoč tome postupanje Visokog kaznenog suda RH po žalbi optuženika kronološki se ne može objektivno okvalificirati kao ‘dugotrajno'”, pokušao se opravdati Visoki kazneni sud.

Ustavni sud prihvaćajući ustavnu tužbu optuženog dilera pozvao se na više presuda Europskog suda za ljudska prava među kojima su i dva u kojima je utvrđena povreda prava na slobodu, a postupci su trajali 17 i 23 dana.

Zato je mjesec i 28 dana u slučaju splitskog dilera doista predugo, pa je zaključeno da je Visoki kazneni sud napravio propust i prekršio Ustav.

Uvođenjem eura povećao se i broj lažnih novčanica. Direkcija nacionalnih centara za borbu protiv krivotvorenja ovih dana organizira edukacije o dizajnu i zaštitnim obilježjima euronovčanica i kovanica i o postupanju s oštećenim i sumnjivim novcem.

Obično je lako provjeriti jesu li novčanice autentične. Dovoljno je novčanicu dignuti prema izvoru svjetla i pogledati vodeni znak, zaštitnu nit ili prozirni registar. Kod novijih tu je i smaragdna brojka (brojka apoena). Ipak, građani to rijetko rade pravdajući se nedostatkom vremena.

-Ako vam je novčanica sumnjiva, trebate je predati nama u Hrvatsku narodnu banku ili odnijeti u policiju. Nakon vještačenja, ako se ispostavi da je novčanica oprana ili nešto slično, dobit ćete natrag originalnu novčanicu. Međutim, ako je krivotvorena, ona nema vrijednost i za nju ne dobivate ništa, objašnjava Mirjana Zurak, vještakinja iz Hrvatske narodne banke.

Lani je iz optjecaja povučeno 376 tisuća krivotvorenih euronovčanica, što je osam posto više nego godinu prije. Oko dvije trećine povučenih krivotvorina čine novčanice od 20 i 50 eura. Iako je broj krivotvorina i dalje malen u odnosu na ukupan broj novčanica u optjecaju, oprez je nužan jer krivotvoritelji su sve napredniji, piše Večernji.hr.

U subotu je na splitskom Peristilu u povodu blagdana svetoga Jeronima i dana Splitsko-dalmatinske županije  održan koncert iznenađenja kojega su organizirali Splitsko-dalmatinska županija i Glazbena škola Josipa Hatzea iz Splita.

-Dragim sugrađankama i sugrađanima naše županije želim sretan blagdan svetoga Jeronima, našeg zaštitnika. 

U organizaciji županije i naše najbolje glazbene škole Josip Hatze građanima smo poklonili koncert iznenađenja na Peristilu, rekao je župan Blaženko Boban.