Nestašice osnovnih lijekova, scenarij na kojeg već više od dvije godine upozorava struka, konačno su u fokus stavile politiku lijekova u Europskoj uniji i zemljama članicama, što će u narednim godinama biti pitanje državnih strategija i predizbornih utrka.

Iako je svako tržište drukčije i ima svoje specifičnosti, osnovni uzroci nestašica jako su dobro poznati, a poznata su i rješenja čija implementacija je više nego hitna, piše Poslovni dnevnik.

Iako će teško će biti u kratkom roku popraviti štetu koju je na europskom tržištu lijekova napravila kombinacija okolnosti i politike rezanja cijena generičkih lijekova, postoje kratkoročna i srednjoročna rješenja za ove nestašice osnovnih lijekova, uvjeravaju iz udruženja Medicines for Europe koje je početkom veljače uputilo otvoreno pismo Europskoj komisiji i zemljama članicama.

O problemu već duže komunicira i Udruga proizvođača lijekova pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, navodeći specifičnosti domaćeg tržišta i problema koje treba riješiti hrvatska legislativa.

-Prošle smo godine opetovano upozoravali EU da bi trenutna visoka inflacija i geopolitički poremećeno okruženje mogli povećati rizik od nestašice osnovnih lijekova u Europi. Svi ulazni troškovi za proizvodnju lijekova kao što su energija, sirovine, pakiranje, transport i logistika dramatično su porasli u 2022. i 2023. godini. Ipak, generički lijekovi i dalje su podložni strogim ograničenjima cijena u tržišnim politikama koje onemogućuju prilagodbu ovoj inflaciji troškova. To pogoršava ionako dramatičnu opskrbu većine osnovnih lijekova, uključujući lijekove za infekcije koji su trenutno u nestašici. Strukturalni temeljni uzrok nestašica je ekonomski model za generičke lijekove u Europi, pojasnili su iz europskog Udruženja.

Iako su trenutačno nestašice u Hrvatskoj kratkotrajne i ograničene, činjenica je da je i tu bilo problema i s nekim lijekovima koji se najčešće propisuju, poput nekih antibiotika ili lijekova za tlak i kolesterol.

-To je svakako zvono na uzbunu. Proizvođači lijekova u Hrvatskoj nalaze se u specifičnoj i dugoročno neodrživoj situaciji, uzrokovanoj porastom ulaznih cijena svih ključnih elemenata u proizvodnom lancu, od sirovina i energenata do troškova rada zaposlenika. Rast troškova energije je enorman, uz sve subvencije i ograničenje cijene i dalje je višestruk i dodatno ugrožava nabavne i proizvodne lance, već ozbiljno narušene u pandemiji, pojašnjava Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a i direktorica HUP-UPL.

Postoje tri kratkoročne mjere.

Prvo je uvođenje fleksibilnije regulative za pakiranja lijekova (pogotovo vezano uz upute o korištenju lijeka) koja će proizvođačima omogućiti brzo preraspoređivanje lijekova unutar granica EU. Potom se predlaže dijalog s generičkom industrijom i državama članicama o trenutnim mjerama za rješavanje troškova inflacije generičkih lijekova.

-Države članice vode potpuno kontradiktorne politike po tom pitanju. Dok zemlje poput Njemačke i Portugala revidiraju svoje zakone kako bi prilagodile cijene inflaciji, zemlje poput Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva u ovoj nestašici prikriveno režu cijene u obliku povrata poreza.

Komisija može pomoći u rješavanju ovoga poticanjem najbolje prakse i provedbom kriterija sigurnosti opskrbe u Direktivi o javnoj nabavi, kažu u Udruženju.

Treća mjera je bolja predvidivost potražnje dijeljenjem podataka s generičkom industrijom, kroz dijalog između Europske agencije za lijekove i industrije, kako bi se ranije upozorilo na rizike nestašice.

Na razini Europe, tri su srednjoročne mjere koje se mogu provesti do 2025. godine. Prvo je potrebno ubrzati regulatornu učinkovitost i digitalizaciju, uključujući zamjenu papirnatih uputa o pacijentima elektroničkim, što bi dramatično smanjilo i nestašice zaliha i poboljšalo raspodjelu među zemljama.

Potom treba ojačati sigurnost opskrbe na tržištima generičkih lijekova, regulacijom tržišta cijena. “Na primjer, Kanada primjenjuje ljestvičasti sustav referentnih cijena koji povećava cijene kada ima malo dobavljača i smanjuje cijene kada ima mnogo dobavljača”, navode iz udruženja Medicines for Europe.

Naposljetku, EU treba ulagati u diverzifikaciju proizvodnje i zelenije tehnologije.

-Naša je industrija ponovno uložila u proizvodnju osnovnih lijekova i djelatnih sastojaka (API) u EU, i to u Austriji, Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Portugalu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj i Poljskoj. Unatoč tome što je naš sektor među sedam europskih sektora koji izrazito ovise o uvozu, zajedno sa sirovinama, mikročipovima, gotovo da nije bilo ulaganja Unije u naš sektor, a pokušaji naše industrije da sudjeluje u fondovima EU sustavno su odbijani pogrešnim tumačenjem da se radi o državnim potporama, kažu proizvođači u svom otvorenom pismu.

Zbog neodgovarajuće opreme, ovo područje dugo je vremena ostalo neistraženo. Kada su ronioci konačno uspjeli doći do dna 'Velike plave rupe', iznenadilo ih je nekoliko otkrića, piše Morski.hr. 

Radi se o području udaljenom otprilike 96 kilometara od obale Belizea na dubini većoj od 120 metara koji je dugo ostao neistražen. No, napredak tehnologije i pobuđeni interes milijardera Richarda Bransona, to je promijenio.

Zaron u dubine donio je nekoliko novih saznanja, ali i razočaranja. Osim otkrića niza špilja sa stalaktitima, naišli su na smeće te dva tijela ronioca.

Ekipa je pronašla plastičnu bocu od dvije litre, kao i davno izgubljeni GoPro s fotografijama nečijeg odmora. Tim je također otkrio dva tijela ronioca koji su prije nestali u velikoj špilji.

Iako je prizor bio uznemirujući, odlučili su ostaviti tijela tamo gdje su ih pronašli, utvrdivši da je rupa dobro mjesto za posljednje počivalište. Međutim, o pronalasku su obavijestili vladu Belizea.

Ali to nije bilo sve - nakon zarona u dubinu podvodnim vozilom, pronašli su veliki niz špilja sa stalaktitima. Ovo otkriće upućuje da su špilje nekoć bile iznad razine mora, prenosi LADbible.com.

Tvrtka iz Melbournea Acusensus surađuje s australskim Saveznim uredom za sigurnost cestovnog prometa i Sveučilištem Griffith na razvoju tehnologije utemeljene na umjetnoj inteligenciji koja će mjeriti vozačevu pozornost, vrijeme reakcije, kontrolu i određivati razine oštećenja, sve u stvarnom vremenu, prenosi N1.             .

Koristeći obrasce ponašanja vozača kod prebrze vožnje, obrazaca putanje i bočna kretanja unutar voznih traka, tehnologija je u mogućnosti poslati informacije lokalnim policijskim službenicima kako bi poduzeli daljnje radnje. Tijekom razvoja, tvrtka je za 7News rekla da koristi simulator koji prikazuje računalno generirane verzije stvarnih cesta u više australskih gradova kako bi se naučilo ponašanje vozača koji su trijezni ili pijani. Vozači se testiraju u simulatoru pod utjecajem alkohola kako bi se prikupili podaci o njihovim obrascima vožnje, piše Revija HAK.

Podaci tek trebaju biti implementirani u hardver kamere, no tvrtka kaže da to planira učiniti nakon što podaci budu ispravno analizirani. U stvarnoj implementaciji, hardver se može postaviti bilo gdje u bilo koje vrijeme, ali će se prvo testirati u nepomičnoj prikolici nekoliko stotina metara od policijskih patrolnih automobila, dok će softver koristiti proces u četiri koraka: implementacija, snimanje, automatizirana analiza i pregled. Na vrlo visokoj razini, softver će snimati slike vozila u prolazu kroz brojne kamere, infracrvenu bljeskalicu, leće i sustav filtriranja, a zatim ih unijeti u softver temeljen na umjetnoj inteligenciji koji će otkriti potencijalne vozače pod utjecajem… Sustav će zatim pregledati i poslati slike policijskim službenicima na osobnu provjeru kako bi se utvrdilo moraju li policajci zaustaviti i testirati određenog vozača.

Cilj ove tehnologije značajno je smanjiti broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju vozačima pod utjecajem droga ili alkohola. Tvrtka ističe da je otkako je uveden program kamera za otkrivanje mobilnih telefona u državi New South Wales (Australija), došlo do šesterostrukog smanjenja u prijestupima otkrivenim kamerama na mobilnim telefonima i više od 20 posto u broju smrtnih slučajeva na cestama, piše N1.

NASA je objavila da bi asteroid veličine nogometnog igrališta na Valentinovo 2046. godine mogao udariti u Zemlju s natprosječno velikom vjerojatnošću, prenosi Index.hr. 

Stručnjaci procjenjuju da je asteroid nazvan 2023 DW dug oko 50 m, odnosno da je sličnih dimenzija kao tijelo koje je 1908. eksplodiralo na oko 10 km iznad Sibira snagom od oko 12 megatona TNT-a i porušilo oko 80 milijuna stabala.  

