[INTERVJU] Ante Pranić (ZAjedno): ‘Naš obalni pojas nalikuje na favele, a obale tonu pod pritiskom betona! Zašto se zatvaraju oči pred urbanističkim kaosom?’

I dok je HDZ i MOST, kojeg je dio bila i Pranićeva Nezavisna lista mladih, na nacionalnoj razini sklapao koalicije, u Vrgorcu su isti politički akteri bili na ratnoj nozi. Pomalo nevjerojatno. Radile su se i anonimne ankete, javno se i lažno optuživalo za simpatije prema Crvenoj zvezdi, ali i dijelilo letke s klevetama. Teško je tih dana bilo živjeti u gradiću s tek 6 tisuća stanovnika.

Gotovo godišnji izlasci na izbore u Vrgorcu uz aktivaciju fantomskih birača, koji hrvatsko tlo valjda vide samo jednom u četiri godine, potpomogli su da Ante Pranić krene u ‘nešto svoje’. I još prije te presudne 2016. godine Pranić je gotovo zasjeo u gradonačelničku fotelju, ali osjetio je kako je to kada osam glasova bude poput osamsto tisuća njih. 

Magistar građevine sagradio je ime, upisao se i u povijesne almanahe kao najmlađi čelnik grada u podnožju Matokita, a prije gotovo četiri godine izbornu je pobjedu pečatirao uvjerljivo u prvom krugu. 

U svega par godina, otkako je Gabrijela Žalac poželjela Miri Bulj da ‘ga Zagora nije rodila’ pa do raspada imeničke koalicije s Marijanom Puljak i Dalijom Orešković, narasli su politički apetiti, a ispit zrelosti, nekakvo Hamletovo ‘biti ili ne biti’, Ante Pranić iskušat će s teretom na plećima kandidata za župana najveće hrvatske županije.

Odakle ideja
da se kandidirate za župana?

– Odluku sam donio nakon niza razgovora provedenih u zadnjih šest mjeseci
koliko i radimo na ideji promjena na razini Splitsko-dalmatinske županije.  Odluka nije bila jednostavna jer sam svjestan
težine koju ona nosi, a prihvaćanje kandidature olakšali su kvalitetni ljudi
koji su se spremni uključiti u ovaj politički projekt. Uključene su opcije
centra, niz nezavisnih pojedinaca i stručnjaka iz različitih sektora.
Svakodnevno komuniciramo s ciljem kreiranja što boljeg i realnijeg programa
kojeg ćemo uskoro predstaviti javnosti. Svjesni smo da je najlakše političke
poene dobivati na principu „protiv“, ali mi ne želimo biti okarakterizirani kao
takva opcija. Odlučili smo se za teži put traženja podrške nudeći jasna rješenja
i zato smo za ime koalicije izabrali riječ ‘ZA’. Naša županija ima velike
razvojne potencijale koji nisu u pravoj mjeri razvojno ostvareni. Zaostajemo za
drugim dalmatinskim županijama po nizu parametara. Potrebne su nam promjene i
zaokreti, nova energija i razvojna vizija.

Prije nekoliko
mjeseci zazivali ste ukidanje županija, a sada ulazite u bitku za župana? Je li
to vjerodostojno?

– Govorio sam o nužnom funkcionalnom spajanju određenih županijskih
djelokruga rada ali i prenošenju određenih ovlasti sa županija na jedinice
lokalne samouprave. To ću i dalje zastupati i provoditi ako budem u
prilici.  Nije normalno da jedna
turistička destinacija kao naša Dalmacija bude razmatrana kroz četiri
županijske turističke zajednice u kojima svatko na svoj način razvija strateške
dokumente koji međusobno nisu povezani. 

Zašto svaka županija mora imati svoju
razvojnu agenciju ako možemo imati jednu regionalnu?! Isto tako, županija je
često kočnica razvoja neke lokalne sredine zbog preklapanja ovlasti. Uzmimo
primjer Splita, županija treba
prepustiti ovlasti na području grada Splita upravo Gradu Splitu. Time nema
preklapanja ovlasti, točno se zna tko je za što odgovoran i nema plivanja u
mutnoj vodi.

