Pusić izvijestila EU o puštanju Šešelja

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izvijestila je u ponedjeljak EU o situaciji nakon privremenog puštanja na slobodu optuženog srbijanskog ratnog zločinca Vojislava Šešelja i istaknula da će Hrvatska ustrajati da se europske institucije o tome izjasne.

Šefica hrvatske diplomacije iznijela je ministrima vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu hrvatski stav o Šešeljevu puštanju iz pritvora Haaškog suda koji mu sudi za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 90-tih godina 20. stoljeća.

– Obavijestila sam 28 zemalja članica o situaciji nastaloj nakon puštanja na slobodu osumnjičenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, o njegovoj agitaciji, pozivanju na rat, uništvanju regionalne suradnje, šteti koju nanosi odnosima država u regiji i njihovu europskom putu – rekla je Pusić novinarima.

Dodala je da će Hrvatska inzistirati da se o tome izjasne institucije EU-a.

Što se tiče inicijative da se o tome obavijesti Haaški sud, Pusić je rekla da je predsjednik Republike Ivo Josipović preuzeo na sebe dužnost da pošalje takvo pismo sudu i službeno ga obavjesti o nastaloj situaciji.

Pusić kaže da su i drugi ministri rekli kako postoji zabrinutost u javnosti u vezi s posljedicama takve odluke Haškog suda. – Tu odluku (o puštanju Šešelja) nitko ne može sasvim razumjeti, pa ni ja – rekla je hrvatska ministrica.

On je naglasila da Hrvatska neće postavljati nikakve dodatne uvjete Srbiji na njezinu putu prema EU-u, ali će Beograd morati poštovati iste kriterije koje je imala Hrvatska prilikom pristupanja.

– Srbija neće imati nijedan dodatni uvjet, nego isključivo one uvjete i kriterije koje je i Hrvatska ispunjavala na svom putu – izjavila je Pusić.

Dodala je da suđenja za ratne zločine čine dio funkcioniranja pravosuđa i pravne države, a ti se kriteriji primjenjuju na svaku zemlju.

Na upit znači li to da se ne slaže s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem koji je rekao da će Hrvatska inzistirati na tome da Srbija sudi odgovornima za ratne zločine, između ostaloga i na Ovčari, ministrica Pusić je rekla da “ne vidi u čemu bi se imala slagati ili ne slagati”, te da je riječ o uvjetima koji su važili za Hrvatsku i koje ne postavlja samo Hrvatska, nego sve države članice.

Ministri vanjskih poslova EU-a razgovorali su i njemačko-britanskoj inicijativi o novom pristupu prema Bosni i Hercegovini, nastaloj na tragu hrvatske inicijative.

– Od danas to više nije ni hrvatska, ni britansko-njemačka inicijativa. To je inicijativa cijele Europske unije – rekla je ministrica Pusić, ističući da ona ne znači snižavanje kriterija za BiH, nego drukčiji redoslijed koraka koje treba napraviti, prvo prema kandidatskom statusu, a onda i dalje na putu prema članstvu.

Od nove vladajuće garniture u BiH nakon izbora provedenih u listopadu očekuje se da se pisano obvežu na reforme koje vode prema EU-u. Ta pisana obveza mogla bi biti u obliku dijela programa nove vlade, koji će biti prihvaćen i u parlamentu BiH.