Prema NASA-i, vjerojatnost da će udariti u Zemlju je 0.18%, odnosno oko 1 naprama 560. Drugim riječima, vjerojatnost da će promašiti Zemlju je oko 99.82%. Stručnjaci budno prate asteroid jer se vjerojatnost udara može značajno promijeniti - povećati ili smanjiti - kada mu se putanja preciznije utvrdi, za što je obično potrebno nekoliko tjedana.

No ističu da je opasnost udara "vrlo mala" te da nema razloga za uzbunu.

2023 DW spada u tzv atonske asteroide, skupinu Zemlji bliskih asteroida (NEO - Near Earth Objects). Oni predstavljaju oko 6% NEO-a, a ime su dobili po prvom otkrivenom asteroidu te vrste Atonu, koji je prvi put uočen 7. siječnja 1976.

Njihovi periheli, točke u kojima su najbliži Suncu, manji su od jedne astronomske jedinice (1 AJ je prosječna udaljenost od Sunca do Zemlje), dok su njihovi afeli (najudaljenije točke od Sunca na njihovoj putanji) veći od 0.983 AJ.

To ih definira kao asteroide koji prolaze kroz područje kojim se kreće Zemlja jer njezina orbita varira između 0.983 i 1.017 AJ. Prosječni životni vijek im je oko milijun godina, nakon čega udaraju u Sunce ili u neki od planeta.

Znanstvenici su 2023 DW stavili na popis rizičnih objekata. Prema tzv. Torinskoj skali, koja ocjenjuje razine rizika, razvijenoj 1999. godine, 2023 DW jedini je od 1448 objekata NEO koji ima rang viši od 0. To znači da je izbio na prvu poziciju na popisu tijela za koja je vjerojatnost udara u Zemlju veća od nule.

Talijanski astronom Piero Sicoli predvidio je da je šansa da 2023 DW pogodi Zemlju trenutno oko 1 prema 400. Napravio je i kartu koja predviđa gdje bi mogao udariti.

-Sigurno će ova mogućnost uskoro biti isključena, objavio je Sicoli na Twitteru.

Gotovo sva istraživanja potvrđuju slične ili iste crne statistike, prema kojima svakoga dana u Hrvatskoj umre 30 osoba od karcinoma. Po tome smo u samom vrhu crne europske statistike. 

Tu temu prokomentirala je za HRT gošća Anita Galić, voditeljica ''Health Huba'' inicijative za borbu protiv raka.

- Činjenica je da u Hrvatskoj ima 170 tisuća onkoloških bolesnika, u jednoj godini imamo 25 tisuća novooboljelih i imamo strateški plan prema kojem bi trebali raditi borbu protiv raka, rekla je Galić.

''Health Hub'' kaže okuplja različite dionike zdravstva, jedinstveni su u regiji, iako je to okupljanje mozgova svih stručnjaka za europskoj i globalnoj razini.

- Forma Huba je da na neki način, adresiranjem najboljih praksi potakne Hrvatsku i hrvatske dionike da budu što složniji, da naše politike uvode, da postavimo konsenzus, koliko god se to činilo teško. U ovih godinu i pol dana napravili smo jako lijepe priče i s administracijom, zdravstvenom industrijom, akademskom zajednicom i to ćemo i nastaviti, kazala je.

Za borbu protiv karcinoma kaže da trebamo ulijevati samopouzdanje ljudima, koliko god to bilo teško.

- Mi imamo e-karton. Upravo zato što smo mala država, uspjeli smo povezati primarni sektor s bolničkim. U njega se može ući iz više razina zdravstvenog sustava i to je prilika da iskoristimo i sve one strategije za daljnje preglede, dodala je.

Istaknula je da je Hrvatski centar za personaliziranu onkologiju, koji će biti europskog karaktera.

- To su priče gdje mi pokazujemo svoje vodstvo i trebamo na pragu toga i početi provoditi strateške uvertire protiv raka, koji moram reći jedan najmoderniji u svijetu, izjavila je za HRT. 

Što ranije otkrijemo karcinom, veća je šansa za izlječenjem.

- S druge strane više novca ostaje za inovativne terapije koje mogu promijeniti sam tijek bolesti, kazala je.

Ističe da pitanje znanstvene pismenosti i preventivnih pregleda nije samo stvar države nego i nas pojedinaca.

- Odlazak na preventivne ne treba izazivati strah, nego da to treba značiti puno više šansi za kvalitetniji život, kazala je Galić.

Ističe da trebamo jednostavnim jezikom građanima objašnjavati o bolesti i prevenciji raka.