Splićani hodočastili na bunar svete Lucije

Sveta Lucija, ili u Dalmaciji popularna Sveta Luce, važan je blagdan u mjesnoj kršćanskoj tradiciji. Najpoznatije hodočasničko mjesto u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji je splitska katedrala u čijoj se kripti cijeloga dana na svetičin blagdan održavaju pobožnosti. U gustirni kripte, održava se blagoslov izvora vode i kripta je otvorena cijeli dan za pobožnost, molitvu i uzimanje svete vode. I ovoga su se puta na svetičin blagdan brojni Splićani i Splićanke, štujući stoljetnu tradiciju, pomolili u kripti Svete Luce, a u katedrali su u tijeku cijeloga dana slavljena misna slavlja.

U predvečerje blagdana svete Lucije, u ponedjeljak 12. prosinca, katedralni župnik don Tomislav Ćubelić služio je u splitskoj prvostolnici misu, istaknuvši primjer sv. Lucije, djevice i mučenice koja je riječju i djelom svjedočila ljubav prema Bogu, a time ostaje i svijetli primjer svima nama na putu do vječnosti. Nakon euharistijskog slavlja, prema običaju da se u predvečerje blagdana voda blagoslovi, svi nazočni na misi predvođeni don Tomislavom uputili su se u kriptu koja je sagrađena u 15. stoljeću i koja je posvećena sv. Luciji, a u njoj se nalazi izdubljeni bunar – izvor žive vode. Voda u bunaru držala se čudotvornom i koristila se protiv bolesti, a zove se “voda svete Lucije”. U prepunoj krpti vodu je blagoslovio župnik Ćubelić, da bi nakon blagoslova mnoštvo vjernika palilo svijeće i uzimali vodu te je nosili svojim kućama kako bi se tom vodom umivali i prali očne kapke. Za vrijeme blagdana ispred kripte prodaju se svijeće čiji prihod je namijenjen za potrebe udruge slijepih

O Svetoj Luci

Kripta katedrale Sv. Duje posvećena je toj kršćanskoj mučenici koja se spominje kao jedna od posljednjih žrtava progona u vrijeme cara Dioklecijana, a umrla je mučenički 304. godine. Progonitelji kršćana mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja. Činjenica je da je kripta Dioklecijanovog mauzoleja, koji je od 7. stoljeća pretvoren u kršćansku katedralu, posvećena sv. Luciji.

Kroz svu kršćansku povijest štuje se kao mnogostruka zaštitnica slijepih (tjelesno i duhovno), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Prema predaji, sv. Luciji su izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida. Običaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića.