Hoće li se ukrajinski scenarij dogoditi u Bosni i Hercegovini?

Kriza u Ukrajini i novi odnosi između NATO-a (North Atlantic Treaty Organisation – Sjevernoatlantski savez) i Rusije mogli bi utjecati i na društveno-političke, posebno sigurnosne prilike u BiH.

Analitičari ocjenjuju da bi NATO uskoro mogao uvidjeti kako praznine, koje je u širenju prema istoku ostavio iza sebe, mogu biti vrlo problematične, piše Deutsche Welle.

Profesor obrane i sigurnosti Nedžad Ahatović kaže da bi svaka neuralgična točka na Balkanu, koja nije dovršena u teritorijalnoj strukturi NATO-a, vrlo brzo mogla prerasti u krizno žarište. – To bi, zbog strateškog razvlačenja ukupnih vojnih učinaka Saveza, u perspektivi, moglo biti vrlo opasno. Praznine koje je NATO ostavio iza sebe mogla bi popuniti Rusija. Obrisi ruske gospodarske prisutnosti u Jugoistočnoj Europi, posebno u Srbiji, a preko Republike Srpske (RS) i u BiH, već su vidljivi, a ruski predsjednik Vladimir Putin ne krije interese u ovoj regiji – kaže Ahatović.

On podsjeća na stavove srpskih lidera u Srbiji i RS-u prema kojima je Rusija dobrodošla na tim prostorima. 

– Politika srpskih lidera u BiH i Srbiji jasna je još od devedesetih godina i ona ima svoj kontinuitet. Ta je politika zacrtana u ‘Načertaniju’ (program srpske nacionalne politike Ilije Garašanina iz 1844. godine). Bojim se da bi, nakon posljednjih događanja u Ukrajini i zaoštravanja odnosa između NATO-a i Rusije, Ruska Federacija, ne samo diplomatski, bila spremna podržati odvajanje RS-a iz BiH. Takav scenarij bio bi porazan za Europsku uniju i NATO. To bi, ujedno, bila najveća prijetnja miru i stabilnosti Zapadnog Balkana – kaže Ahatović.

Moguće jačanje ruskog utjecaja na zapadnom Balkanu

Ahatović vjeruje kako je redefiniranje geostrateškog položaja NATO-a u Jugoistočnoj Europi “prijeko potrebno”. 

– Ako se to ne dogodi, treba očekivati jačanje ruskog utjecaja u ovom dijelu svijeta. Zato mislim da bi strateški interes Zapada na jugoistoku Europe trebao biti ubrzani ulazak BiH u NATO. To bi podrazmijevalo i brze, korjenite reforme unutar BiH koje bi, po principu obrambenih reformi iz 2004. godine, snažno podržao i Zapad – ističe Ahatović za Deutsche Welle.

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar, međutim, nije uvjeren da bi NATO zbog ukrajinske krize mogao ubrzati svoje širenje na Balkanu, jer uvjete za primanje ispunjava samo Crna Gora. 

– Kako onda na ovim prostorima realizirati koncept pametne obrane NATO-a u borbi protiv vojnih i terorističkih izazova kad je Srbija vojno neutralna, a BiH na pola puta? Doduše, BiH daje doprinos partnerstvu sa Savezom, ali nije ispunila uvjet da perspektivnu vojnu i državnu imovinu uknjiži kao imovinu BiH. I tko zna kada će, kada vlast u RS to odbija, a nitko je zbog toga ne sankcionira – kaže Kozar.

– Dotle Rusi sve više kapitaliziraju podršku koji imaju u RS, a na ruku im ide i odbijanje Beograda za sudjelovanje u sankcijama protiv Moskve. Budući da predsjednik RS Milorad Dodik uspješno opstruira državnu politiku BiH, NATO ima veliki problem na Balkanu koji mora riješiti.

Mislim da će to biti teško, možda i nemoguće, bez aktivnije uloge Amerikinaca u BiH. Puno se vremena izgubilo u toleriranju destrukcija u BiH i sada to dolazi na naplatu. Držim da će borba za bolju geostratešku poziciju na Balkanu određenih političkih i vojnih struja biti sve intenzivnija – kaže Kozar za Deutsche Welle.

Zapadni Balkan pred ozbiljnim izazovima

Da je zapadni Balkan pred “ozbiljnim izazovima” uviđaju i političari u RS. 

– Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić upozorio je da bi se RS, odnosno BiH i Srbija mogle naći pred vrlo ozbiljnim političkim i gospodarskim izazovima, jer se pred njih stavlja pitanje koju stranu izabrati kada je riječ o ukrajinskoj krizi – pišu banjalučke Nezavisne novine, prenoseći stavove predsjednika Skupštine RS i bliskog Dodikovog saradnika Igora Radojičića.

– Zapadne zemlje na Balkan sada gledaju drukčije zbog krize i sudara velikih interesa, odnosno kao na neko potencijalno novo žarište na kojem bi se ponovno sukobili interesi. U tom kontekstu treba promatrati i inicijative, kao što je konferencija u Berlinu, gdje se javlja novi angažman zemalja Zapada kako bi se na Balkanu pojačao utjecaj, odnosno neki plan aktivnosti EU i Zapada, a u kontekstu prevencije utjecaja s druge strane – rekao je Radojičić.

U fokusu NATO-a trenutno je kriza u Ukrajini. Na upravo završenom summitu u Walesu u Newportu, ruska intervencija u Ukrajini nazvana je “agresijom”, a aktualni odnosi Zapada i Rusije u pojedinim su medijima okarakterizirani kao „novi početak hladnog rata. 

U BiH, moćne zapadne snage, danas snage EUFOR-a (Snage Europske unije), s početnih 60.000 svedene su na simboličan broj, dok se uloga NATO zapovjedništva u Sarajevu, nakon obrambenih reformi, sada svodi tek na poruku da “NATO ima trajnu posvećenost BiH”.