Zeleni Dalmacije za naftne platforme u Jadranu; Stella smatra da će “metalne rugobe” uništiti turizam

Za razliku od većine ekoloških udruga u Hrvatskoj koje se protive najavljenom istraživanju i eksploataciji nafte u Jadranu, Zeleni Dalmacije nemaju ništa protiv toga, ali smatraju da bi se za taj posao trebali ispuniti neki uvjeti.

– Smatramo da Studija treba na ozbiljnu doradu, treba voditi računa o strateškim rezervama Hrvatske, udaljenost platformi od otoka treba povećati značajno više od predviđenih šest kilometara, eksploatacijskih polja ne bi smjelo biti puno, a eventualne štetne posljedice trebale bi biti smanjene na najmanju moguću mjeru – kaže Lovro Rumora iz Zelenih Dalmacije.

Dodaje kako ga zabrinjava to što je Hrvatska u ovaj projekt ušla nepripremljena.

– Postavlja se pitanje zašto nismo nikada sami istraživali naftu i plin nego uvijek u kooperaciji s nekim iako to samostalno radimo po svijetu. To odnosi značajan dio dobiti iako imamo sve predispozicije da bi sami mogli to raditi. Nije nam jasno zašto smo se toliko žurili da to napravimo baš u ovom trenutku, a zabrinjava nas i preeksploatiranost. Ipak, mi polazimo od toga da ekologija i istraživanje ugljikovodika mogu ići zajedno. Potreban je ozbiljan sustav neutralnog monitoringa kojeg Hrvatska za sada nema. Inzistiramo na tome da se na sadašnjim platformama praktično vide moguće posljedice te da se izradi ozbiljan rad o štetnim utjecajima istraživanja i eksploatacije plina – ističe Rumora.

Napominje kako Zeleni Dalmacije priželjkuju to da se pokaže kako je Jadran bogat plinom jer je to ekološki i jeftin energent, a smatraju i da bi lavovski dio dobiti od istraživanja i eksploatacije trebao ostati u Jadranskoj regiji, a ne se slijevati u državni proračun.

– ZERP nije nikada proglašen baš zbog nekih igara oko ovoga. Da smo proglasili ZERP imali bi puno veće šanse i puno veću dobit od eksploatacije. Na žalost, nikada nismo znali što želimo sa suverenitetom na moru. Od Vlade očekujemo zaštitu Jabučke kotline, tu ne smije postojati nikakva istražna djelatnost. Povećat će se frekvencija tankerske plovidbe i po zakonu velikih brojeva jasno je da će se akcidenti dogoditi, stoga tražimo status “osjetljivog mora” za Jadran. Naša Vlada za to mora izvršiti pritisak na Italiju. Moraju se odrediti “zone neuzimanja” na pojedinim mjestima, jer je naše more poprilično siromašno, a resorno Ministarstvo obavezno mora izraditi “kartu buke”. Usto, problem je i u sustavu zaštite koji je trenutno spor i ne efektivan. Zato tražimo da se novac od istražnih radnji investira u specijalne jedinice za brzo djelovanje u slučaju nekakvih problema na moru – smatra Rumora te po pitanju turizma dodaje kako je turizam vrlo osjetljiva djelatnost, podložna oscilacijama, stanju na tržištu i vojno-političkoj situaciji u svijetu i regiji.

– Turizam ne može bez energije, a jeftine pogotovo. Opterećenja u Dalmaciji zimi i ljeti s cijenama su enormna, a ne zaboravimo da je turizam veliki onečišćivač okoliša i potrošač resursa. Ograničiti se na monokulturu turizma pogubno je u ekonomskom smislu – tvrdi Rumora.

S njim se ne slaže Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, koji kaže da je najava istraživanja i eksploatacije nafte najveća prijetnja razvoju turizmu i najveća nepogoda koja se zadnjih 50 godina dogodila Dalmaciji i Hrvatskoj.

– Turizam u Hrvatskoj godišnje donese oko 7,5 milijardi eura, a u Splitsko-dalmatinsku županiju između 750 milijuna i milijardu eura. Ti se novci nikada neće moći nadoknaditi iz nafte, a i da se nadoknade njih nikada neće dobiti ljudi koji dobivaju novac od turizma. Mi imamo samo 20.000 privatnih iznajmljivača, stotine hotela, tisuće restorana i kafića koji žive jedino, isključivo i samo od turizma. Turizam je taj kojem je cilj održivi razvoj, a jedno zagađenje je dovoljno da se uništi turizam koji se u Hrvatskoj gradio više od stotinu godina. Jako se protivimo tome. Kada se govori o prednostima eksploatacije svi govore o zaradi, ali je pitanje i kome ide zarada od nafte. Sigurno ne ide nekome iz Dalmacije – tvrdi Stella koji je siguran da će se u slučaju da prođe projekt eksploatacije nafte još lošije živjeti.

– Ako se i ne dogodi neki ekološki incident samo će nam te metalne rugobe smanjiti dolaske i prihode od turizma. Kako ćemo se mi brendirati kao turistička zemlja s naftnim platformama koje se vide sa svakog našeg otoka. S obzirom na to da turizam za sada daje 20 posto BDP-a mi ne možemo zanemariti tu činjenicu. Ako se odlučimo za naftne platforme moramo javno reći da mi ne želimo razvijati održivi turizam, niti bilo kakav drugi turizam u Hrvatskoj. To Vlada mora jasno reći, jer priče o tome da naftne platforme i turizam idu zajedno ne drže vodu – zaključuje Stella.