Zašto je došlo do nestašice lijekova i koja su rješenja?

Nestašice osnovnih lijekova, scenarij na kojeg već
više od dvije godine upozorava struka, konačno su u fokus stavile politiku
lijekova u Europskoj uniji i zemljama članicama, što će u narednim godinama biti
pitanje državnih strategija i predizbornih utrka.

Iako je svako tržište drukčije i ima svoje
specifičnosti, osnovni uzroci nestašica jako su dobro poznati, a poznata su i
rješenja čija implementacija je više nego hitna, piše Poslovni dnevnik.

Iako će teško će biti u kratkom roku popraviti štetu
koju je na europskom tržištu lijekova napravila kombinacija okolnosti i
politike rezanja cijena generičkih lijekova, postoje kratkoročna i srednjoročna
rješenja za ove nestašice osnovnih lijekova, uvjeravaju iz udruženja Medicines
for Europe koje je početkom veljače uputilo otvoreno pismo Europskoj komisiji i
zemljama članicama.

O problemu već duže komunicira i Udruga proizvođača
lijekova pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, navodeći specifičnosti domaćeg
tržišta i problema koje treba riješiti hrvatska legislativa.

Prošle smo godine opetovano upozoravali EU da bi
trenutna visoka inflacija i geopolitički poremećeno okruženje mogli povećati
rizik od nestašice osnovnih lijekova u Europi. Svi ulazni troškovi za proizvodnju
lijekova kao što su energija, sirovine, pakiranje, transport i logistika
dramatično su porasli u 2022. i 2023. godini. Ipak, generički lijekovi i dalje
su podložni strogim ograničenjima cijena u tržišnim politikama koje onemogućuju
prilagodbu ovoj inflaciji troškova. To pogoršava ionako dramatičnu opskrbu
većine osnovnih lijekova, uključujući lijekove za infekcije koji su trenutno u
nestašici. Strukturalni temeljni uzrok nestašica je ekonomski model za
generičke lijekove u Europi
, pojasnili su iz europskog Udruženja.

Iako su trenutačno nestašice u Hrvatskoj kratkotrajne
i ograničene, činjenica je da je i tu bilo problema i s nekim lijekovima koji
se najčešće propisuju, poput nekih antibiotika ili lijekova za tlak i
kolesterol.

To je svakako zvono na uzbunu. Proizvođači lijekova u
Hrvatskoj nalaze se u specifičnoj i dugoročno neodrživoj situaciji, uzrokovanoj
porastom ulaznih cijena svih ključnih elemenata u proizvodnom lancu, od
sirovina i energenata do troškova rada zaposlenika. Rast troškova energije je
enorman, uz sve subvencije i ograničenje cijene i dalje je višestruk i dodatno
ugrožava nabavne i proizvodne lance, već ozbiljno narušene u pandemiji,

pojašnjava Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a i direktorica
HUP-UPL.

Postoje tri kratkoročne mjere.

Prvo je uvođenje fleksibilnije regulative za pakiranja
lijekova (pogotovo vezano uz upute o korištenju lijeka) koja će proizvođačima
omogućiti brzo preraspoređivanje lijekova unutar granica EU. Potom se predlaže
dijalog s generičkom industrijom i državama članicama o trenutnim mjerama za
rješavanje troškova inflacije generičkih lijekova.

Države članice vode potpuno kontradiktorne politike
po tom pitanju. Dok zemlje poput Njemačke i Portugala revidiraju svoje zakone
kako bi prilagodile cijene inflaciji, zemlje poput Francuske i Ujedinjenog
Kraljevstva u ovoj nestašici prikriveno režu cijene u obliku povrata poreza.

Komisija može pomoći u rješavanju ovoga poticanjem
najbolje prakse i provedbom kriterija sigurnosti opskrbe u Direktivi o javnoj
nabavi,
kažu u Udruženju.

Treća mjera je bolja predvidivost potražnje
dijeljenjem podataka s generičkom industrijom, kroz dijalog između Europske
agencije za lijekove i industrije, kako bi se ranije upozorilo na rizike
nestašice.

Na razini Europe, tri su srednjoročne mjere koje se
mogu provesti do 2025. godine. Prvo je potrebno ubrzati regulatornu
učinkovitost i digitalizaciju, uključujući zamjenu papirnatih uputa o
pacijentima elektroničkim, što bi dramatično smanjilo i nestašice zaliha i
poboljšalo raspodjelu među zemljama.

Potom treba ojačati sigurnost opskrbe na tržištima
generičkih lijekova, regulacijom tržišta cijena. “Na primjer, Kanada
primjenjuje ljestvičasti sustav referentnih cijena koji povećava cijene kada
ima malo dobavljača i smanjuje cijene kada ima mnogo dobavljača”, navode iz udruženja
Medicines for Europe.

Naposljetku, EU treba ulagati u diverzifikaciju proizvodnje
i zelenije tehnologije.

Naša je industrija ponovno uložila u proizvodnju
osnovnih lijekova i djelatnih sastojaka (API) u EU, i to u Austriji, Grčkoj,
Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Portugalu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj i
Poljskoj. Unatoč tome što je naš sektor među sedam europskih sektora koji
izrazito ovise o uvozu, zajedno sa sirovinama, mikročipovima, gotovo da nije
bilo ulaganja Unije u naš sektor, a pokušaji naše industrije da sudjeluje u
fondovima EU sustavno su odbijani pogrešnim tumačenjem da se radi o državnim potporama,

kažu proizvođači u svom otvorenom pismu.

POSLJEDNJE DODANO: