Prates idući tjedan svjedoči na suđenju Perkoviću i Mustaču

U ponedjeljak bi se trebalo nastaviti svjedočenje prvog svjedoka
Andresa (Hrvoja) Jelića, sina dugogodišnjeg vođe organizacije Hrvatski
narodni odbor (HNO) Ivana Jelića i nećaka osnivača HNO-a Branimira
Jelića.

Jelić je već svjedočio ovoga tjedna, a u ponedjeljak bi još jednom trebao odgovarati na pitanja obrane i državnog odvjetništva.

Za ponedjeljak najavljena svjedokinja, udovica Stjepana
Đurekovića i sutužiteljica u procesu Gizela Đureković, neće dati iskaz
jer iz zdravstvenih razloga ne može putovati u Muenchen.

Jedan od nekadašnjih direktora Ine i potom hrvatski emigrant
Stjepan Đureković ubijen je 28. srpnja 1983. u Wolfratshausenu pored
Muenchena u garaži koja mu je služila kao tiskara.

Prates na klupi za svjedoke

Suđenje Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću započelo je 17.
listopada čitanjem optužnica u kojima se optuženima predbacuje davanje
naloga te planiranje i logistička organizacija Đurekovićeva ubojstva. U
optužnici se također tvrdi kako je glavni nalogodavac ovog ubojstva bio
nekadašnji komunistički čelnik Mika Špiljak koji je strahovao da bi
Đureković, koji je do odlaska u emigraciju obnašao mjesto direktora
marketinga naftne kompanije Ina, mogao svjedočiti o financijskoj
pronevjeri u ovoj kompaniji u koju je navodno bio umiješan i Špiljkov
sin Vanja.

Tijekom tjedna pred sudom bi se trebao kao svjedok pojaviti i
Krunoslav Prates, koji je 2008. osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog
suučesništva u ubojstvu Đurekovića.

Već tijekom tadašnjeg suđenja, koje se zbog, kako je to tada
priopćio viši zemaljski sud u Muenchenu, odugovlačilo dvije godine zbog
nesuradnje pravosudnih tijela u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji,
spominjalo se ime Perkovića i Mustača koji su se navodili kao
naručitelji tog ubojstva.

Prates je na kraju osuđen zbog suučesništva u ubojstvu, a ne pomaganja u ubojstvu kako je prvobitno stajalo u optužnici.

Presuda Pratesu se najvećim dijelom zasnivala na svjedočanjima
glavnih svjedoka optužbe Vinka Sindičića i Bože Vukušića, kao i na
opširnim analizama jugoslavenskog političkog sustava i funkcioniranja
službe sigurnosti. Ova dva svjedoka se spominju i kao mogući svjedoci u
predstojećem procesu protiv Perkovića i Mustača.

Nakon čitanja optužnice optuženi Mustač i Perković su najavili
kako se zasad neće očitovati o događajima i osobama koji se spominju u
optužnici.

Zdravku Mustaču se predbacuje da je suoptuženom Perkoviću “u
Zagrebu ili negdje drugdje” i to prije 28. srpnja 1983., dakle prije
ubojstva Đurekovića, kao nadređeni dao nalog za planiranje ubojstva
hrvatskog emigranta Đurekovića.

Perkoviću se predbacuje da je “u Luxembourgu i na drugim
mjestima” zasad nepoznatim počiniteljima svjesno pomogao u počinjenju
kaznenog djela ubojstva. Perkoviću se između ostalog predbacuje i da je
nepoznatom počinitelju predao ključ garaže u kojoj je Đureković ubijen.

Dosadašnji tijek suđenja

Suđenje je prvog dana obilježio kratki incident kada je
Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo pokušao od državnog odvjetništva
zatražiti očitovanje o eventualnom utjecaju Njemačke obavještajne službe
(BND) na neke svjedoke i o ulozi BND-a u terorističkim aktivnostima u
Jugoslaviji.

U utorak je svjedočila Herta Stossberger, Đurekovićeva
prijateljica koja je na dan ubojstva s njim trebala ići na izlet i koja
tvrdi da je on bio svjestan da mu je život ugrožen.

“Đureković je najviše strahovao da ga ne otmu i ne odvedu natrag u
Jugoslaviju”, rekla je Stossberger koja je ubijenog upoznala dok je bio
menadžer u Ini.

Prije toga, u ponedjeljak, iskaz su dali policajci koji su izvršili uviđaj na mjestu zločina.

Sudac Manfred Dauster tijekom suđenja požalio se da hrvatske
vlasti ne obrađuju pozive svjedocima i dodao da sud “poduzima potrebne
mjere” kako bi se svjedoci pojavili pred sudom u Muenchenu.

Dauster je prvi put nagovijestio da bi se proces, koji bi trebao
trajati do kraja travnja sljedeće godine, mogao oduljiti do jeseni 2015.

Hrvatsko ministarstvo pravosuđa na to je odgovorilo da je iz
Njemačke primilo tek četiri zahtjeva za uručenje poziva, od kojih je
jednom udovoljeno, dok za ostale očekuju odgovore nadležnih općinskih
sudova.

Odvjetnik obitelji ubijenog emigranta Stjepana Đurekovića, Siniša
Pavlović, izjavio je da je arhiv nekadašnjeg “partijskog komiteta” očigledno pročišćen i cenzuriran jer ne sadrži bitne dokumente od
interesa za suđenje dvojici nekadašnjih čelnika Udbe Josipu Perkoviću i
Zdravku Mustaču, unatoč indicijama da bi takvi dokumenti morali
postojati. Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost ranije je odvjetnicima
angažiranim na “slučaju Perković” dopustio uvid u arhiv nekadašnjeg
Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (CK SKH) koji nose oznaku
tajnosti.

Njemačko državno odvjetništvo objavilo je 17. lipnja da je protiv
Josipa Perkovića podiglo optužnicu kojom ga terete za “planiranje i
pripreme” ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u
Wolfratshausenu pored Muenchena. Optužnica protiv Mustača podignuta je
12. kolovoza zbog sumnje da je pomagao u ubojstvu Đurekovića. U
optužnici se navodi da je Mustač od 1982. do 1985. obnašao funkciju
voditelja bivše jugoslavenske tajne službe Udbe te mu se predbacuje da
je kao nadležna osoba Josipu Perkoviću, protiv kojeg je također krajem
svibnja ove godine podignuta optužnica, dao nalog za planiranje i
pripremu Đurekovićeva ubojstva. Viši zemaljski sud u Muenchenu donio je
9. rujna odluku o spajanju procesa protiv Mustača i Perkovića. Sud u
Muenchenu istodobno je dopustio sudjelovanje Đurekovićeve udovice kao
sutužiteljice.

Perković je 24. siječnja izručen Njemačkoj, čime je završena
sedmomjesečna pravno-politička zavrzlama koja je uzburkala i
polarizirala hrvatsku političku scenu, aktualizirala neriješena
politička ubojstva bivšeg komunističkog režima, ali i stvorila prijepore
u pravosudnim krugovima zbog različitog tumačenja europskog uhidbenog
naloga i pitanja zastare.

Mustač je Njemačkoj izručen 17. travnja, nakon što je dva dana ranije Vrhovni sud odbio žalbe na odluku o izručenju.