Kako je u
cijeloj priči završio HSLS? Vjerujem da vas ljudi inače ne bi stavili na istu
stranu…

– Želimo biti opcija dijaloga i pričamo sa svima onima koji imaju viziju
promjena  Splitsko-dalmatinske županije. Dopao mi se način razmišljanja predsjednika
županijske organizacije HSLS-a, Tonija Garca koji pokušava napraviti promjene u
svojoj lokalnoj sredini. Ovo je tek početak, bit će tu još partnera i
nezavisnih pojedinaca. Bogatstvo naše političke scene su nezavisni pojedinci. Naša
županija nakon svakih izbora ima porast nezavisnih kandidata koji zauzimaju čelne
funkcije gradova ili općina, prirodno je da ti kandidati traže određenu vrstu
povezivanja na regionalnim razinama.

Kao nezavisni
kandidat došli ste na mjesto gradonačelnika Vrgorca. Jeste sada postigli neki
svoj cilj i što ostavljate u Vrgorcu?

– Mi smo generacija promjene u Vrgorcu iako mnogi u promjene nisu
vjerovali. Zatekli smo katastrofalno stanje – financijsko, projektno i
funkcionalno. Zaokrenuli smo smjer razvoja Vrgorca provodeći brze, efikasne ali
i hrabre rezove. Uveli smo red i rad, i od grada slučaja postali grad koji
postiže zavidne rezultate.  Uvijek uzimam
gospodarske aktivnosti za usporedbu jer su jedino održiva radna mjesta način
razvoja nekog kraja. Od gospodarske zone s nizom problema i bez investitora,
danas imamo zonu s preko 400 milijuna kuna raznih proizvodnih investicija koje
se izvode ili projektiraju. Sve naše uspjehe zadnjih godina pripisat ću timu
mladih visokoobrazovanih i ambicioznih ljudi kojima smo dali šansu dolaskom na
čelnu funkciju. Ostavljam grad puno sređeniji. Nadam se da će građani dati
povjerenje našoj ekipi iz Nezavisne liste mladih i da će moj trenutni zamjenik
Mile Herceg postati budući gradonačelnik.

Je li Vrgorac
zaboravljen od Splitsko-dalmatinske županije? Kakav ste imali odnos?

– Imao sam korektan odnos sa sadašnjim županom Blaženkom Bobanom. Naravno
da se uvijek može više i bolje. Žao mi je što nisam našao zajednički jezik sa
županijskom Turističkom zajednicom. Uporno nam odbijaju koncept projektnog
udruživanja sa susjednim gradom Pločama s ciljem stvaranja jedinstvene gastro
destinacije koja uključuje najveće vinogorje u državi. Naše vinogorje je
najveće u državi, ali je administrativno podijeljeno između
Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije i ta birokratizacija
koja ne prati životne potrebe nas košta daljnjeg razvoja.

Rekli ste da
biste željeli jedinstvenu Turističku zajednicu?

– Turist kad dođe
na područje Splitsko-dalmatinske županije, on ne pita za granice županija, zna
da je u  Dalmaciji. Svaka županija
razvija svoju strategiju, a riječ je o životno istom prostoru koji ima slične
razvojne mogućnosti. Normalno bi bilo da udružimo četiri županijske Turističke
zajednice i imamo jednog direktora s jasnom jedinstvenom strategijom.

Korona kriza
je vratila puno toga na tvorničke postavke. Treba li jedna od glavnih
gospodarskih grana županije postati poljoprivreda?

