Pet godina Hrvatske u EU: “Mogli smo i više i brže”

U nastavku vam donosimo priopćenje, u cijelosti i autentično: 

Hrvatska je opravdano imala velika očekivanja od pridruživanja Europskoj
uniji 2013. godine. Željeli smo red, disciplinu i više sredstava iz EU fondova,
a dobili nesposobne Vlade koje su nas nastavile pljačkati, ističu u Pametno. Analiza
troškova i koristi, prije ulaska u EU, prognozirala je neto koristi za Hrvatsku
u tom članstvu, a važan dio te perspektive odnosio se upravo na povlačenje i
korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI). Stoga
je Pametno ponudilo detaljnu analizu. 

– Za razdoblje od 2014. do 2020. godine za Hrvatsku je alocirano čak 10,67
milijardi eura. Do sada je moguće analizirati povlačenje sredstava za proteklo
razdoblje, od 2014. do 2017. godine, dok se osnovni zaključak kao i preporuke
neće puno mijenjati jer je kretanje statističkih podataka i za 2018. već
poznato – kaže Maja Vehovec,
potpredsjednica Pametno u svom osvrtu na članstvo i ističe nekoliko važnih činjenica:

– Hrvatska se nalazi negdje u sredini zemalja po
visini alociranih sredstava EU fondova. Ispred nas su Velika Britanija,
Slovačka, Grčka, Francuska, Njemačka, Portugal, Mađarska, Češka,
Rumunjska, Španjolska, Italija i Poljska dok su iza nas Bugarska, Litva,
Latvija, Estonija, Slovenija, Belgija, Švedska, Finska, Nizozemska,
Austrija, Irska, Cipar, Malta, Daska i Luksemburg.


– Hrvatska je zaključno s IX/2017. godine ugovorila
36% sredstava što je, za usporedbu, manje od Mađarske koja je ugovorila
78% sredstava i Bugarske 62% za isto razdoblje. Također,  Hrvatskoj je isplaćeno 7% ukupnih
sredstava, Mađarskoj 9%, a Bugarskoj 16%.

–  Najveću snagu, mjereno u kunama, u objavljenim
natječajima imao je operativni program konkurentnost i kohezija, a
najmanju pomorstvo i ribarstvo. Kod svih operativnih programa primjećuje
se značajan rast poziva na natječaj u 2017. godini u odnosu na 2016.
godinu što je pozitivno, ali taj trend trebao bi se nastaviti i u 2018.

– Primjetan je značajan porast zaključivanja ugovora od
sredine 2017. godine, a sukladno tome raste i plaćanje korisnicima, kao i
ovjeravanje izjava o izdacima, što je pozitivno.


– Pozitivni trendovi u bržem povlačenju sredstava EU u
2017. godini očekivani su nakon nestabilnog razdoblja u državi, zbog dvaju
parlamentarnih izbora u 2015. i 2016. godini, jer je državna
administracija u takvim periodima usporena ili blokirana. 


– U 2018. godini očekuje se znatniji porast korištenja
sredstava i to prvenstveno zbog dvije velike ugovorene investicije, a to
su Pelješki most i željeznica.

Jesmo li mogli više i brže? O tome nema dileme – dodaje Vehovec i, nudeći rješenja, nastavlja –
Iako postoji pozitivan trend porasta povlačenja sredstava alociranih za
Hrvatsku, koji je započeo u 2017. još uvijek ima puno prostora da ono bude više
i brže. Postoje neki opće poznati problemi u iskorištavanju sredstava kao što
su:

– Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave često nemaju dovoljno
ljudskih i fiskalnih kapaciteta za samostalno nuđenje i sufinanciranje
izvođenja projekata. Za to postoje dva rješenja: prvo rješenje je politička
odluka o novom teritorijalnom ustroju, a drugo je da se one same dobrovoljno
udruže i nastupe zajednički uz potporu postojećih pripadnih udruga ili
zajednica. Za prvo rješenje je potrebna politička volja, a za drugo
motiviranost i racionalno odlučivanje sudionika u jedinicama lokalne i područne
samouprave. Bez jednog od ponuđenih rješenja sredstva EU ostaju manje
iskorištena.

– Administriranje u operativnim programima komplicirano je u procedurama i
duže nego što bi trebalo biti. Kontrole postoje na više mjesta pa se postavlja
pitanje je li upravljanje tim sredstvima efikasno postavljeno? Državna administracija
prilično jasno štiti sebe, a istovremeno ne računa na izgubljeno vrijeme ili
propuštenu priliku/dobit korisnika EU fondova. Tome treba dodati i značajnu
fluktuaciju kadrova u upravljačkim i provedbenim tijelima državne uprave.

– Postoji i određena individualna i institucionalna nezainteresiranost za
projekte koje financira EU, ili zbog spomenute kompliciranosti procedura (što
je rješivo ako druge zemlje povlače puno više novaca), ili zbog nedostataka
vlastitih kapaciteta da takve projekte realiziraju (što je teži problem
osposobljavanja i motiviranosti).

– Uvjeti i procedure uzrokovane Zakonom o javnoj nabavi također usporavaju
procese korištenja EU sredstava. 

Svako restrukturiranje ili reforma u Hrvatskoj, zaključuju u Pametno, ne ovisi samo o dvije ili tri
promjene već o čitavom nizu sustavnih promjena i uspješnoj koordinaciji tim promjenama
u javnim politikama. Tako i efikasnije korištenje ESI fondova ovisi o nizu
mjera da bi se postigla njihova veća korištenost. Sve skupine korisnika trebaju
jednostavnije i fleksibilnije procedure, uz umjerene izdatke, za veće i brže
korištenje EU fondova. – stoji u priopćenju.