Article

//www.dalmacijanews.hr/files/637a793418d1cbf2948b4568/80
Foto: Screenshot / HRT

HRejting: Popularnost raste HDZ-u, oporba pada

Unatoč stalnim iskakanjima neke nove afere povezane s vlašću, u Hrvatskoj ta vlast raste, a oporba pada...
Iako je Hrvatska još daleko od službenih kandidatura za redovite predsjedničke ili parlamentarne izbore, popularnost političara kod birača stalno se mjeri i prati. Tomu služi i ovo mjesečno istraživanje HRejting koje se provodi na uzorku od 1400 ispitanika uz najveću moguću pogrešku od +/- 2,95% i pouzdanost od 95%. Podaci su prikupljani od 14. do 17. studenog.

Hrvatsku javnost svako malo zatrese neka nova afera ili problem. Novinarka HRT-a Tatjana Munižaba u središnjem je Dnevniku HTV-a otkrila je li to utjecalo na raspored snaga.

Unatoč stalnim iskakanjima neke nove afere povezane s vlašću, u Hrvatskoj ta vlast raste, a oporba pada. U kome je onda veći problem? To je ipak pitanje za jednu dublju i stručniju analizu od ankete. A mi smo ovdje zbog ankete koja kaže:

HDZ je uvjerljivo prvi s potporom četvrtine birača (25,7%). I ne samo to. U odnosu na listopad najviše je i gotovo jedini rastao - za 1,12%.

Otprilike isto koliko je vladajući HDZ rastao, lijeva su i desna oporba padale. SDP je ovaj mjesec na 15,7% ili -0,53%. Otprilike u istom minusu je i Možemo! koje je u minusu od 0,47% i koji studeni završavaju s potporom 10,8% birača. - predstavila je rezultate Munižaba.

Najveći pad u proteklih 30 dana anketa je dodijelila Mostu (-0,82%) koji je trenutačno na 8,5%. Domovinski je pokret u statusu quo (+0,04%) i sa svojih 5,5% pozicionirao se kao peta i zadnja stranka koja prelazi izborni prag.

Tom pragu od preostalih 13 stranaka iz ankete najbliže je Centar koji je u odnosu na listopad uspio doseći 3%. Nitko drugi u Hrvatskoj koja je jedna izborna jedinica sa zabranjenim predizbornim koalicijama, u Sabor ne bi mogao ući. Osim kao gost. Ti drugi su: Socijaldemokrati (1,5%), HSS (1,3%), Fokus (1,2%), Radnička fronta (1,2%), IDS (1,0%). U skupini ispod 1% potpore većina je stranaka vladajuće koalicije, poput HNS-a (0,9%), HSU-a (0,9%), HSLS-a (0,6%), donedavno i Reformista (0,7%). A tu su još Hrvatski suverenisti (0,9%), Ključ Hrvatske (0,9%) i na samom začelju stranka pokojnog Milana Bandića.

Uvjerljivo druga politička snaga u zemlji su neodlučni čiji je broj ovaj mjesec 18,1%. - izvijestila je Munižaba.

Tko bi se posebno trebao zamisliti ili zabrinuti zbog ovih rezultata HRejtinga?

- Ponajprije SDP. Manje trenutačnim, a više rezultatom koji bi tek mogao uslijediti. Taj zaključak proizlazi iz dijela istraživanja koje se odnosi na popularnost stranaka u pojedinim dobnim skupinama, a pokazuje da birači u najboljim i najproduktivnijim godinama SDP rijetko ili uopće ne doživljavaju. Primjerice, dobnoj skupini od 18-30 godina, prvi je izbor Možemo! (24,4%) i tik uz njih HDZ (23,3%). Samo 10,7% zaokružilo bi SDP., koji za birače u 30-ima kao da ne postoji. Njihov su prvi izbor HDZ (17,2%), pa Možemo (15,2%) i Most (11,2%). Za iste tri stranke, samo nešto drukčijim redosljedom odlučuje se i dobna skupina do 50 godina. (HDZ 18,8%, Most 13,8%, Možemo 13,4%). - izvijestila je HRT-ova novinarka.