– Naravno da treba. U Vrgorcu smo napravili ogromne iskorake po tom
pitanju. Zahvaljujući svim aktivnostima sve više smo prepoznati kao jedan od
najvećih poljoprivredno-proizvodnih krajeva naše županije. U tom segmentu smo
puno napravili. Dobili smo nagradu za pametnu digitalizaciju Hrvatske
definirajući prvi u državi oblik e-tržnice, razvili vlastitu oznaku kvalitete
poljoprivrednih proizvoda, formirali  Poduzetnički centar koji je na usluzi za 450
OPG-ova, a s Agronomskim fakultetom iz Zagreba vraćamo u život dvije autohtone
sorte vinove loze. Naša županija ima velike potencijale za poljoprivredu zbog
mediteranske klime, plodnog tla i obilja vode u tokovima rijeka i našem
podzemlju ali i bogate tradicije vinarstva, maslinarstva, stočarstva i
ribarstva. Ipak zaostajemo u razvoju zbog niza poteškoća s kojim se susreću
naši poljoprivrednici. Prije svega posjedi su rascjepkani, imovinsko pravno odnosi
neriješeni. Trebamo potaknuti što hitnije sufinanciranje novih izmjera
katastarskih općina diljem ruralnih krajeva naše županije. Nismo dovoljno povezivali
ruralni turizam i poljoprivredu. Istra je napravila čudo od vina i pršuta, a
naša županija ima nekoliko puta veće proizvodne kapacitete koji očito nisu
prepoznati i potaknuti da se što više uključe u našu turističku ponudu. Imamo osjećaj da mi svoj poljoprivredni potencijal u županiji ne
prepoznajemo.

Brendirali ste
jagode u svom Vrgorcu. Jedan je to od vaših ključnih poteza?

– Definirali smo vlastitu oznaku kvalitete kako bi svi mogli prepoznati
naše proizvode. Oznaka koja jamči jasnu diferenciranost proizvoda. Slično se
može primijeniti na cijelu županiju. Zašto naši vinari ne bi imali svoju
oznaku, ili neki drugi poljoprivredni proizvod? To nije izmišljanje tople vode.
Pogledali smo što rade u Tirolu u Austriji i usmjerili se tim putem. Puno toga
se može napraviti s jasnom strategijom i vizijom. Naš brdsko-planinski dio
zaleđa ima ogroman potencijal potencijal.

Nikola Grmoja vas je jednom prilikom nazvao uskim saveznikom s HDZ-om.
Jeste li vi HDZ-ov saveznik?

– Saveznik koji je smijenio HDZ u Vrgorcu? (smijeh)
Mi smo bili
konstruktivni u radu Županijske skupštine. Na svaki prijedlog proračuna
predlagali smo amandmane, nisu usvajani. Mi smo opcija dijaloga i prihvaćanja
odgovornosti. Za bilo kakav dijalog je potrebno međusobno uvažavanje.

Hoćete i
vatrogasce u županiji poslati na test o konzumiranju droga?

– Ne treba se
politika miješati u vatrogastvo. Mi se u gradu ne miješamo, kod nas DVD djeluje
kroz udrugu građana. Ono što zakonski trebamo izdvojiti, izdvajamo. Volio bi da
je više reda u unutarnjem radu. Nakon onih reakcija neke stvari su se pomaknule
s mrtve točke, neke još nisu. Inače, županija je ulagala poprilična sredstva zadnjih
godina u protupožarnu zaštitu. Sustav je opremom unaprijeđen, ne treba sve kritizirati.

Ante Sanader
je čelnik vatrogasaca. No, dobro. Pitam vas zbog toga što ste to napravili u
Vrgorcu?

– Vatrogastvo
treba temeljitije urediti na razini države. Potrebno ga je depolitizirati kao
policiju. U Vrgorcu nisam mogao gledati neke stvari i reagirao sam. Reagirao
sam prvih dana i u gradskoj upravi i ostalim javnim institucijama grada. Mislim
da smo prvog radnog dana uveli elektronske evidencije radnog vremena.
Jednostavno volim red, nered me frustrira. Primjer uvođenja reda možete vidjeti
u racionalizaciji naše gradske uprave. Za plaće naše gradske uprave nekad smo
izdvajali gotovo 3 milijuna kuna za plaće, a sad smo taj iznos skoro pa
prepolovili i došli do izdvajanja od  1,6
milijuna.

I dalje se u
Gradskoj upravi Vrgorca radi na minimalcu?

– Ne. Radili smo
svi na minimalcu 18 mjeseci, sve dok nismo stabilizirali proračun. Danas su to
korektne plaće, ali je ljudi manje je dosta manje nakon reorganizacije cijelog sustava.
Težimo prema manjoj, digitaliziranoj i efikasnoj gradskoj upravi.

 Pokrenuli ste i javno ocjenjivanje teta u
vrtiću. Mislite li slično i u županiji?

