Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić predslavio je sinoć obrede Vazmenoga bdijenjau splitskoj prvostolnici sv. Dujma. U koncelebraciji su bili: katedralni župnik don Ante Mateljan, don Marko Ćubelić, don Šimun Doljanin i don Nikola Šakić, a maestro don Šime Marović otpjevao je svečani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Nakon Službe svjetla uslijedila je Služba riječi tijekom koje je nadbiskup izrekao prigodnu homiliju.

- Naše dane i vrijeme prate neugodne vijesti. U strahu smo za danas, a još je neizvjesnije naše sutra. Zabrinjavajuće vijesti nas sustižu kao da više nema prostora ni mogućnosti za dobre vijesti. Očekivali smo brži i humaniji materijalni napredak, kao i duhovno-moralni rast društva i svijeta. Nadali smo se proljeću koje u ovo vrijeme priroda oko nas prihvaća i usklađuje se s tim dinamizmom; dok čovjek, društvo i svijet kao da se suprotstavljaju proljeću ostajući u tami hladne zime“, tim je riječima nadbiskup započeo svoju homiliju kako bi ukazao na jednu drukčiju vijest, Radosnu vijest o Isusovom uskrsnuću. To je vijest nebeskoga glasnika „uplašenim i tužnim ženama, u vremenu zime i to u okolnostima groba i smrti, iznenađujuću i nevjerojatnu vijest za nas i našu povijest. Nikakvo čudo da je čovjek nepovjerljiv prema toj radosnoj vijesti jer nije naša, nadilazi nas, ali nama je upućena i za nas je: 'Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu! Sjetite se kako vam je govorio dok je još bio u Galileji. (Lk 24, 5-6).“

- Ta je vijest temelj budućnosti i razlog nade ljudskog roda. Otac nebeski „snagom svoje ljubavi otvara grob, oslobađa nas ambijenta zime i spona smrti te nas uvodi u sveto proljeće. Samom čovjeku ovo je nemoguće jer on sam zida i umnaža grobove, a često je i suradnik smrti. No, Bogu Ocu, njegovoj stvaralačkoj i milosrdnoj ljubavi je moguće: 'Gospodnje je to djelo, kakvo čudo u očima našim!' (Ps 118, 23). Božje je to djelo plana spasenja predoznačeno već u starozavjetnoj Pashi, izlasku i oslobođenju Izraela iz egipatskog ropstva prema Obećanoj zemlji. Proročki je to naviještaj konačne Pashe i izlaska iz zarobljenosti grijeha, smrti i groba u obećanu Nebesku domovinu. Bio je to znak koji usmjeruje na Pashu koju slavimo - Krista Gospodina - koji je u svojoj ljubavi prihvatio sve naše zime i grobove da nas uvede u život božanskog proljeća. Smrt nad njim ne gospoduje. Raspeti i Uskrsli Gospodin svojom žrtvom ljubavi urušio je temelje smrti i rastvorio zatvor groba.

Nadbiskup je pozdravio nazočnu braću i sestre članove Neokatekumenskog puta koji su završili Put.

- Zajedno s njima noćas ćemo obnoviti svoja krsna obećanja i još svjesnije sklopiti savez s Uskrslim Gospodinom. Braćo i sestre, otajstvo Kristova Uskrsnuća nije povratak - reanimacija, vraćanje u život - jednog umrlog, poput evanđeoskog slučaja Lazara, do ponovnog neizbježnog susreta sa smrću. Radosna vijest: 'Nije ovdje, nego uskrsnu!', nadilazi i pobjeđuje samu smrt. Smrt više ne gospoduje nad Isusom iz Nazareta. Kristovo uskrsnuće ne odnosi se samo na preminule jer snaga Kristova proljeća zahvaća sve nas već ovdje i sada u okolnostima zemaljskog života, naših uloga i odnosa. Ako bi se uskrsnuće odnosilo samo na one koji su završili svoj zemaljski život, što bi smo mi imali onda slaviti?! - retorički je upitao mons. Barišić te dodao:

- Ne bi to bilo u pravom smislu naše slavlje u ovome našem ovdje i danas. Stoga, mi smo oni koji trebamo uskrsnuti, mi živi, uskrsnuti iz naših oblika smrti i hladnih grobova; izaći iz naše zime i dopustiti da naše društvo i svijet zahvati snaga ljubavi Kristova proljeća. Naša Pasha - Isus Krist, Raspeti i Uskrsli - želi nas izvesti iz zarobljenosti srca i uma, neznanja i zloće - osobne i društvene; uza sve moguće naše inflacije i degradacije čovjeka i svijeta, daruje nam razlog naše nade i smisla života. On nam želi nam posvjedočiti da uza sve sukobe, nepravde, razaranja, naš život i naša povijest nije projekt koji ostaje na pola puta, neostvaren, u grobu bez puta, već nas želi dovesti do punine ostvarenosti u njegovom i našem uskrsnuću.

U nastavku propovijedi nadbiskup je pozvao sve da rade na miru, pomirenju i solidarnosti jer smo svi na jednoj lađi: Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci, Europska Unija, Amerika, Kina, odnosno svi narodi svijeta.