I sad slijedi obrazloženje teze s početka da je SDP stranka koja bi se najviše trebala brinuti zbog rezultata anketa. Zato što nešto bolje kotiraju jedino kod starijeg, odnosno zrelijeg biračkog tijela. Tako je za one do 60 godina SDP drugi izbor. (HDZ 23,8%, SDP 18,1%, Most 12,8%), kao i za one do 70. (HDZ 29,6%, SDP 19,1%, DP 11,9). Za SDP, odmah nakon HDZ-a odlučit će se i generacija 70+. Treći izbor u dobnoj skupini između 50 i 70+ redovito je neka desna politička opcija - Most ili Domovinski pokret. - predstavila je nove rezultate popularnosti političkih stranaka Tatjana Munižaba.

hr Sun Nov 20 2022 20:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Sever o inflaciji: "Jedino pravo rješenje je snažan rast plaća i mirovina"

Dodao je da kućanstva u razvijenijim zemljama imaju udio troška hrane između 8 i 10 posto, dok je to u Hrvatskoj prosječno malo manje od 26 posto

Građani se sve teže snalaze i žive, a jedino pravo rješenje je snažan rast mirovina i plaća, poručio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever večeras u središnjem HTV-ovom Dnevniku govoreći o inflaciji i blagdanskoj potrošnji.

Osvrćući se na poskupljenje hrane od gotovo 20 posto, koja je realno i veća od same inflacije koja je službeno na 13 posto, Sever je rekao da upravo cijene hrane i pumpaju stopu inflacije.

- To je ono što je najveći udar na kućanstva zbog toga što, što je zemlja siromašnija, to je veći udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji kućanstva, rekao je Sever.

Dodao je da kućanstva u razvijenijim zemljama imaju udio troška hrane između 8 i 10 posto, dok je to u Hrvatskoj prosječno malo manje od 26 posto, a i znatno više za one koji imaju vrlo niska primanja.

Građani se sve teže snalaze i žive, a na drugoj strani ništa drugo ne pojeftinjuje - dapače, već su prenapregnuti što se tiče stanovanja i energije, upozorio je Sever.

Poručio je da, koliko god to bilo teško, još uvijek treba upravo za najsiromašniji sloj pokušati održati niže cijene prehrambenih artikala.

- Na kraju krajeva, jedino pravo rješenje u svemu tome je jedan snažan rast plaća i mirovina, jer sve mjere bez povećanja plaća i mirovina neće pomoći do te mjere da se lovi taj korak s inflacijom, a neizvjesnost je vrlo velika, bez obzira na lagane optimistične prognoze za sljedeću godinu, zaključio je Sever.

hr Sun Nov 27 2022 20:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5be4735b0e49386c078b4577/80

Studenti u Hrvatskoj na ispitima varaju više od svjetskog prosjeka

U sklopu konferencije održan je i okrugli stol na kojemu su donesene preporuke visokim učilištima za smanjenje varanja na fakultetima

U Hrvatskoj studenti na ispitima varaju više od svjetskog prosjeka. Pokazalo je to istraživanje o studentskom nepoštenju prezentirano na konferenciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje u petak, piše u nedjelju Večernji list.

Prema dobivenim rezultatima, svjetski prosjek varanja na ispitima iznosi 67,8 posto, a u Hrvatskoj on iznosi visokih 80,9 posto kada je u pitanju varanje na ispitu te 87,3 posto kada govorimo o plagijarizmu.

O kolikom je odudaranju riječ, najbolje govori podatak da u SAD-u na ispitima vara 4,8 posto studenata, u Kanadi njih 6,4 posto, a u Švedskoj svega 1,1 posto studenata. Najčešći oblici akademskog nepoštenja studenata su kopiranje seminara drugih studenata ili članaka autora bez navođenja izvora, zamjena riječi ili parafraziranje kako bi se zaobišli detektori plagiranja, preslikavanje strukture drugog rada, korištenje ranijih radova, plaćanje za izradu cijelog rada, varanje na ispitima uživo ili na daljinu, lažno predstavljanje i sl.

Istraživanje je proveo dr. sc. Rudolf Kiralj, viši predavač na studiju sestrinstva Veleučilišta u Bjelovaru, koji upozorava da akademsko nepoštenje ima negativne posljedice za društvo i dovodi i do profesionalnog nepoštenja, korupcije, kriminala te zaostajanja u gospodarskom razvoju pa je tako u slabije razvijenim zemljama uočen i veći stupanj akademskog nepoštenja.