– Svaka usluga koja se plaća od strane korisnika bi trebala biti ocijenjena.

Često su nama roditelji prigovarali oko nekih stvari, ali ovako smo uveli jedan
sustav u kojem mogu jednom mjesečno dati svoje mišljenje putem ankete.
Odgajateljice na kraju budu ocijenjene od stručne službe vrtića i odgovornih
osoba, a ankete nam posluže u popravljanju nekih stvari.  Prema tome, važno je uvesti model
ocjenjivanja usluge, odnosno omogućiti iznošenje mišljenja o usluzi putem
sustava ocjenjivanja.

Koje birače vi
hvatate? Jesu li vam najveće prijetnje Blaženko Boban i Miro Bulj koji će, po
svemu sudeći, biti vaši protukandidati? Kako mislite uzeti dio njihovog kolača?

– Ne brinu me
drugi. Naš tim gradi priču na našem programu, programu  koji će biti zaokret u odnosu na sadašnji
način upravljanja. Puno ljudi ne izlazi na izbore i mi ćemo u tom bazenu
tražiti podršku i pokušati ljudima predstaviti razlog izlaska na biračko
mjesto.

Ako postanete
župan, je li vam prihvatljiva suradnja HDZ, SDP i Kerum?

– Takvo pitanje se uvijek postavlja u predizborno vrijeme… Ja o tome ne bih
špekulirao, prvo trebamo izaći pred birače. Nakon izbora ćemo, na transparentan
način, sukladno našem programu tražiti većinu u Skupštini.

Vi nećete
namještati javne natječaje?

– Nisam nikad to radio. Svi imenovani direktori nemaju menadžerske ugovore
i nemaju mogućnost ostanka u sistematizaciji u slučaju smijene. U pet godina
rada nisam dobio kaznenu prijavu ili razmatranje od Povjerenstva za sukob
interesa. Treba se uspostavit jasan sustav kompetencija. Na čelnim funkcijama
trebaju biti odgovorni i sposobni ljudi koji trebaju biti samostalni u
donošenju odluka, ali i odgovorni za svoje postupke.

Što ćete prvo
napraviti kad postane župan?

– Promjene u Javnoj ustanovi za prostorno planiranje naše županije. Zatvaraju
se oči pred urbanističkim kaosom u našoj županiji, posebno u obalnom pojasu.
Županija ima „škare i sukno“ u svojim rukama putem županijskog prostornog plana
koji treba zaustaviti betonizaciju i devastaciju obale, uvesti reda u
urbanistički kaos i zaštiti naše zelene oaze. Naša mjesta uz obalu postaju
spavaonice, a urbanistički nalikuju na favele, obala tone pod pritiskom betona.
Naš najveći potencijal je prostor. Naša županija je prostorno najveća u
Hrvatskoj. Moramo uspostaviti novi sustav, sklad investicija, dugoročnih
strategija, okoliša i zahtjeva šire zajednice putem aktivnije uloge javne
ustanove za prostorno planiranje naše županije.

Kokorići su
bili pogođeni poplavom. Kakvo je sada stanje dolje? Koliko vam je značila pomoć
županije?

– Kad se dogodi takva nepogoda  ne
gleda se tko je gradonačelnik, župan ili netko drugi na vlasti. Svi tada
priskaču u pomoć ljudima. Novac je osiguran, novac će biti transferiran korisnicima
do kraja sljedećeg tjedna. Nama je bilo bitno da je sve išlo relativno brzo i
transparentno. Maksimalno smo uključili stručne osobe u proces obnove. Ni jedan
prigovor nismo dobili s terena. Ljudi su zadovoljni, prema tome možemo i mi na
javnim funkcijama biti zadovoljni. Ipak, više od sanacije šteta moramo težiti
prema sustavu koji bi riješio moguće buduće probleme. Riječ je o hidrotehničkim
tunelima za odvodnju viška vode. Za takvim projektima čeznu naša krška polja.
Svi pričaju o cestovnim infrastrukturnim projektima, a možda bi bilo mudrije
krenuti aktivnije u hidrotehničke projekte koji bi omogućili bolju
iskorištenost naših krških polja.