Grabar-Kitarović: “Mnoge zemlje dale bi bogatstvo da imaju vodno blago kakvo mi imamo”

Predsjednica je na jučerašnjoj konferenciji spomenula da je pitka voda strateški resurs svake države, te da većina naših sugrađana ima tu povlasticu da može piti vodu iz slavine, a spomenula je i sve češći problem Splićana s mutnoćom Jadra te istaknula da ne smijemo dopustiti da trpe nestašicu pitke vode.

– Mnoge zemlje dale bi bogatstvo da imaju vodno blago kakvo mi imamo. Baš zato se predviđa da će se budući svjetski sukobi voditi oko vode, što nam daje obvezu da zaštitimo svoje vodne resurse. Voda još nije svima jednako dostupna, posebice na našim otocima. Imamo dotrajale mreže i gubitke vode koje plaćaju svi građani, te smo odgovorni čuvati je i ne trošiti je bespotrebno. U gospodarenje vodama svakako spada i navodnjavanje, gdje imamo problem da trenutno natapamo do dva posto poljoprivrednih površina. Problem poplava moramo rješavati sustavno. Politika se mora osloniti na hrvatsku pamet i iskustvo, ali i na dobre primjere iz drugih zemalja. Počnimo se odgovorno ponašati! Zato vjerujem da će ova konferencija tome pridonijeti – zaključila je predsjednica.

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara naglasio je da se svi bave pelješkim mostom i bombarderima, a projekt Eko-Kaštelanski zaljev vrijedi dvije milijarde kuna, i istaknuo važnost ubrzavanja projekta aglomeracije.

– Odavno smo napustili čatrnje i bunare, ali naš odnos prema vodi je sličan kao i prema okolišu – uzeli smo ga zdravo za gotovo. Novi naraštaj političara, kojem i ja pripadam, neće pričati općenito, nego izravno i otvoreno, aktivirajući sve resurse. Koristim prigodu zahvaliti Slobodnoj Dalmaciji, koja svakodnevno prati život malog čovjeka, a na ovoj konferenciji otvara stranicu zdravog razvoja – zaključio je splitski gradonačelnik.

Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, posebno je istaknuo nedovoljna ulaganja Hrvatskih voda u vodno-gospodarski odjel Split s obzirom na to da uprihoduje 44 posto svih sredstava te državne tvrtke, što iznosi više od milijardu kuna, a vrati se samo 17 posto, odnosno 417 milijuna.

– Znam da je solidarnost bitna, posebno kada je u pitanju Slavonija, ali je moraju osjetiti i ostali vodnogospodarski odjeli. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, iznio je podatak da je javna vodoopskrba dostupna za 94 posto stanovništva te da su u vodoopskrbnom sustavu gubici veliki i iznose 49 posto.

– U cilju smanjenja gubitaka započeli smo rekonstrukciju vodovodne mreže u RH. U ovom trenutku 47 posto stanovništva priključeno je na sustav javne odvodnje koji kontrolira država, što je problem, od čega je tek 35 posto priključeno na sustave pročišćivača otpadnih voda. U odnosu na njih, tek 35 posto priključeno je na sustave pročišćivača otpadnih voda. Omogućeno je navodnjavanje 22 i pol tisuće hektara površina, a taj iznos može biti znatno veći. Trenutno je u provedbi 30 projekata za navodnjavanje 27 tisuća hektara. U pripremi je novi zakon o vodnim uslugama i nova uredba o uslužnim područjima – istaknuo je ministar.