- Svima nam je jedan Bog Otac. On je temelj i zaštitnik našeg dostojanstva i zajedništva. Da, jedan nam je Otac i jedna je lađa! Stoga, zlo i opako je sa zajedničke lađe protjerivati i vidjeti druge kao teret, a isto tako, opasno je uništavati i potapati zajedničku nam lađu. Neka nas Radosna vijest Kristova uskrsnuća i našega u nadi oživi u međusobnoj ljubavi mira i pomirenja; da iz zaleđenih odnosa i zime neprijateljstva izađemo svjesni da smo svi braća i sestre, i oni na crtama bojišnica kao i oni koji iz pozadina dirigiraju sukobima; da nam udaljeni postanu bližnji; da vladanje bude služenje; da spoznamo kako slobode nema bez ljubavi i odgovornosti; da uvidimo kako su materijalne stvari sredstvo, a ne smisao života.

- Pozovimo Uskrsloga Spasitelja za naše obiteljske i društvene stolove - nastavio je nadbiskup Barišić...

- da naše sumnje preobrazi u povjerenje, ravnodušnost u opredjeljenje, egoizam u sebedarnu ljubav, želju vladanja u spremnost služenja, našu samodostanost u svijest da nismo sami, da smo potrebni drugih i drugi nas. Pozovimo i zamolimo Raspetog i Uskrslog Gospodina poput dvojice učenika na putu u Emaus: 'Ostani s nama Gospodine u našoj zimi i budi nada i budućnost našeg proljeća'. Radosnu i blagoslovljenu vijest Kristova uskrsnuća želim svima vama braćo i sestre, svim kršćanima i ljudima dobre volje, našem Gradu i Nadbiskupiji, Domovini i Svijetu.

Zatim je uslijedila obnova krsnih obećanja i Euharistijska služba, a na samom kraju slavlja nadbiskup je blagoslovio hranu zaželjevši svima sretan Uskrs. Na bdijenju je pjevao katedralni zbor.

U 9 sati cvijeće će se položiti i kod spomenika u Parku branitelja, a potom će se sa zgrade Gradske uprave spustiti 22 metra dug hrvatski barjak.

U večernjem djelu programa u 20 sati na Trgu Gaje Bulata Orkestar HRM-a i Klapa sv. Juraj na Trgu Gaje Bulata izvest će svečani koncert kao poklon svim građanima Splita, a nakon koncerta u 21.30 sati bit će vatromet s Gata sv. Nikole.

Kandidatkinja koalicije Možemo! - Nova ljevica za gradonačelnicu Splita Tamara Visković imat će jaku podršku na predstojećim lokalnim izborima, poznata imena u Splitu.

Prvi je najpoznatiji splitski čokolatjer, uzorni poslodavac, glazbenik i dugogodišnji sudionik aktivističkog, kulturnog i društvenog života u Splitu Marinko Biškić. Uz sve poslovne uspjehe, posebno za čokolade Nadalina, Biškić je za svoj društveni angažman dobitnik i nagrade EN FACE :: Anfas, obrazloženu dobrim opisom cijelog Marinkovog života: "za organski i trajno razbarušeni anarhizam, za uporan i društveno relevantan antifašizam i za dubinski ili psihoanalitički podmukao antikapitalizam".

Uz njega i Tamaru na glasačkom listiću i na budućem zajedničkom poslu stajat će Tomo Matičević, srednjoškolski profesor etike, filozofije i logike. Osim prosvjetnog rada u razredu, sudjelovao je u organizaciji državnih natjecanja i stručnih skupova, te u nekoliko europskih projekata, među ostalim i osmišljavanja novog kurikuluma Mediji u suvremenom društvu (medijska pismenost). I on je godinama društveno aktivan u udrugama i institucijama koje se bave odgojem i obrazovanjem, ekologijom, kulturom i socijalnom problematikom.

Projekt podrazumijeva subvencioniranje dijela sportske članarine za osnovnoškolce i srednjoškolce u iznosu od 150 kuna po djetetu, čime bi se znatno rasteretili obiteljski budžeti. Baviti se sportom u Splitu, izjavili su, danas je skupo. U splitskim klubovima trenutno trenira oko devet tisuća osnovnoškolaca i srednjoškolaca, a cijena prosječne članarine je između 240 i 350 kuna. Kada se tome pridodaju troškovi putovanja, opreme i prijevoza za djecu, roditelji često moraju izdvajati oko 1.200 kuna mjesečno. Đogaš je naglasio da bi za ovu mjeru trebalo izdvojiti oko sedam milijuna kuna jer Grad već izdvaja određena sredstva.

- Za budućnost splitskog sporta ključna su djeca, koja su danas manje fizički aktivna nego prije. Bavljenje sportom iznimno je važno za zdravlje splitske djece, ali jasno nam je da troškovi bavljenja sportom opterećuju kućne budžete. Kao odgovorna gradska uprava ovim vaučerima želimo olakšati život roditeljima. Jedno dijete u klubu više je jedno dijete na ulici manje – izjavio je prilikom predstavljanja Đogaš i dodao da nam se sportski talenti ne smiju događati slučajno, već biti rezultat promišljene politike, kao i ulaganja u gradsku sportsku infrastrukturu. Ovaj projekt je jedan korak u tom smjeru. Mjeru su podržali Toni Tomas, najbolji i najuspješniji trener u Hrvatskoj te Josip Reić, tajnik splitskog Kluba olimpijaca.

Osim o subvencioniranju članarina, na predstavljanju se govorilo i o Europskim igrama i važnosti da se Split izbori za domaćinstvo 2027. godine. Split je najsportskiji grad na svitu i zaslužuje velika sportska događanja. Trebamo se izboriti za domaćinstvo Europskih igara 2027. godine koji će nam donijeti veliku posjećenost, vidljivost, prihode, vrhunski sport, ali i priliku da obnovimo dio sportske infrastrukture – izjavio je Reić.