U sklopu konferencije održan je i okrugli stol na kojemu su donesene preporuke visokim učilištima za smanjenje varanja na fakultetima. Istaknuto je kako je potrebno jačati edukaciju i studenata i nastavnika o akademskom integritetu te smanjiti prostor studentu za plagiranje rada (npr. promijeniti vrstu rada i/ili osmisliti kreativne zadatke, uključiti studente u istraživanja i sudjelovanja na skupovima i sl., poticati razvoj vještine akademskog pisanja).

Treba smanjiti i mogućnost da nastavniku promakne plagiranje - provoditi stvarnu provjeru rada, smanjiti dužinu rada i usredotočiti se na kvalitetu, pratiti stadije nastanka rada, a ne samo krajnji rezultat – donosi Večernji list.

hr Sun Nov 27 2022 17:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6383984b5d7965bc148b45ce/80
Foto: Ivana Ivanović

[FOTO] Split u kockicama, na Prokurativama se navijalo i uz hajdukove šalove

Pogledajte slike u galeriji.
Nešto kasniji termin druge utakmice Hrvatske ispunio je i Split kockicama iako nije falilo ni znamenja Majstora s mora. Vatrena ekipa skupila se u zoni za navijanje na Prokurativama, a ne manjka dresova, zastava i kockica ni na drugim splitskim lokacijama.

Neumorna Ivana Ivanović donosi fotogaleriju iz centra Dioklecijanova grada...




hr Sun Nov 27 2022 17:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5efa134edaf72d781a8b456f/80
Foto: Pixabay

"Nestašica lijekova u RH je stalno stanje, ali nema razloga za paniku"

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore se osvrnula i na dug države prema veledrogerijama od 5,5 milijardi kuna.
Nakon što je potvrđena nestašica nekoliko važnih lijekova u hrvatskim ljekarnama, građani se s pravom pitaju mogu li se pronaći alternativni lijekovi. Istodobno veledrogerije upozoravaju Vladu da je dug za isporuku lijekova opet narastao na 5 i pol milijardi kuna. Kako izići iz začaranog kruga, HRT je pitao Anu Soldo, predsjednicu Hrvatske ljekarničke komore.

- Nestašica lijekova u Hrvatskoj je stalno stanje. Možda ćemo zbog COVID-a, rata u Ukrajini i svih poskupljenja koja se događaju imati malo više problema s tim, ali vidimo da probleme imaju i neke naprednije i bogatije zemlje, rekla je Ana Soldo.

- Cijelu godinu u Njemačkoj je veliki problem nestašice lijekova. Nijemci su izjavili da imaju 100.000 registriranih lijekova, a nestašica je za nekih 300-tinjak. U Hrvatskoj imamo 15.000 registriranih lijekova, a oko 200-300 lijekova je na neki način nedostupno pacijentima, istaknula je.

Smatra kako bi Hrvatska trebala presložiti pravila oko propisivanja i izdavanja lijekova, kako bi ljekarnici mogli reagirati jednostavnije i brže i pacijentima po prvom dolasku u ljekarnu dati potreban lijek.

- Trenutno je nestašica lijekova za tlak. Imamo ih na 100-tinjak registriranih, ali problem je da ponekad pacijenti moraju prvo otići kod specijaliste, pa onda liječniku obiteljske medicine da mu se promijeni terapiju, rekla je Soldo istaknuvši da nema razloga za paniku.

Osvrnula se i na dug države prema veledrogerijama od 5,5 milijardi kuna.

- Jedino rješenje je da se na neki način država zaduži i plati sve zaostale dugove, kako bi se odnosi postavili kako treba. Veledrogerije, ljekarne, pa i ravnatelji bolnica troše enormno puno vremena na saniranje tog duga. Stalno je neki problem oko isporuke lijekova i to nema smisla. Također, treba promijeniti i način financiranja bolnica. Ako kontinuirano svakih pola godine dajemo nove injekcije u sustav, a ništa se nije promijenilo, onda taj sustav financiranja ne funkcionira, rekla je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

hr Sun Nov 27 2022 12:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .