Josipović: Referendum o autocestama je preuranjen

Predsjednik Republike Ivo Josipović smatra da je prerano odlučivati o tome trebamo li dati autoceste u koncesiju ističući da je riječ prvenstveno o gospodarskom pitanju o kojem bi se na referendum trebalo ići tek kad bude poznato “da li netko za autoceste nudi 5, 2 ili 50 milijardi nečega”.

U intervjuu za novopokrenutu televiziju N1 Josipović je petak navečer rekao da će biti suzdržan ako dođe do referenduma o monetizaciji autocesta.

“Zašto? Jer mislim da se odlučuje prerano o tome. Za mene pitanje da li u koncesiju ili ne u koncesiju nije emotivno pitanje. Mislim da nije točna tvrdnja kako se takvom koncesijom prodaje naša autocesta i da će je netko odnijeti. Dakle, za mene je to gospodarsko, ekonomsko pitanje”, ustvrdio je.

Odluka o tome da li ići u monetizaciju je pitanje matematike i vizije kako sredstva koja bi se dobila najbolje plasirati, odnosno, ako to ne učinimo – što umjesto toga, dodaje predsjednik.

“Prema tome, ako mene pitate jesam li za monetizaciju ili nisam, ja vam na to pitanje mogu dati odgovor samo onda kada vidim što se nudi. Referendum je jedna sasvim dobra metoda da građani kažu što misle o nekom važnom pitanju, ali bih volio da se na referendum ide onog trenutka kad znamo da li netko nudi 5, 2 ili 50 milijardi nečega”, rekao je.

Drži da je Vlada morala s puno više detalja, uvjerljivosti i podataka izići u javnosti i reći zašto zagovara monetizaciju, kakve su perspektive i što nakon monetizacije. “Da li ćemo naprosto uzeti novce i potrošit ih na otplatu kredita ili to ima još možda i neku daljnju, razvojnu komponentu? Što ta monetizacija znači u globalnom pristupu Vlade našem gospodarstvu, dugovima i javnim financijama? S druge strane, evo, mislim da je zaista preuranjeno bilo pitati ‘da’ ili ‘ne’ ili pitati ‘sada’, kad još ne znamo parametre”, objašnjava Josipović.

Inicijatori prikupljanja potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta predlažu da se on održi u isto vrijeme kada i predsjednički izbori, a Josipović kaže kako nema ništa protiv ako do toga dođe, kao i da to neće utjecati na njegovu kampanju.

Na novinarsko pitanje kako gleda na zahtjev za provedbom lustracije u Hrvatskoj, Josipović odgovara kako ona nema osobitog smisla ocjenjujući da bi dovela do novih podjela u društvu.

“Kao prvo, prošlo je puno vremena. Kao drugo, mnogi koji su nekada bili aktivni na način koji je moralno etički neprihvatljiv u bivšim raznim službama, više nisu aktivni. Nisu više na sceni i možda biste na prste jedne ruke nabrojali ove ljude. I kao treće, ogroman broj tih ljudi koji jesu bili angažirani u različitim aspektima represije u bivšem sustavu, negdje na početku naše državnosti, zajedno s drugima krenuli su u obranu Domovine i dali veliki doprinos”, rekao je.

Prema tome, zaključuje predsjednik, nakon svih tih godina, nakon svih tih promjena, mislim da bi taj proces lustracije unosio novu nestabilnost, pa i doveo u pitanje čak i neke etičke zasade, jer, bojim se da kriterij ne bi bio realan, da bi bio politički motiviran, a to bi dovodilo do daljnjih podjela u našem društvu.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je u razgovoru za N1 objavljenom u petak navečer da je ukrajinska kriza možda najozbiljnija kriza koju je svijet imao nakon Drugog svjetskog rata, ali da je ta kriza i šansa za Hrvatsku koja se može pozicionirati kao ključni energetski pravac za središnju i jugoistočnu Europu.

Josipović je u opsežnom intervjuu za novopokrenuti televizijski kanal specijaliziran za vijesti iz regije opovrgnuo informaciju da je Hrvatska odlučila poslati svoje helikoptere na remont u Ukrajinu, ustvrdivši da o tome zasad nije donesena nikakva odluka.

Hrvatski predsjednik je također komentirao i odnose sa susjedima, ocijenivši da je važno da Hrvatska i Srbija “budu dobar katalizator” i podrže BiH, ali da se ne miješaju u unutarnje poslove te zemlje.

Dodao je da je za Zagreb, zbog potrebe rješavanja brojnih pitanja proizašlih iz rata i raspada bivše Jugoslavije te zbog gospodarskih interesa, važno imati dobre odnose s Beogradom, ocijenivši međutim da ti odnosi danas “nisu posebni ni u pozitivnom ni u negativnom smislu” i da je “na neki način došlo do stagnacije”.

Ukrajinska kriza kao energetska šansa

Govoreći o krizi u Ukrajini, gdje se na istoku zemlje nastavljaju sukobi vladinih snaga i proruskih pobunjenika, Josipović je istaknuo da je riječ o “možda najozbiljnijoj krizi koju je ne Europa, nego svijet imao nakon Drugog svjetskog rata”.

“Potencijal tog sukoba je strašan. Rekao bih i do Trećeg svjetskog rata, i onaj tko to ne vidi nije ozbiljan”, ocijenio je Josipović, dodavši da je kriza dovela do velikih strateških promjena.

“Dakle, ta je teza o suradnji s jedne strane NATO-a, EU-a i Rusije kao partnera … poljuljana je, rekao bih pala je u vodu. Mnoge su se zemlje, posebice baltičke zemlje, Poljska i još neke, osjetile ugrožene u novom strategijskom odnosu koji se pojavio”, rekao je Josipović.

“U svemu tome, naravno, moramo pogledati gdje smo tu mi”, rekao je hrvatski predsjednik. “Kriza kao takva jest i nama problem, i sigurnosni i gospodarski. S druge strane, ta kriza, posebice kad gledamo njen energetski aspekt, otvara i za nas neke nove mogućnosti da se pokažemo kao zemlja koja može biti važan faktor”, naglasio je Josipović.

“Hrvatska ima priliku institucionalizirati se kao energetska vrata tog dijela Europe, velikog dijela Europe. Posebice kroz LNG terminal”, dodao je.

“Vlada na tome radi i dobili smo informaciju da ti napori imaju svoj rezultat. EU je rekla da će financirati tu studiju, čini mi se s 4,9 milijuna eura i to je dobar znak jer ako se taj LNG zaista napravi, ako mi doradimo svoju infrastrukturu, to će za nas značiti energetsku sigurnost, ali i velike moguće prihode s naslova naše pozicije kao energetskih vrata EU-a”.

“Tako da u tom zlu koje generira sukob u Ukrajini evo ima i nešto za nas obećavajuće, da možemo biti onaj faktor koji će olakšati cijelu tu krizu pa i doprinijeti sebi nešto kada govorimo o ekonomiji”, kazao je Josipović.

Također je opovrgnuo informaciju da će Hrvatska poslati svoje helikoptere na remont u Ukrajinu. “Ne, neće, kako sad stvari stoje … mislim da se sad negdje tender raspisuje ili je raspisan. Očekuje se možda da će se Ukrajinci javiti, ali nikakve odluke o tome nema”, naglasio je hrvatski predsjednik.

Podrška svemu što dogovore u BiH

Odgovarajući na pitanje podržava li ustavne promjene u BiH i stvaranje trećeg entiteta s hrvatskom većinom u toj zemlji, Josipović je kazao da je “potpuno svejedno” što on, “kao predsjednik Hrvatske, susjedne zemlje”, podržava.

“Sve ono što oni dogovore, a čim su oni zadovoljni, ja ću podržati rukama i nogama, zvalo se to ovako ili onako. Ja možda imam svoje mišljenje što bi moglo biti dobro za njih ili ne, ali nemam pravo to iznositi”, dodao je.

“Mislim da je najveća zadaća nas susjeda, prije svega mislim naravno na Srbiju, na Hrvatsku, i na druge, jest to da budemo dobar katalizator, da podržimo naše susjede da između sebe, jer nema drugog načina, nađu rješenje, a na njima je da razumiju da ovako kako je dosad išlo teško može dalje”, kazao je Josipović.

Sa Srbijom ključan problem nestale osobe

Hrvatski predsjednik je u razgovoru naglasio da je Srbija za Hrvatsku “iznimno važan susjed” i da su odnosi s tom zemljom važni zbog potrebe rješavanja brojnih pitanja proizašlih iz rata i raspada bivše Jugoslavije, ali i zbog “silnih ekonomskih interesa”.

“Uvijek kad su neki problemi prvi koji me zovu su gospodarstvenici pa kažu ‘predsjedniče, nemojte da to ode predaleko’ … mi hoćemo surađivati, investirati, naši gospodarstvenici investiraju, trguju, zarađuju i mi skupa s njima kroz tu gospodarsku suradnju”, rekao je Josipović dodajući da je potrebno riješiti “brojne repove koje imamo i iz bivše države i iz rata”.

“Ključni problem, moralni i politički je pitanje nestalih osoba, to je broj jedan. Naravno, uz to i odgovornost za ratne zločine i more drugih pitanja, to su granice, to je sukcesija imovine, to su privatni interesi, legitimni interesi, imovinski, naslijeđe, mirovine, plaće, dakle silno je važno da to riješimo”, rekao je.

Ipak je ocijenio da odnosi Hrvatske i Srbije nisu posebni “ni u pozitivnom ni u negativnom smislu”.

“Uz činjenicu da imamo brojne te otvorene odnose, mi smo sad došli u fazu da je neki opći osjećaj da je taj rast dobrih odnosa na neki način došao do stagnacije … možda i zato što rješavanje pojedinih odnosa, pitanje granice na Dunavu ili pitanje međusobne suradnje kada je riječ o progonu ratnih zločina ili uređenje imovinskih odnosa, traži neke delikatne odluke”, rekao je Josipović, dodajući da je “bilo i uspjeha”.

“Evo … pitanje nestalih je ključno pitanje, na njemu ozbiljno radimo, ali su ostvareni i ozbiljni rezultati. Mi smo praktično u zadnjih pet šest godina prepolovili broj ljudi kojima se ne zna sudbina”, rekao je.

“Dakle, ogroman je napredak napravljen, ali s druge strane s tim ne smijemo biti zadovoljni. Još neka od tih ključnih pitanja čekaju osjetljive odluke i čekaju da svi mi skupa, naše vlade, smognemo hrabrosti i snage da donesemo te odluke”, rekao je Josipović.

Posjet ruskog predsjednika Putina Beogradu

Komentirajući nedavni posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Beogradu, Josipović je ocijenio da je riječ o “posjetu ambivalentne naravi”.

“Ok, to je stvar Srbije i njezinih odnosa, međutim Srbija reflektira biti članica EU-a i s jedne strane tu su sasvim sigurno imali određenu knedlu u grlu ako tako mogu reći, a s druge strane, treba i respektirati te neke posebne povijesne veze koje Srbija i Rusija imaju”, rekao je.

“Međutim, Srbija će morati donijeti odluku. Danas su vrlo osjetljivi odnosi istoka i zapada, Rusije, EU-a, NATO-a. Srbija će tu morati postaviti jasnu crtu gdje započinje i gdje završava ta suradnja, a da ne prelazi granicu svrstavanja”, zaključio je Josipović.